Mladen Bosić, predsjednik Srpske demokratske stranke (SDS), ocijenio je da je postojanje OHR-a u BiH dokaz neuspjeha države da funkcioniše samostalno.
To potvrđuje, poručio je lider SDS-a u intervju za "Nezavisne novine", teoriju o BiH kao neuspješnoj državi koja nije samoodrživa.
Komentarišući rad aktuelne vlasti u RS, Bosić ocjenjuje da je urađeno skandalozno malo na polju investicija i infrastrukture za ovih šest godina koliko upravlja sa RS.
"Nijedna velika infrastrukturna investicija nije napravljena. Neuspjeh je tim veći što su na raspolaganju imali za ove prilike ogromna sredstva od privatizacija i uvođenja PDV-a", kaže Bosić.
Govoreći o lokalnim izborima, Bosić kaže da SDS građanima nudi novu ekipu ljudi koji nisu umiješani u korupciju i kriminal, što je uslov da se napokon krene u obračun s ovim pojavama koje nagrizaju same temelje RS.
NN: Šta očekujete od predstojećih lokalnih izbora u BiH i da li SDS ima kapacitete da pobijedi SNSD?
BOSIĆ: Očekujem da SDS pobijedi u pojedinim opštinama u kojima je SNSD bio na vlasti u proteklom periodu. Mi smo se konsolidovali u prethodnom periodu, politički smo pozicionirani i jedinstveni i siguran sam da će to biti vidljivo u rezultatima lokalnih izbora. Očekujem da se nastavi dalji rast ukupnih glasova za SDS i nastavak smanjenja podrške SNSD-u, što je trend koji nam omogućava da s optimizmom čekamo opšte izbore 2014.
NN: SDS je lider opozicije u RS. Šta je to što nudite građanima?
BOSIĆ: Nudimo novu ekipu ljudi koji nisu umiješani u korupciju i kriminal, što je i uslov da se napokon krene u obračun s ovim pojavama koje nagrizaju same temelje RS. Nudimo i program reformi u svim segmentima društva. U proteklom periodu smo zadužili stručne ljude da izvrše analizu funkcionisanja svih segmenata društva i došli do poražavajućih saznanja. Iz svega je evidentno da praktično u svim segmentima treba izvršiti dubinske reforme i rezove kako bismo krenuli naprijed: od zdravstva, školstva, pravosuđa, socijalne zaštite, penzionog sistema, pa do finansija i poljoprivrede.
Prije svega RS mora pred sebe postaviti određene prioritete. Zar nije napokon jasno da prioritet svih prioriteta mora biti zapošljavanje i da je nedopustivo bilo kakvo dalje zaduživanje RS ukoliko to nije za otvaranje novih radnih mjesta i jačanje privrede? Nažalost, sadašnja vlast nije definisala šta su njeni prioriteti, a određuje ih od slučaja do slučaja, najčešće na osnovu lične koristi koju može izvući iz toga.
NN: Da li Nenad Stevandić, kao kandidat za gradonačelnika Banjaluke, ima Vašu podršku i podršku vrha SDS-a?
BOSIĆ: Dr Stevandića je Gradski odbor Banjaluke predložio za kandidata SDS-a za gradonačelnika, kao prijedlog za razgovore s ostalim strankama koalicije. Očekujem da će i ostale stranke predložiti kandidate, a da će onda procijeniti ko ima najviše šanse da pobijedi. Ovo je faza dogovora na terenu i tu aktivnost vode lokalni odbori stranke. Glavni odbor će donijeti konačnu odluku o koalicijama kada se steknu uslovi za to. Do tada je Gradski odbor Banjaluke ovlašten za razgovore, a ja sam informisan o tome.
NN: Kolike su šanse da se sruši vlast SNSD-a u Banjaluci ako opozicija bude razjedinjena?
BOSIĆ: Stvaranje koalicije zavisi od ishoda razgovora koji se trenutno vode. Banjaluka je veliki izazov za opoziciju. Rušenje aktuelne vlasti u glavnom gradu je od posebne važnosti za opoziciju, ali je to i najteži posao. Ovdje se nalazi većina državne administracije koja je dodatni glasački mehanizam SNSD-a. Ipak, osjeća se da je značajan dio stanovništva i u Banjaluci nezadovoljan kako živi i da će podržati promjene. Ukoliko opozicija izađe zajedno, ima realne šanse za uspjeh.
NN: Da li je na lokalnim nivoima moguća koalicija SNDS-a i SDS-a?
BOSIĆ: Koalicija dvije najveće stranke na lokalnim nivoima je postojala u nekolicini opština i do sada. Na lokalu postoje sve moguće kombinacije svih sa svima. To zavisi i od specifičnih ličnih afiniteta i sastava ljudi u lokalnim sredinama. Ipak, ubjedljivo najčešći slučaj je bio da su SDS i SNSD na čelu suprotstavljenih koalicija po opštinama. Tako će biti i ovaj put.
NN: Pojedini članovi SDS-a i SNSD-a voljeli bi da vide ove dvije stranke u koaliciji u RS. Da li je to moguće i šta Vi mislite o tome?
BOSIĆ: Velika koalicija ima smisla u specijalnim situacijama, kada je zemlja u opasnosti ili dubokoj krizi i ukoliko je potrebno donositi sudbonosne odluke za koje je potreban konsenzus. SNSD tvrdi da RS nije u takvoj situaciji, pa stoga velika koalicija nema smisla. Na nivou BiH smo se udružili da bi glas RS bio jači i uspjeli obezbijediti da se odluke u Sarajevu ne mogu donositi protiv interesa RS.
NN: Šta je to što toliko veže SDS i SNSD na nivou BiH? Sada imamo situaciju da su SDA i SDP u otvorenom sukobu, međutim i jedni i drugi ističu da su razlozi koji su ih vezali u koaliciju mnogo jači od dnevnopolitičkih pitanja. Koji su to razlozi i da li je i koalicija SNSD-a i SDS-a toliko čvrsta?
BOSIĆ: Dogovor SDS - SNSD o zajedničkom nastupu u Sarajevu je napravljen nakon što su SDP i SDA dogovorili koaliciju na svim nivoima i bilo je sasvim prirodno da se na tu situaciju odgovori zajedničkim nastupom iz RS. Pokazalo se da taj dogovor može da funkcioniše, iako nemamo ista mišljenja o svim stvarima. Nadam se da će to ostati princip i u budućnosti da stranke iz RS, bez obzira koje, u Sarajevu nastupaju zajedno.
NN: Koliko je teško na jednom nivou vršiti vlast, a na drugom biti opozicija toj vlasti?
BOSIĆ: U takvoj situaciji je bio i SNSD kada je na nivou BiH bio u vlasti kao dio Alijanse za promjene, a u RS opozicija. Na svakom od nivoa vlasti se rješavaju različita pitanja, tako da to i nije neki problem. Tu situaciju su pokušale da iskoriste pojedine manje opozicione stranke da se pozicioniraju kao "prava" opozicija, a SDS prikažu kao "lažnu". Taj koncept se vrlo brzo razbio i svima je jasno da je SDS u RS žestok kritičar rada SNSD-ove vlasti.
NN: Šta je ono što najviše zamjerate Vladi RS i kako komentarišete njen rad?
BOSIĆ: Vlada nema jasan koncept i, kao što sam rekao, nema definisane prioritete. Čini se da Vlada djeluje kao "vatrogasna jedinica" samo tamo gdje se pojavi požar, a požara je sve više. Drugi problem Vlade je evidentan nedostatak autoriteta, pa i kompetentnosti pojedinih ministara. Predsjednik RS se ponaša i kao predsjednik Vlade, što je ponižavajući položaj za premijera Džombića. To s jedne strane pokazuje nedostatak autoriteta premijera i ministara, a s druge namjeru predsjednika RS Dodika da bude jedini autoritet. To nije dobro za institucije RS i njihov demokratski kapacitet.
NN: Uskoro počinju radovi na autoputu Banjaluka - Doboj. Izgradnja Termoelektrane Ugljevik već je počela na neki način. Smatrate li to uspjehom aktuelne vlasti ili se moglo uraditi mnogo više?
BOSIĆ: Smatram da je aktuelna vlast učinila skandalozno malo na polju investicija i infrastrukture za ovih šest godina koliko upravljaju RS. Osim kontroverznim Administrativnim centrom i skandalima vezanim za autoput do Gradiške, praktično nemaju čime da se pohvale. Nijedna velika infrastrukturna investicija nije napravljena. Neuspjeh je tim veći što su na raspolaganju imali za ove prilike ogromna sredstva od privatizacija i uvođenja PDV-a. Zatim, koliko godina se govori o Termoelektrani Ugljevik, a ona je još na ledini. I sami kažete da je izgradnja Ugljevika počela "na neki način". Na neslavan način je započela i izgradnja Termoelektrane Gacko, Stanara, Hidroelektrana na Drini, a nije izgrađen nijedan značajniji novi energetski objekat. A to je trebalo da bude glavno ulaganje RS jer je energetika najveći prirodni potencijal RS. Za to je vrijedilo uzeti i kredite, a ne davati koncesije drugima, a uzimati kredite za potrošnju i popunjavanje rupa u budžetima. Za razvoj novih energetskih objekata se vrijedilo zadužiti mnogo više nego za dio autoputa od Laktaša do Doboja. Svi znaju da dionica od Prnjavora do Doboja ne može biti rentabilna pošto nema dovoljan nivo saobraćaja. Ta situacija je primjer pogrešnih prioriteta aktuelne vlasti u RS, čije posljedice će doći na naplatu tek kasnije.
NN: U posljednje vrijeme aktuelizovana je priča o kriminalu i korupciji u RS. Koliko ima zaista kriminala i korupcije u RS i koliko su vlasti i istražni organi spremni da se uhvate u koštac sa tim pojavama?
BOSIĆ: Istražni organi i tužilaštva su svojim neprocesuiranjem korupcije postali njeni glavni zaštitnici. Ozbiljnu borbu protiv tog zla ne mogu voditi oni koji su bili umiješani u razne afere, tako da do dolaska novih ljudi ništa neće biti urađeno. Moguće je eventualno da se pod pritiskom spolja pokrenu neki procesi kao što je slučaj sa Sanaderom u Hrvatskoj. Ipak, mislim da je potrebno da domaće institucije koje treba da se bore protiv kriminala i korupcije postanu nezavisne od politike. One to do sada nisu bile i biće potrebna lustracija u pravosuđu kako bi sistem profunkcionisao. Onima koji su učestvovali u sakrivanju i zataškavanju dosadašnjih slučajeva nema mjesta u pravosuđu.
NN: Hoćete li se odazvati sastanku lidera šest političkih partija u Mostaru i da li očekujete rješavanje presude "Sejdić i Finci"?
BOSIĆ: Odazvaću se pozivu, a pretpostavljam da bi pitanje "Sejdić i Finci" moglo biti tema sastanka. Vidim da se povećava pritisak iz Evrope da se to pitanje riješi, iako to nije najveći problem koji imamo. Njegovim rješavanjem niko neće ovdje bolje živjeti, ali ima simboličnu težinu, više kao dokaz da se ovdje uvažavaju evropske vrijednosti i zahtjevi. Mi nemamo ništa protiv rješavanja tog pitanja, pod uslovom da se rješenje nikome ne nameće. U tom slučaju smatram da bismo mogli naći model koji neće ići na bilo čiju štetu. To znači direktno biranje za člana Predsjedništva u RS i biranje dva člana iz FBiH kako se oni dogovore.
NN: Kao krupno političko pitanje u BiH nameće se mehanizam koordinacije. Očekujete li ubrzo dogovor po tom pitanju?
