Gradnja dionica autoputa na koridoru 5c, za koje su obezbijeđena sredstva evropskih banaka, uskoro će biti nastavljena, a sporne tačke oko Počitelja i Blagaja biće rješavane naknadno, kazao je Nail Šećkanović, ministar prometa i komunikacija FBiH.
Tvrdi da će građani plaćati koncesije koje se uvedu za benzinske pumpe, dok bi uvođenje koncesija elektroprivredama i telekomima značilo smanjenje dobiti.
"Gradnja dionica na koridoru treba da se nastavi vrlo brzo. Čekamo da Dom naroda Parlamenta FBiH ratificira kreditni sporazum i u roku od pet dana možemo zaključiti prvi ugovor iz kredita dobijenog od evropskih banaka. Odmah iza toga ćemo ugovoriti izgradnju prvog velikog tunela na koridoru dugog oko tri kilometra i vrijednog oko 54 miliona eura. Ne bih sada govorio ko je ponuđač. Još je to nezvanično dok se ne pregleda dokumentacija", rekao je Šećkanović.
NN: Hrvatski delegati traže prostorni plan za sve dionice prije nego što odobre kreditni sporazum za dionicu od Kaknja ka Zenici. Kako ćete to riješiti?
ŠEĆKANOVIĆ: Ministarstvo prostornog uređenja je pripremilo izmjenu Zakona o prostornom planiranju, čija je suština da se dozvole za sve četiri dionice mogu dobijati prije usvajanja novog prostornog plana. Dopunu zakona treba još da usvoji Dom naroda. Te četiri dionice biće završene do kraja 2012. godine. Kada je riječ o spornim tačkama kod Blagaja i most Počitelj, u prostorno-planskoj osnovi koja se radi biće ubačene dvije varijante, a stručnjaci će kazati koja je povoljnija. Zahtjev hrvatskih delegata se ne odnosi na Počitelj i Blagaj, već na dio Zvirovići - Bijača za koji Direkcija autocesta već podnosi zahtjeve za pribavljanje dozvola. Dolazi bolje vrijeme kada je riječ o realizaciji aranžmana s obje evropske banke i 66 kilometara autoceste. Biće i novi krug pregovora sa evropskim bankama o daljoj gradnji.
NN: Ima li sporenja u Vladi s obzirom na to da su Počitelj i Blagaj bili razlog što su hrvatski ministri prošle godine napustili sjednicu Vlade, a ministar prostornog uređenja dao ostavku?
ŠEĆKANOVIĆ: Tada smo imali jednu varijantu iz idejnog rješenja. Ministarstvo je predložilo drugu. Dogovorili smo da ostavimo vremena da se ponude još neke i, evo, biće ponuđene dvije. Jedna od njih na kraju mora biti izabrana. Naći će se neka varijanta koja će biti kompromis. To pitanje ćemo kasnije raspravljati.
NN: U javnosti se pojavila informacija da slovenački SCT traži dodatna sredstva za sarajevsku obilaznicu. Njihovu ponudu su ranije domaći građevinci ocijenili nerealno niskom. Kako tome stati ukraj?
ŠEĆKANOVIĆ: Bilo ko da bude izabran kao najpovoljniji, onaj ko ne dobije posao će iz nezadovoljstva reći da su cijene dampinške. Kontaktirao sam Direkciju cesta FBiH i nema još zvaničnog zahtjeva za dodatne radove. Ako ga bude, razmatraće se u proceduri koja je predviđena formom ugovaranja po evropskim standardima. Kada su u pitanju ovako veliki poslovi, nije se rodio niti će biti odškolovan projektant koji će sve troškove moći pogoditi precizno u jedan euro.
NN: Zašto se kod nas najniža ponuda tretira kao najpovoljnija?
