Bivši ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske Miro Kovač govori za "Oslobođenje" o tome mogu li Evropska unija i NATO postati nova regionalna platforma političkog jedinstva na Balkanu, te da li se slaže s ocjenom da je Putin agresijom na Ukrajinu izbrisao i najmanju dilemu o tome koliko je danas važna uloga NATO-a.
Kovač je u prošlom sazivu Hrvatskog sabora bio i član izaslanstva ovog parlamenta u Parlamentarnoj skupštini NATO-a.
Doktorat iz historije međunarodnih odnosa stekao je na Univerzitetu Sorbonne Nouvelle u Parizu.
Slažete li se s ocjenom da je Putin agresijom na Ukrajinu izbrisao i najmanju dilemu o tome koliko je danas važna uloga NATO-a?
KOVAČ: Putin je napravio nešto što je nedopustivo, vojno je napao susjednu Ukrajinu i time narušio njezin suverenitet. Flagrantno je prekršio međunarodno pravo, narušio europski sigurnosni poredak uspostavljen nakon završetka hladnog rata i potvrđen Pariškom poveljom za novu Europu.
Duže se vrijeme spekuliralo s tom mogućnošću, ali se ipak nije htjelo vjerovati u to. Gledajući unatrag, trebalo je već prije nekoliko godina pomoći Ukrajini razmještanjem mirovnih snaga iz njoj partnerskih zemalja, u cilju odvraćanja napada Rusije. Sada imamo to što imamo. Ukrajina nije u NATO-u i sama se brani. Uloga NATO saveza kao obrambene organizacije političkog Zapada prvenstveno je važna za njegove države članice, posebno one na istoku Europe. Članstvo u NATO-u baltičkim zemljama, Poljskoj, Rumunjskoj daje sigurnost da će im partneri pomoći ukoliko budu napadnute.
Mogu li EU i NATO postati nova regionalna platforma političkog jedinstva na Balkanu kako bi se zemlje oslobodile uticaja Rusije i Kine?
KOVAČ: Godinama govorim da EU i NATO, i to prvenstveno europske države tih dvaju saveza, moraju biti glavni akteri na europskom kontinentu i privilegirano skrbiti o europskom sigurnosnom poretku. Zar nije logično da upravo Europljani vode glavnu riječ na europskom kontinentu? Europska unija i europske članice NATO-a moraju se osvijestiti i preuzeti puno više odgovornosti na planu održavanja sigurnosnog poretka u Europi. Unutar političkog Zapada, kojega su najvažniji sudionici SAD i Europska unija, potreban je nov dogovor o podjeli "poslova". Takav dogovor bi se trebao konkretno pokazati na primjeru tzv. zapadnog Balkana. Najveću odgovornost za stabilnost u tom dijelu Europe, pored samih država toga prostora, trebalo bi da imaju Europljani. Potrebna je promjena svijesti u Europi. A s Rusijom će se i nakon ove neprihvatljive agresije na Ukrajinu morati surađivati glede uspostave dugoročnog mira na europskom kontinentu.
Ima li potrebe da Evropska unija stvara paralelni sistem sigurnosti s NATO-om, pogotovo u momentu kada se jedinstvo članica podriva iznutra?
KOVAČ: Potreban je europski sustav sigurnosti koji se uklapa u sustav sigurnosti političkoga Zapada, a koga prvenstveno čine SAD, Velika Britanija i Europska unija. NATO i Europska unija moraju efikasno integrirano surađivati. U perspektivi bi europski sustav sigurnosti, koji treba biti kompatibilan s NATO-om, trebao imati svoje europsko vijeće sigurnosti i, dakako, svoje interventne vojne snage.
Predsjednik Srbije navodi da je ova država pod pritiscima zbog dešavanja na istoku Ukrajine. Je li i samom Vučiću jasno da izbora zapravo nema i da se mora okrenuti Evropi?
KOVAČ: Na Srbiji je da se odredi na planu vanjske i sigurnosne politike. Ako je Srbija kandidat za članstvo u Europskoj uniji, a jeste, trebalo bi, po logici stvari, da bude solidarna sa zemljama Europske unije, a koje su oštro osudile rusku invaziju na Ukrajinu. Međutim, kao što sam već konstatirao, na službenoj je Srbiji da se na tom planu izjasni.
Treba li ikoga čuditi promjena stava predsjednika Hrvatske koji je isprva govorio da hrvatski vojnici sigurno neće ići u Ukrajinu, a sada kaže da će Hrvatska kao članica NATO-a i EU postupati u ovoj situaciji u okviru svojih obaveza?
KOVAČ: Stajalište Hrvatske je vrlo jasno i ono samo ovako može biti: Vojni napad Rusije na Ukrajinu oštro se osuđuje, kršenje ukrajinskog suvereniteta smatra se neprihvatljivim.
Hrvatska vanjska politika određena je i članstvom u Europskoj uniji i NATO-u. I naravno da će u okviru toga koordinatnog sustava Hrvatska izvršavati svoje obveze.
Treba li regija, konkretnije države koje nisu članice Alijanse, strahovati? Kako se novonastala situacija može odraziti na Balkan?
KOVAČ: Osvoji li Putin Ukrajinu, to na globalnom planu može biti poticaj drugim silama da pokrenu sličnu akciju, na primjer Kini u odnosu na Tajvan. Zato poruka političkog Zapada, pogotovo Europske unije, za tzv. zapadni Balkan mora biti sljedeća: Vojnih napada na neovisne države i kršenja njihovih suvereniteta ne smije biti, bilo kakvi pokušaji da se to dogodi bit će po potrebi i silom spriječeni.
(Objavljivanje ovog teksta je dijelom finansirano grantom Ministarstva spoljnih poslova Sjedinjenih Američkih Država (Department of State). Mišljenja, nalazi i zaključci koji su ovdje navedeni pripadaju autorima i ne odražavaju nužno mišljenja, nalaze i zaključke Ministarstva spoljnih poslova Sjedinjenih Američkih Država.)
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.
