Na realizaciji projekta izgradnje auto-puta Sarajevo - Beograd trenutno je evidentan određeni zastoj, rekao je u pisanom intervjuu za "Nezavisne" Vojin Mitrović, ministar komunikacija i transporta BiH.
"Iako često vodimo razgovore na tu temu, nažalost, nema nekog napretka", kaže on.
NN: Predviđene izmjene ZOBS-a naišle su na brojne kritike javnosti, pogotovo dio koji se odnosi na važenje prve vozačke dozvole B kategorije, koja bi mogla važiti svega dvije godine. Pritom, pooštrene su i kazne za pojedine prekršaje za volanom. Kakav je Vaš stav o tim izmjenama?
MITROVIĆ: U suštini, predmetnim prijedlozima izmjena Zakona o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima u BiH djelujemo proaktivno i pokušavamo isprovocirati sistem da nam svi daju prave odgovore kako bismo u zakonu imali najbolja rješenja te nastavili sa sprovođenjem međunarodnih konvencija, posebno Razvojnih ciljeva UN-a te dobrih praksi i iskustava zemalja EU i zemalja u regionu, a da kao krajnji cilj imamo sistem u kojem neće biti poginulih u saobraćajnim nezgodama na putevima u BiH. Uzimajući u obzir to da je bezbjednost drumskog saobraćaja u uskoj vezi sa više različitih oblasti, formirana je Radna grupa u koju su uključeni predstavnici nadležnih organa, a koja će definisati Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama zakona. Sljedeći korak jeste da se unutar grupe postigne dogovor u vezi sa predloženim izmjenama te da se razmotre i drugi prijedlozi nadležnih organa za unapređenje zakonodavnog okvira u oblasti bezbjednosti saobraćaja na putevima u BiH, što će dovesti do smanjenja štetnih posljedica u drumskom saobraćaju. Ono što nam takođe ostaje za razgovore jeste upotreba električnih trotineta u saobraćaju, razmatranje ostalih prekršaja i sankcija, učešće ranjivih grupa u saobraćaju kao što su lica sa invaliditetom, biciklisti i pješaci te pomoć nadležnim organima da ojačaju svoje kapacitete kroz izradu i sprovođenje strateških dokumenata za oblast bezbjednosti saobraćaja. Ono što je najvažnije naglasiti jeste da se iz godine u godinu bilježi smanjenje broja saobraćajnih nezgoda na putevima u BiH. "Vizija nula" jeste ono što nas pokreće i pokušavamo da djelujemo upravo na onu grupu rizičnih vozača koji prave prekršaje iz kojih nastupaju najteže posljedice. Mjere kaznene politike upravo i jesu usmjerene samo prema onima koji zloupotrebljavaju pravila ponašanja u saobraćaju.
Pooštravanje sankcija do sada je, između ostalih mjera, dovelo do toga da je na putevima u BiH u 2019. godini život izgubilo 261 lice. Ovaj podatak je još zabrinjavajući i ima još mnogo stvari koje se mogu unaprijediti. Ali, poređenja radi, 2017. godine je 298 lica izgubilo život u saobraćajnim nezgodama u BiH, a 2018. broj poginulih je bio 277. Godine 2008. u nesrećama je nastradalo više od 400 lica!
NN: Kada očekujete da će konačno biti u funkciji most "Bratoljub" te da li ste zadovoljni tempom gradnje mosta preko rijeke Save u Gradišci?
MITROVIĆ: Most "Bratoljub" je već nekoliko godina završen i stoji bez izgrađenog graničnog prelaza zbog čega, nažalost, i nije mogao biti u funkciji, a sigurno je u interesu obje države da ovaj granični prelaz zaživi. Kada govorimo o izgradnji graničnog prelaza na mostu "Bratoljub" u Bratuncu, želim napomenuti da radovi idu dobrim tempom i da očekujem da će početkom naredne godine ovaj granični prelaz biti izgrađen i pušten u funkciju. Gradnja mosta na rijeci Savi u naselju Čatrnja, kod Gradiške, uglavnom ide zadovoljavajućom dinamikom. Na gradilištima BiH i Hrvatske radi se intenzivno i rezultati su vidljivi. Most koji će povezati auto-put BiH sa EU je jedan od najvećih kapitalnih projekata u BiH, a koliko je ovaj most bitan, govori i činjenica da je najfrekventniji i najveći granični prelaz u BiH preopterećen.
NN: U kojoj su fazi pripreme za izgradnju auto-puta Sarajevo - Beograd i zašto BiH kasni s procedurama kada je u pitanju ovaj projekat?
MITROVIĆ: Na realizaciji projekta izgradnje ovog auto-puta trenutno je evidentan određeni zastoj. Iako često vodimo razgovore o toj temi, nažalost, nema nekog napretka. Posebno mislim na ovaj dio koji treba ići od Brčkog prema Sarajevu. Malo toga je urađeno i kad je u pitanju trasa od Sarajeva prema Višegradu i Vardištu. Ipak, uložiću sve napore da u ime Ministarstva ubrzamo ovaj proces, jer je neosporan interes da Sarajevo povežemo sa Beogradom. Razumijem da traje epidemija virusa korona, ali možemo barem završiti dio posla koji se odnosi na definisanje trase tog auto-puta.
NN: Koje aktivnosti BiH sada sprovodi u vezi s pitanjem predstojeće izgradnje jadransko-jonske magistrale?
MITROVIĆ: Do kraja godine trebalo bi da bude poznato koja će trasa od pet ponuđenih biti izabrana za izgradnju buduće magistrale, koja svojim dijelom prolazi i kroz RS, odnosno preko teritorije grada Trebinja, a za šta je neophodna i saglasnost FBiH, Hrvatske i Crne Gore. Preduslov za finansiranje magistrale je, prije svega, usaglašavanje buduće trase, tako će FBiH finansirati svoj dio, a RS svoj.
NN: Kada je u pitanju virus korona, gdje su evidentne najteže posljedice koje je epidemija ostavila u oblasti transporta i komunikacija u BiH?
MITROVIĆ: Kada je BiH u pitanju i transportni sektor, definitivno su svi pogođeni negativnim posljedicama pandemije. Međutim, ubjedljivo najteže posljedice su trenutno u sektoru prevoza putnika. O efektima pandemije i načinima pomoći ovom sektoru razgovaraće se i u narednom periodu, kada će se razmatrati i modaliteti pomoći. Očekujemo postepeno uspostavljanje i normalizaciju međunarodnog i međuentitetskog prevoza putnika, što je u direktnoj vezi sa trenutnom situacijom kad je pandemija u pitanju. Još je neizvjesna bilo kakva prognoza oporavka ovog sektora saobraćaja, ali nas raduje odluka Savjeta ministara BiH o otvaranju granica za državljane drugih zemalja, što je jedan segment u rješavanju nagomilanih problema. Kada su u pitanju telekomunikacije i IT, uticaj virusa možda nije izražen toliko kao u drugim granama saobraćaja, ali je ipak osjetan. Enormnim povećanjem rada od kuće automatski se povećava i zahtjev za mrežnim kapacitetima, što u konačnici može dovesti do preopterećenja komunikacionih mreža, prekida u redovnom odvijanju telekomunikacionog saobraćaja, ali i pogoršanja javne percepcije ukoliko se ne zadovolji kvalitet očekivane usluge. Takođe, usljed povećanog rada od kuće prijetnja su učestali kibernetički napadi i građani i te kako treba da budu oprezni prilikom rada od kuće ili prilikom izvršavanja svakodnevnih transakcija putem web-aplikacija. Kontinuitet poslovanja kompanija koje posluju u sferi komunikacionih tehnologija svakako će biti narušen zbog nepredviđene pojave kovida-19, što će imati dalekosežni uticaj na investicije i ulaganje u širokopojasne mreže i usluge, ali i druge privredne grane u zemlji. Osim negativnih posljedica, kojih dakako ima, možemo govoriti i o pozitivnim stvarima, jer se otvaraju sasvim novi kanali komunikacije i poslovanja. U cijelom svijetu povećan je postotak korištenja novih digitalnih alata prilikom poslovanja te je ovakvo stanje dovelo do enormnog povećanja online transakcija, što samo daje na važnosti ovog sektora u stanju u kojem se nalazimo.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.