ŠEĆKANOVIĆ: Kada je investitor neka od evropskih banaka, onda je ona involvirana u izradu tenderske dokumentacije, ocjenjivanje, verifikaciju, davanje saglasnosti. Ništa se ne događa mimo njihovih pravila. Zašto je jeftino povoljno? Tako se kreira tender. Sugerisao sam Direkciji autocesta da boduje i rok, da se on unaprijed ne određuje nego da ga izvođači daju. Tu se moraju dobro formulisati penali da ne bi bili ponuđeni nerazumni rokovi pa onda došlo do kašnjenja. U toj varijanti jeftinija ponuda ne bi bila najpovoljnija. Sa Direkcijom se konsultujemo, ne idemo sistemom naredbi.
NN: A kvalitet? Na prvoj građenoj dionici pojavile su se rupe.
ŠEĆKANOVIĆ: Tada nismo imali iskustvo. Ne znam ni da li je raspisivana licitacija. Nije bilo Direkcije autocesta. Ministarstvo nije imalo kapaciteta. Kako je Direkcija preuzela te poslove, druge dionice su kvalitetnije. Svakako se svakih sedam-osam godina vrši presvlačenje asfalta. U ovoj je godini predviđeno dva miliona KM za presvlačenje na prvoj dionici.
NN: "BH airlines" je dokapitaliziran, ima gubitak, a otpisujete mu dugove. Zašto? I zašto smatrate opravdanim i dalje iz budžeta pomagati "Željeznice FBiH" koje dižu kredit za kreditom, a loše posluju?
ŠEĆKANOVIĆ: Obje kompanije su personifikacija države. Nema države da nema svoju željeznicu i avio-kompaniju i svugdje u svijetu ih država pomaže. "BH airlines" jeste poslovao sa gubitkom, ali su puno veće kompanije poslovale s gubitkom i opet država u njih upumpava novac. U recesiji je posebno pogođen avio-saobraćaj jer ljudi manje putuju. Ugovorom sa turskim partnerom, "Turkish airlinesom", obavezali smo se da ćemo pomagati i našli smo model da to ide kroz putničku taksu koja služi za otplatu dva aviona. Koliko god iz putničke takse povećamo svoj udjel, toliko će povećati i turski partner, koliko god otpišemo duga, toliko će turski partner dati svježeg novca. Planirano je da se otpiše 2,5 miliona KM dugova prema aerodromu, civilnoj avijaciji, "BH pošti", Službi zajedničkih poslova. Kada je riječ o "Željeznicama", obaveza je FBiH da finansira održavanje željezničke infrastrukture. One su u gubitku jer država, umjesto 60, daje 20 miliona KM. Prevoz robe je pao za 30 odsto, a imaju i 20 miliona KM potraživanja.
NN: Komisija za koncesije Vas je prozvala kao jednog od najodgovornijih ministara što je FBiH izgubila stotine miliona KM radi nenaplaćivanja koncesija. Hoćete li tražiti da kompanije iz Vašeg resora plate ono što je trebalo da plate proteklih godina?
ŠEĆKANOVIĆ: Komisija samo priča, a nema rezultata. Cifre se spominju napamet, neoprezno. Telekomi plaćaju značajna sredstva kroz GSM licencu i dividendu. Ako bi ih opteretili dodatnim iznosom, onda bi se smanjila dividenda. Ministarstvo trgovine je zaduženo da krene sa koncesijama za benzinske pumpe, ali moramo znati da to neće platiti pumpe već građani kroz cijenu nafte jer je slobodno formiranje cijena i na to se ne može uticati. Iz naše nadležnosti spominjan je i taksi prevoz, autobuske linije, ali sve je to niskoakumulativno. Koncesije treba uvesti za sve koji imaju pogodnosti, a ima ih onaj ko vadi rudu, kamen, koristi vodu, ali nije to tako jednostavan posao. Ako uvedemo koncesiju elektroprivredi, smanjiće se novac za investiranje ili dobit koja dijelom ide u budžet. Treba ići studiozno. Komisija neka se javi kada naplati ovo što je ugovoreno. Prvo pitanje je zašto kao kontrolor ne reaguje.