Teško da se može očekivati da će Tužilaštvo BiH podići optužnice protiv onih koji su činili zločine nad Hrvatima, jer se po dosadašnjoj praksi pokazalo da ova institucija za to nema kapacitet, kazao je Mirko Zelenika, predsjednik Udruženja hrvatskih logoraša.
On je, komentarišući nedavna hapšenja za zločine u selu Trusina, kazao da se na to čeka već 15 godina, te da Sefer Halilović, nekadašnji komandant Armije RBiH, kako je kazao, "može glatko i opravdano biti optužen za Trusinu, jer je planirao, naredio i sudjelovao u toj akciji".
NN: Kako komentarišete nedavna hapšenja za zločin u Trusini 1993. godine?
ZELENIKA: Mi to čekamo već 15 godina. Ovaj posljednji uhapšeni brigadir Nihad Bojadžić je u ratu obnašao visoku dužnost u Armiji BiH. Kada je Armija BiH 1993. godine odustala od deblokade Sarajeva, ona je sve svoje snage usmjerila na osvajanje doline Neretve. Specijalni odred za posebne namjene Armije BiH, koji je brojao oko 200 vojnika, tada se spustio iz Sarajeva u Jablanicu, gdje su počeli sa istjerivanjem hrvatskih porodica. To je bila početna tačka u nizu osvajanja i uništavanja mjesta u slopu te akcije. Za to postoje relevantni dokumenti koje posjedujemo ja i Haški tribunal. Tada su se u martu sastali lokalni štabovi Armije BiH u Jablanici i potpisali dokument da akcija zauzimanja doline Neretve bude provedena. Dva dana nakon toga je počelo ubijanje civila. Trusina je došla kao jedno u nizu mjesta koja su bila uništena. Sam naziv ove jedinice upućuje na to šta je ona trebalo da radi.
NN: Da li je neko odgovarao za te zločine?
ZELENIKA: Haški tribunal je 1995. godine formirao tim koji je trebalo da ispita ratne zločine nad Hrvatima i taj tim je nakon pet mjeseci od formiranja došao u Mostar kako bi istraživao zločine na području Jablanice, Konjica, Prozora i Mostara. Taj tim je za tri godine dolazio u BiH 22 puta i utvrdio da postoji dovoljno osnova za sumnju da su na ovim područjima izvršeni ratni zločini i da postoji mogućnost da bude podignuta optužnica protiv 69 lica, među kojima je i Nihad Bojadžić. Ta optužnica je trebalo da bude podignuta do kraja 1997. godine.
NN: Da li je podignuta?
ZELENIKA: Optužnica nikad nije podignuta. Glavni tužilac Serž Bramec je meni lično rekao da je sva ta dokumentacija vraćena u Sarajevo na postupanje Tužiteljstva BiH. Pored Bojadžića, tu su i Sefer Halilović i još neke poznate javne ličnosti. Zulfikar Alispago je bio komandant tog odreda, a Bojadžić je bio njegov zamjenik.
NN: Ali, Halilovićeva kuća je takođe pretresana u vezi s ovim slučajem...
ZELENIKA: On je u Hagu optužen za slučaj "Grabovica". Samo za neupućene taj čovjek može biti nevin, jer je u vrijeme kad se desila Trusina on bio prvi čovjek Armije BiH. Sefer Halilović može glatko i opravdano biti optužen za Trusinu, jer je planirao, naredio i sudjelovao u toj akciji. Opet ponavljam da o tome postoje dokumenti.
NN: Znači, o čitavoj akciji zauzimanja doline Neretve postoje dokumenti, ali je optužnica podignuta samo za Trusinu?
ZELENIKA: Tako je. Tužiteljstvo BiH treba da napravi optužnicu koja će obuhvatiti Sefera Halilovića, Zulfikara Alispaga, Nihada Bojadžića i ove osobe za koje se očekuje ekstradicija iz Amerike za kompletnu ovu priču, jer su oni najodgovorniji za nju. Na području Konjica u okviru te akcije je protjerano 11.000 Hrvata i formirana su 44 logora. Na području Jablanice je bilo više od 2.000 Hrvata, a sada ih ima oko 50. U Mostaru su formirana 34 logora, u kojima su ubijena 77 Hrvata. Ova druga stradanja, poput Trusine, Doljana, Prozora i slično bila su ubijanje civila onako, čisto radi reda. Dovoljno govori činjenica da su u Grabovici ubijena 33 Hrvata, čija je prosječna starost 65 godina. Sve ovo ide na teret ove ekipe.
NN: Vi, pretpostavljam, svjedočite o tome po sopstvenom iskustvu?
ZELENIKA: Ja sam promijenio tri logora, a Nihada Bojadžića sam gledao godinu i pol, svaki dan. On se ponašao veoma okrutno prema logorašima. Morate shvatiti da nisu stražari krivi i da stražari nisu mogli da odlučuju o sudbini zarobljenika. To je moglo samo rukovodstvo. Ja sam na suđenju Jadranku Prliću kazao skoro sve ovo što vama govorim.
NN: Jeste li svjedočili pred domaćim sudovima?
ZELENIKA: Pitam se da li Tužiteljstvo BiH ima kapacitet da podigne optužnice protiv onih koji su činili zločine nad Hrvatima. Ali, kada vidim da u Vijeću ministara sjedi Selmo Cikotić, a u parlamentu Sefer Halilović, onda je vrlo teško da je moguće nešto očekivati od te institucije.
NN: Kakav je odnos hrvatskih političara u BiH prema vašoj organizaciji i ostalim sličnim udruženjima?
ZELENIKA: Taj odnos je užasan. Možete samo zamisliti kako reis-ul-ulema Mustafa Cerić kaže da je Armija BiH ponosna što nije imala nijedan logor u ratu, a do njega sjedi tadašnji član Predsjedništva Ivo Miro Jović i ćuti. Naša udruga je dokumentovala logore za Hrvate u BiH i u tim dokumentima se kaže da je postojao 331 logor za Hrvate za vrijeme rata. Kroz te logore je prošlo oko 15.000 hrvatskih branitelja i civila.