O ustavnim promjenama treba razgovarati isključivo u parlamentu BiH i na taj način nisu isključeni ni razgovori o trećem entitetu, smatra Mladen Ivanković Lijanović, predsjednik Narodne stranke - Radom za boljitak.
Reformu Ustava, smatra on, treba ostaviti za neka druga vremena, a da je sada prioritetna stvar koju treba rješavati i oko koje se svi slažu - ekonomija BiH.
NN: Hrvatske stranke ne isključuju mogućnost da se kroz promjene Ustava razgovora o formiranju trećeg entiteta. Kakav je stav vaše stranke o tom pitanju?
IVANKOVIĆ LIJANOVIĆ: Ako se želi ozbiljno razgovarati o trećem entitetu onda to treba da se radi u parlamentu BiH. Prijedlozi o trećem entitetu ne bi trebalo nikog da zabrinjavaju i za nas su prihvatljivi svi prijedlozi koji su doneseni na demokratski način i ako imaju uporište u institucijama. Mi imamo svoj treći entitet - zapadnu Hercegovinu. Ipak, mislim da je neozbiljno da kažemo da hoćemo mijenjati Grahovo, Drvar, Glamoč za Posavinu, Derventu, a da za to nema institucionalne podrške. Ali, isto tako ne vjerujem da bi u RS u kojoj podržavaju priče o trećem entitetu podržali zahtjeve hrvatskih stranaka da u taj treći entitet treba da uđe Hercegovina, Derventa... Ne vjerujem, da RS podržava treći entitet onako kako ga vide stranke sa hrvatskim predznakom. Čini se da je sve to prazna priča i ako se uzme da u RS pričaju o trećem entitetu s druge strane naravno da ne bi pristali da mijenjaju teritorije. I zato je to neozbiljna priča.
NN: Krajem aprila Narodna stranka - Radom za boljitak biće domaćin sastanka hrvatskih stranka potpisnica Kreševske deklaracije o ustavnim promjenama. Šta očekujete od ovog sastanka?
IVANKOVIĆ LIJANOVIĆ: Mi smo na zadnjem sastanku kazali da je to jalov posao. Možemo mi popiti piće, ali od dogovora o ustavnim rješenjima ništa neće biti. Nije korektno da zamajavamo javnost i manipuliramo sa njima. Kazaćemo da smo tu zato što smo domaćini, ali da ne želimo da dalje zavaramo ljude pričama o zajedničkom dogovoru od koga onda nema ništa. Kreševska deklaracija koju su hrvatske stranke usaglasile dobar je temelj za ustavne promjene u BiH, ali je dalja razrada Ustava na vladajućoj šestorki, koja je na sebe preuzela obavezu 2007. godine potpisujući Sporazum o formiranju parlamentarne većine i obećanjima da će donijeti demokratski ustav BiH. Potrebno je Ustavnoj komisiji dati zadatak da pripremi prijedlog i da se o njemu raspravlja. Mi nemamo velikih primjedbi ni na sadašnje ustavno uređenje BiH, RS, FBiH. Zalažemo se da se jedan dio federalnih ovlasti prenese na državu, a moglo bi doći do ukidanja FBiH, da imamo decentraliziranu BiH. I RS treba decentralizirati, ne treba praviti spomenike ni Vladi RS u Banjaluci i mislim da je trebalo napraviti više servisa po regijama da imamo isturena odjeljenja, nekih ministarstva, stručne službe... Vlast treba da bude servis građana, da pomaže građanima, a ne da bude utvrda kojoj građanin ne smije da priđe. Takva nam vlast ne treba.
NN: Da li odustajete od daljih razgovora zato što su potpisnici Kreševske deklaracije odstupili od dogovorenih načela?
IVANKOVIĆ LIJANOVIĆ: Niko nije odustao od dogovorenih načela i mi samo tražimo da se rasprava odvija u parlamentu BiH i da jedan broj konstitutivnih naroda ima okvir za taj prijedlog. To je dobra polazna osnova, ali je očito da nema ni blizu konsenzusa partnera oko promjene Ustava. Međunarodna zajednica koja bi mogla nešto da uradi nedvojbeno je u Briselu na sjednici Savjeta za implementaciju mira kazala da Dejtonski sporazum ne diraju i da se on neće mijenjati ako se mi u BiH drugačije ne dogovorimo. Ali, očito da se mi u BiH ne možemo dogovoriti i zato mislim da je sve jalova priča. Ne treba da namećemo priču oko koje se ne možemo unaprijed dogovoriti. Reforma Ustava treba da se ostavi za neka druga vremena i možda će za četiri-pet godina doći vrijeme da se to promijeni, ali je sada to jalova priča. Sada ima prioritetnih stvari koje možemo rješavati i sa čim se svi slažemo.
NN: Koje su stvari oko kojih se slažete koje će Vas dovesti na zajednički fon?
IVANKOVIĆ LIJANOVIĆ: To je upravo ekonomija BiH. Svi znamo da zaposlenost u BiH nema trend rasta, nema stvaranja nove vrijednosti, imamo trgovinskog deficita preko milijardu KM. To su problemi građana BiH. Jedemo vlastitu supstancu i zadužujemo se. Nema povećanja zaposlenih, nove vrijednosti, to je pogubno za ljude koji ovdje žive. Od čega će ljudi živjeti i raditi, to je ono egzistencijalno pitanje. Čovjek je prvo emocionalno pa racionalno biće, a to ovdje političari vješto koriste. Koriste emocije nacionalne, ti si Srbin, Hrvat, Bošnjak, dok rade u svom interesu...