Velika Britanija bi mogla razmotriti ukidanje viza za građane BiH tokom mog mandata, rekao je Najdžel Kejsi, ambasador Velike Britanije u BiH.
On je istakao da Velika Britanija želi da BiH postane pouzdana, uspješna i prosperitetna članica EU i drugih evroatlantskih institucija.
Situaciju u vezi sa neformiranjem vlasti na državnom nivou Kejsi je ocijenio kao vrlo nezdravu i, prema njegovim riječima, svi oni koji su ozbiljni po pitanju demokratije u ovoj zemlji treba da budu zabrinuti.
NN: Zemlje šengena su ukinule vize za BiH. Možemo li očekivati ukidanje viza za Veliku Britaniju i Irsku?
KEJSI: Kao što znate, Ujedinjeno Kraljevstvo nije dio šengena i mi nezavisno donosimo procjenu na koji način je najbolje upravljati našim granicama. Kao dio tog zadatka, mi pažljivo procjenjujemo svaku zemlju zasnovano na njenim odlikama. Nadam se da ćemo biti u poziciji da razmotrimo stav u vezi sa BiH tokom mog mandata ovdje. U međuvremenu, imamo efikasnu uslugu izdavanja viza i odobravamo 95 odsto aplikacija. Podstičem čitaoce koji planiraju put u Ujedinjeno Kraljevstvo da ostave dovoljno vremena za dobivanje vize.
NN: Ukoliko BiH bude poštovala šengenska pravila, hoće li nam to olakšati da dobijemo bezvizni režim sa Vašom zemljom?
KEJSI: Siguran sam da ćemo uzeti u obzir iskustvo šengena pri odlučivanju o daljoj potrebi za vizama za posjetioce iz BiH. Pri donošenju odluke uzimamo u obzir spektar sličnih rizika, kao što su ilegalna imigracija, teški kriminal i terorizam, tako da očekujem da će pozitivni koraci koje je BiH poduzela za smanjenje ovih rizika u smislu liberalizacije viznog režima u šengenu biti relevantni i za naš proces donošenja odluke.
NN: Koliko je politička situacija u BiH, po Vašem mišljenju, stabilna uzimajući u obzir problem u vezi sa formiranjem Savjeta ministara BiH?
KEJSI: Mislim da je ovo vrlo nezdrava situacija i svi oni koji su ozbiljni po pitanju demokratije u ovoj zemlji treba da budu zabrinuti. Ako glasači vide da način na koji su glasali na zadnjim izborima nije primijenjen u Savjetu ministara, to će prirodno dovesti do dubokog cinizma po pitanju politike. Nedostatak povjerenja koji je ova situacija uzrokovala takođe znači i izgubljenu međunarodnu finansijsku podršku, izgubljene investicije i radna mjesta - a sve ovo najviše pogađa običnog čovjeka. Tako da, iako mi razumijemo specifične složenosti politike u ovoj zemlji, mi se zaista nadamo da ćemo vidjeti više hitnosti u formiranju novog saziva Savjeta ministara što je prije moguće. U međuvremenu, pozdravljamo napore postojećeg saziva Savjeta ministara da riješi otvorena pitanja koja bi omogućila BiH da pređe u sljedeću fazu pristupanja EU i NATO-u.
NN: Koje su smjernice britanske politike prema BiH u političkom, ekonomskom i kulturnom kontekstu?
KEJSI: Mi želimo da ova zemlja postane pouzdana, uspješna i prosperitetna članica EU i drugih evroatlantskih institucija. Želimo da građani ove zemlje uživaju iste standarde življenja i slobode kao i drugi građani EU. Mi čvrsto vjerujemo da se sve to može postići, bez obzira na posebno složen ustavni poredak u ovoj zemlji. BiH se EU može pridružiti samo kao jedinstvena, suverena zemlja. Ovo ne znači poremećaj osnovnog ustavnog balansa koji je dogovoren u Dejtonu: jedna suverena država, dva entiteta, tri konstitutivna naroda. Ali će za ovo biti potreban odlučan napor od strane političkih vođa ove zemlje, kao i duh zajedničkog poduhvata koji do sada nije bio prisutan.
NN: Koliko ima značajnih investicija u BiH i postoji li interes britanskih ulagača za BiH?
KEJSI: Više od deset značajnih britanskih ulagača je u ovoj zemlji - uključujući one u industriji metala i papira, te "Banjalučkoj pivari". Naravno da bismo željeli vidjeti mnogo više ulaganja i jedan od mojih ličnih prioriteta će biti da ohrabrim veći broj britanskih ulagača na ozbiljno sagledavanje ovog tržišta. Šta ulagači žele da vide - stabilno političko okruženje, jasne i jednostavne regulative za strane kompanije i postojanje pravičnog i transparentnog procesa donošenja odluka. Kada bi postojali ovu uslovi, vjerujem da bi značajno porasla strana ulaganja u ovoj zemlji. Kao primjer - za pokretanje kompanije u Britaniji potrebno je 13 dana, za razliku od BiH, gdje je u prosjeku potrebno 55 dana.
NN: Šta će se primijeniti u pristupu EU prema BiH nakon dolaska Petera Sorensena?
KEJSI: Mi toplo pozdravljamo njegov dolazak i daćemo mu punu podršku. Peter Sorensen je već odlučio kako će pristupiti svom zadatku. On nudi partnerstvo političkim vođama BiH kako bi se oživio napredak na putu ove zemlje ka evropskim integracijama. EU je pokazala svoju predanost tom cilju njegovim imenovanjem i ovlaštenjima koje su mu na raspolaganju, uključujući i ponudu značajne finansijske podrške. Mi se zaista nadamo da će njegov dolazak otvoriti novo, pozitivno poglavlje u naporima za unapređenje ovog pitanja. Ali to se može desiti samo ako se na ponudu partnerstva od strane EU odgovori recipročno i ako vođe ove zemlje rade iskreno i odlučno.
NN: Možete li procijeniti hoće li OHR ostati u BiH u naredne četiri godine?
KEJSI: Ovo u potpunosti zavisi od djelovanja vođa ove zemlje. Kad bi postojala politička volja i odlučnost da se riješe otvorena pitanja, na način koji bi pokazao da BiH ima uspješnu i održivu budućnost, poštujući osnovne principe i duh Dejtonskog sporazuma, tada OHR više ne bi bio potreban. Mi ćemo biti jednako sretni kao i drugi kad taj dan dođe.