Intervju

Pratite nas na Google news

Muris ef. Spahić za "Nezavisne": Kurban-bajram je dan radosti, strpljivosti i brižnosti

Muris ef. Spahić za "Nezavisne": Kurban-bajram je dan radosti, strpljivosti i brižnosti
Foto: N.N. | Muris ef. Spahić za “Nezavisne”: Kurban-bajram je dan radosti, strpljivosti i brižnosti
Goran Lajić

Kurban-bajram je dan radosti, dan strpljivosti, dan brižnosti i osjećaja, što će kazati da u te dane posebnu pažnju treba posvetiti svojim bližnjima i sebi, a posebnu pažnju treba posvetiti i rodbini i komšijama bez obzira na vjeru, poručio je Muris ef. Spahić, rukovodilac Službe za vjerske poslove i obrazovanje Muftijstva banjalučkog.

On u intervjuu za "Nezavisne" povodom Kurban-bajrama, koji se proslavlja danas i još tri naredna dana, kaže da je najvažniji segment u vjeri i strpljivost čovjeka.

Kako Spahić kaže, nažalost posebnost ovog Bajrama je pandemija virusa korona, koja izvlači ljude iz konteksta stroge tradicije koja je već ustaljena, odnosno obilaska i druženja s porodicom, prijateljima i komšijama.

NN: S obzirom na to da je vrijeme pandemije virusa korona, šta su preporuke Rijaseta i Muftijstva banjalučkog za vjernike ovog Bajrama?

SPAHIĆ: Rijaset Islamske zajednice u povodu dana Kurban-bajrama donio je preporuke i uputstva na koji način će se obilježiti i klanjanje bajram namaza i na koji način se treba organizirati tokom svih dana Bajrama, to su četiri dana Kurban-bajrama, i te mjere su donesene zajedno sa preporukama epidemioloških zavoda. Sve vjerske aktivnosti su svedene samo na ono što je nužno i obavezno da bi se vjernici što kraće zadržavali u zatvorenom prostoru. Donesene su mjere koje su u vidu preporuke na koji način da se realizira akcija kurbana i tokom dana Bajrama, a to su da se ne okuplja veća skupina ljudi, da se ne prave veća druženja, da se poštuju mjere koje su donijeli nadležni i preporuke Islamske zajednice.

NN: Šta biste poručili vjernicima za Kurban-bajram?

SPAHIĆ: Kurban-bajram je dan radosti, dan strpljivosti, dan brižnosti i osjećaja, što će kazati da u te dane posebnu pažnju treba posvetiti svojim bližnjima i sebi, posebnu pažnju treba posvetiti i svojoj rodbini i komšijama bez obzira na vjeru. Kod nas se i u vjerskom smislu traži da čovjek za Kurban-bajram ima poseban osjećaj za svoje komšije, prijatelje i poznanike. Kurbansko meso se dijeli svima po redu, ne preskače se nijedan komšija. Dijeli se onoliki broj kurbana koliko ih uopće imaš, pa dokle stigneš. To što radimo za Bajram - radimo da se približimo Bogu i da ga zamolimo da nam oprosti i spasi od eventualnog belaja ili nekog izazova u našem životu.

NN: Možete li nam reći nešto više o običajima za Kurban-bajram u BiH?

SPAHIĆ: Mi kažemo da je to tradicija koja je stoljećima ustaljena na ovim prostorima, u cijeloj BiH. To je tradicija i nešto što ne možemo iščupati iz naroda. To je u stvari tradicija koja ide s koljena na koljeno i koja se ne prekida. Ona podrazumijeva da u danima Bajrama treba misliti na one koji su najugroženiji, treba misliti na one koji žive sa vama, s kojima dijelite i dobro i loše, treba pomoći onima koji su nemoćni i slabi. S obzirom na to da je ovakva situacija kakva jeste, posebnu pažnju moramo posvetiti zdravlju ljudi. Možda je najpreče da sačuvamo zdravlje ljudi da bismo imali dobre komšije, dobre prijatelje i dobro društvo u cjelini kako treba i kako valja.