BOSIĆ: Nedavno sam imao razgovore o tome sa predstavnicima Evropske komisije i oni su me uvjeravali da oni samo traže mehanizam koordinacije, a ne centralizaciju institucija i mijenjanje strukture BiH. To je apsolutno prihvatljivo i ukoliko to bude stav, lako ćemo se dogovoriti. To bi moglo biti razočarenje za one koji tvrde da se mora mijenjati Ustav u smjeru centralizacije BiH i kako to traže iz EU.
NN: Vjerujete li u iskrene namjere EU u BiH? Nedavno je Piter Sorensen u govoru pred parlamentom Irske otvoreno pozvao na ostanak OHR-a.
BOSIĆ: Vjerujem da činovnici koji rade u EU institucijama za proširenje vjeruju da će zapadni Balkan biti jednog dana dio EU. Samo što niko ne zna kada bi to moglo biti, a ubrzo neće. U ovom trenutku nema političke volje za prijem novih članica čak i da smo ispunili sve uslove koji se traže. EU je u institucionalnoj krizi koju je produbila kriza evra. OHR ostaje i kao dokaz da EU nema namjeru da uskoro preuzme odgovornost za budućnost BiH. Postojanje OHR-a je dokaz neuspjeha zemlje da funkcioniše samostalno i potvrđuje teoriju o BiH kao neuspješnoj državi koja nije samoodrživa. Nas tretiraju kao slučaj "zamrznute krize". Kada će ona biti odleđena i ko će je odlediti, za sada niko ne zna.
NN: Kako i gdje onda vidite BiH za, recimo, dvadesetak godina?
BOSIĆ: To je nemoguće predvidjeti.
NN: Sve je veća uloga Turske u BiH. Da li se može oduprijeti njenoj agresivnoj i navijačkoj politici i na koji način?
BOSIĆ: Nevjerovatno je da je takvoj ulozi Turske na ovom području prva vrata otvorila vlast u Srbiji pristajući na trilateralu sa Turskom i Bosnom i Hercegovinom. Turska više ne krije svoje ambicije velikog igrača na zapadnom Balkanu. Ona se u stvari otvoreno postavlja kao zaštitnik interesa muslimana na ovom području. Vidljivo je da Sarajevo postaje centralna tačka tih namjera. To je i odskočna daska turskog uticaja u Evropi. Ja ne mislim da je to neka kritična situacija, ali je svakako treba pratiti.
Terorizam
NN: Veliki problem u BiH predstavlja terorizam. Da li su vlasti u BiH spremne da se obračunaju sa tom pojavom?
BOSIĆ: Sve dotle dok se muslimani u BiH ne odrede prema radikalnim islamističkim pokretima i prikazuju ih kao dobronamjerne religijske sekte, opasnost od terorizma će postojati. Takva situacija je dovela do toga da zapadne protivterorističke službe drže otvorene oči u BiH, a to opet znači da se ta situacija odražava i na političke odnose unutar BiH. Ona stvara dodatnu dozu nepovjerenja u dobre namjere onih koji opasnost od terorizma žele da umanje.
Sarajevska retorika
NN: Vijeće bošnjačkih intelektualaca na skupu u Sarajevu uporedilo je Milorada Dodika, predsjednika RS i lidera SNSD-a, sa Hitlerom, a RS ocijenili genocidnom i paradržavom. Kako to komentarišete?
BOSIĆ: Ništa neočekivano i to nije prvi put. To su bile stalne kvalifikacije u emisiji "60 minuta" Federalne televizije. Retorika iz Sarajeva prema RS nije se promijenila od devedesetih godina. I neki Srbi iz RS koristili su federalne medije za govor mržnje prema SDS-u. Nažalost, i dalje dominira jezik mržnje i mi smo odlučili da pokrenemo inicijativu za promjenu zakona kako građani iz svojih džepova ne bi finansirali RTV stanice koje rade direktno protiv njihovog interesa.