Nataša Kandić, predsjednica Fonda za humanitarno pravo i Koalicije nevladinih organizacija REKOM, kaže da bez presuda onima koji su počinili ratne zločine teško može da dođe do vladavine prava.
Ona smatra da bez poštovanja žrtava nema ni klime za poštovanje institucija, a da treba prekinuti sa neprijateljstvima koja jednoga vide kao heroja, a drugoga kao žrtvu.
"Želimo da se o prošlosti zna iz ugla žrtava, a ne politike", kazala je Kandićeva.
Odgovarajući na pitanje u vezi sa hapšenjem Jovana Divjaka, nekadašnjeg generala Armije RBiH, na osnovu potjernice Srbije, Kandićeva naglašava da slučaj "Divjak" ne može da bude riješen u Srbiji i da pravosuđe BiH mora odgovoriti na to pitanje šta se dogodilo u Dobrovoljačkoj ulici.
NN: Kako očekivati podršku od onih političara koji zločine vide kao herojsko djelo?
KANDIĆ: Kada budu utvrđene činjenice one lome sve i one zaustavljaju tu političku priču. Kada budemo govorili o konkretnoj žrtvi, konkretnom događaju i konkretnoj patnji onda nema prostora za političku priču. Mi sa ovom regionalnom inicijativom želimo da dođemo do toga. Ako uspemo dobiti političare za priču o činjenicima, o pamćenju na činjenicama, polako će izostajati prostor za politiku.
NN: Šta sa političarima kojima ne odgovaraju činjenice?
KANDIĆ: Sigurna sam da se niko neće usuditi da kaže da nije za činjenice, plašim se raznih delovanja iznad javnosti, ali čini mi se da je sazrela priča da bude prekinuto sa tom političkom pričom. Često se kaže da kada su u pitanju neke međunaradno priznate žrtve ne trebamo više činjenice. Nije tačno. Svima su potrebne činjenice da bi u regiji bile priznate i ono što ova inicijativa nudi je platforma za glas žrtava i to je jedini način da se izađe iz ravnodušnosti i da se prekine sa neprijateljstvima koja jednoga vide kao heroja, a drugoga kao žrtvu. Kada imamo brojku, nemamo imena, kada imamo političke konotacije, a nemamo činjenice jako je opasno.
NN: U Srebrenici imaju brojke, ali različite, zavisno od strane koja ih koristi. Koliko je to opasno?
KANDIĆ: Tu civilni sektor ne može ništa. Možemo da sprovedemo raspravu na regionalnom nivou koja bi uključila veliki broj učesnika civilnog društva da uključi verske zajednice, crkve itd. To moraju da urade države da bi to bilo priznato i da bi promenilo sadašnje stanje. Ova komisija ne može da dovede do toga da postoji jedna istina. Uvek će ostati bezbroj istina i svaka žrtva ima svoju istinu koju ne želi da menja.
NN: Stiče se utisak da ni institucije nisu spremne za činjenice. Kako gledate na slučaj "Dobrovoljačka ulica" i posljednja dešavanja u vezi s hapšenjem Jovana Divjaka?
KANDIĆ: Slučaj "Divjak" ne može bude rešen u Srbiji i pravosuđe BiH mora odgovoriti na to pitanje šta se dogodilo u Dobrovoljačkoj ulici. Srbija mora da ustupi dokaze kojima raspolaže i ukoliko pravosuđe BiH neće to da uradi, Srbija treba da traži pomoć međunarodnih institucija tranzicione pravde. Ministarstvo pravde Srbije je reklo da će se u budućnosti rukovoditi dokazima i neće više blamažu kakvu je doživelo sa Ejupom Ganićem i to srbijanskom pravosuđu ne treba.
NN: Koliko su sudovi u BiH spremni za takva suđenja?
KANDIĆ: Sudovi moraju da rade svoj posao i uvek će biti primedbi. U čitavoj regiji ima dovoljno argumenata i činjenica da su tužilaštva politički zavisna. Bez sudova nema onoga što se stalo potencira iz Evropske zajednice, a to je uspostavljanje vladavine prava. Bez presuda onima koji su počinili ratne zločine teško da može da dođe do vladavine prava. Želimo da se o prošlosti zna iz ugla žrtava, a ne politike. Bez poštovanja žrtava nema ni klime za poštovanje institucija.
Popis stradalih
NN: Kako ocjenjujete rad REKOM-a?
KANDIĆ: Jedan veliki dio posla je urađen i faza čitavog konstitutivnog procesa je završena. Usvojili smo Statut i cilj je da postoji regionalna komisija, koja će da napravi poimenični popis svih onih koji su stradali ili nestali. Cilj je i da budu organizovana javna slušanja koja će pomoći da bude stvorena jedna klima solidarnosti i saosećanja sa svim žrtvama i da postoje činjenice o svim žrtvama, te da to bude okvir u kojem mogu da se kreću sve i istorijske i političke i sociološke interpretacije onoga što se dogodilo.