NN: U čemu je posebnost baš ovog Bajrama?

SPAHIĆ: Nažalost, posebnost ovog Bajrama je ova korona, ona nas izvlači iz konteksta stroge tradicije koja je već ustaljena, odnosno obilaska i druženja sa porodicom, prijateljima i komšijama. Pri samoj organizaciji hadža je sve svedeno na minimum, međutim to nije prvi put da se dešava te je ipak preče sačuvati zdravlje ljudi. Tako ćemo i u dane Bajrama da svedemo aktivnosti na minimum i ta druženja da se svedu u onaj okvir koji nam preporučuju nadležni organi.

NN: Koja je Vaša poruka vjernicima Banjalučkog muftijstva?

SPAHIĆ: Poruka bi bila da budu strpljivi, to je danas svima i najpotrebnije kada se ljudima preporučuje da ostanu kod kuće. Najvažniji segment u vjeri je u stvari strpljivost čovjeka, mi ne možemo promijeniti stvarnost, ona je onakva kakva jeste, ali možemo da doprinesemo da ona bude bolja. Stoga vjernicima bi najbolje bilo da budu strpljivi i s onim svojim najbližim. Ova korona je uzrokovala i nedolazak velikog broja ljudi iz dijaspore. Oni su ograničeni zbog putovanja i svega ostalog. Ta njihova želja za rodnim krajem, društvom, komšilukom, prijateljstvom i dalje je prisutna, a da bi čovjek sačuvao sebe i raspoloženje, mora biti strpljiv. Zato u Kuranu ima preporuka koja kaže - tražite sebi olakšanje u namazu i strpljivosti, to su dvije stvari koje daju vjerniku snagu.

NN: Ove godine nema odlaska na hadž zbog pandemije i čini se da je ovo prvi put nakon dugo vremena da muslimani ne mogu obaviti ovu dužnost. Kako gledate na ovu situaciju?

SPAHIĆ: Mi poštujemo sve mjere koje donose nadležni organi i razumijemo i vlasti Saudijske Arabije kojima je cilj očuvanje zdravlja ne samo lokalnog stanovništva, nego i očuvanja zdravlja hadžija koji bi došli iz drugih zemalja.

Procjena je vjerovatno bila da postoji mogućnost da se ta bolest može proširiti i bolje da se sačuva zdravlje ljudi jer je i ono isto važno kao i obavljanje hadža.

Medresa u Banjaluci od septembra

Muris ef. Spahić je rekao da će otvaranje Medrese u Banjaluci biti velika stvar, te da bi ona trebalo da se otvori u septembru kad počinje nastava i u ostalim srednjim školama.

Poručio je da će pratiti epidemiološku situaciju te da će slušati preporuke koje dolaze iz Kriznog štaba i Islamske zajednice BiH.

"Za nas je to velika stvar da možemo našoj djeci s prostora banjalučke regije ponuditi kvalitetan odgoj i obrazovanje, te da im omogućimo besplatno školovanje, što je za njih jako važno, sa željom da tim ljudima nešto ovdje pružimo. Da im pružimo želju za ostankom na ovom prostoru i da im usadimo jedan snažan, jak i moćan temelj za nastavak školovanja na visokoškolskim ustanovama u zemlji ili inozemstvu", rekao je Spahić.

Pojasnio je da je to važno i za Islamsku zajednicu, koja će time dati razlog ljudima da ostanu na ovom prostoru, ali i razlog dijaspori da svoju djecu pošalju ovdje na kvalitetno školovanje.

"Mi želimo da Banjaluku na neki način otvorimo, da kažemo da je ovo poželjan i lijep grad, da je grad koji nudi toplinu i koji ima snažnu vjersku i kulturološku tradiciju. Medresom mi nastojimo da taj kontinuitet vjerskog i kulturnog bogatstva ovog grada ponovo istaknemo", ističe Spahić.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije