Policija u BiH ne predstavlja jednu logičku i uvezanu cjelinu koja bi bila sposobna da garantuje sigurnost građana, smatra Muhidin Alić, ministar unutrašnjih poslova FBiH.
Tvrdi da saradnja policije ovisi o dobroj volji pojedinih agencija te da je refroma policije neophodna zbog veće sigurnosti građana.
NN: Možete li pojasniti razmjenu policijskih službenika između kantona koju su nedavno dogovorili predstavnici kantonalnih MUP-ova i MUP-a FBiH?
ALIĆ: Dva osnovna cilja koje želimo postići razmjenom policajaca su rješavanje pitanja viška, odnosno manjka kadrova pojedinog profesionalnog profila u određenim policijskim agencijama, te rješavanje pitanja nacionalnog debalansa u policiji dva entiteta.
Postoji nacionalni debalans u policiji FBiH u odnosu na popis stanovništva iz 1991. godine, s tim da je on znatnije izražen u policiji RS. U policiji u Federaciji BiH, što obuhvata federelni i sve kantonalne MUP-ove, postoji manjak policajaca srpske nacionalnosti od oko 8,5 odsto i iz reda ostalih oko 5,3 odsto, dok je policajaca bošnjačke nacionalnosti višak oko 12 odsto, a hrvatske nacionalnosti oko 1,7 odsto. U RS je ta situacija znatno teža, pa preko 94 odsto sastava policije čine policajci srpske nacionalnosti.
Sve te podatke potrebno je gledati kroz prizmu potrebe za jačanje povjerenja između građana i policije. Takav zadatak može izvršiti samo multietnička i depolitizirana policija, kojoj treba svi da težimo.
NN: Zašto je policija loše reagovala prilikom navijačkih nemira u Širokom Brijegu?
ALIĆ: Neredi u Širokom Brijegu su jedan od pokazatelja nekih nedostataka u policijskom sistemu danas. Policija u BiH ne predstavlja jednu logičku i uvezanu cjelinu koja bi bila sposobna da garantuje sigurnost građana. Policija, ovakva kakva jeste, surađuje na osnovu Memoranduma o suradnji, čija provedba ovisi o dobroj volji pojedinih policijskih agencija. U slučaju u Širokom Brijegu su došle do izražaja te slabosti. Sigurnosna procjena ovog događaja bila je zasnovana na početnim podacima da će na utakmicu doći oko 150 navijača. Međutim, ti isti navijači su prošli put od oko 150 kilometara do konačne destinacije. Cijelim tim putem različite policijske agencije su mogle prikupiti nove informacije i razmijeniti ih sa MUP-om Zapadnohercegovačkog kantona. Jedan od razloga neusklađenog djelovanja i ovakvih nereda je nepostojanje jedinstvenog zakona koji bi regulisao ovu oblast.
NN: Zašto nisu poštovani postojeći zakoni, poput onoga o zabrani narušavanja javnog reda i mira?
ALIĆ: Donošenje zakona o sprečavanju nereda na državnom nivou je nužno i neophodno kako bismo imali jedinstvenu regulativu s jasno propisanim pravima i obavezama organizatora, sportskih saveza, klubova i policije. Tada će bitno biti smanjen rizik od mogućnosti izbijanja ovakvih nereda. Tu oblast treba kompletno sagledati. Treba podijeliti odgovornost za organizaciju. Ne može to sve biti podvedeno pod javni rad i mir.
NN: Ima li policija dovoljno resursa za borbu protiv organizovanog kriminala?
ALIĆ: Borba protiv organizovanog kriminala trenutno nije na zadovoljavajućem nivou. Organizovani kriminal najveći je sigurnosni problem, ne samo u BiH već i u regionu i šire, i glavni prioritet u radu MUP-a FBiH je borba protiv organizovanog kriminala.
Međutim, segmentirana policijska organizacija nije i ne može biti organizacioni okvir za borbu protiv organizovanog kriminala, koji je dobro organizovan, stabilne je strukture i on je, ne samo međukantonalne i međuentitetske nego i međunarodne prirode. Zato se samo država BiH u suradnji s policijskim agencijama drugih zemalja može kvalitetno staviti u koštac sa ovom pojavom. Sve drugo je improvizacija, a da ne bi bilo improvizacija, nužna je i neophodna jedinstvena policijska struktura u Bosni i Hercegovini.
NN: Kako ocjenjujete sigurnost građana u FBiH?
ALIĆ: Stanje sigurnosti se bilo gdje, pa i u našoj zemlji, može procjenjivati statistički i s aspekta osjećaja sigurnosti građana. Statistički, stanje sigurnosti je stabilno i kreće se u okvirima višegodišnjih trendova.
Međutim, osjećaj nesigurnosti građana, koji je bitniji u procjenjivanju stanja sigurnosti, je naglašeniji, što je uzrokovano prvenstveno nekim izdvojenim teškim krivičnim djelima. MUP FBiH je od samog početka u vrh svojih prioriteta stavilo borbu protiv organizovanog kriminala, jer smatramo da je organizovani kriminal u nesumnjivoj vezi sa takozvanim uličnim kriminalom, zloupotrebom droga, nelegalnim nošenjem i upotrebom vatrenog oružja. Na koncu, u vezi je i sa ovakvim bezobzirnim krivičnim djelima. Zato je borba protiv organizovanog kriminala ujedno i nastojanje da bude poboljšan osjećaj sigurnosti građana.
Za ostvarenje ovog cilja potrebna je uvezanost i integrisanost svih policijskih snaga u Bosni i Hercegovini. Prvenstveno, potrebna je kvalitetna razmjena podataka i informacija u zemlji, ali i zvan zemlje.
Ipak, na koncu, reforma policije koja tek treba da uslijedi biće pravi korak ka poboljšanju osjećaja sigurnosti građana. Reforma policije nam treba zbog građana, a ne samo zbog procesa integracija.