Najodrživije rješenje za BiH je rješenje koje nađu same strane u BiH, kaže za "Nezavisne" Neven Mimica, član Glavnog odbora Socijaldemokratske partije Hrvatske, potpredsjednik Hrvatskog sabora i stručnjak za međunarodne odnose.
"U SDP-u smo uvjereni da sva tri konstitutivna naroda treba što prije da dogovore buduće ustavno uređenje koje će osigurati njihovu jednakopravnost u BiH. Ne želimo pri tome davati savjete, a kamoli inzistirati na bilo kojem od mogućih rješenja", rekao je Mimica.
NN: Kakav je koncept Vaše partije kada je u pitanju budućnost BiH?
MIMICA: Dejtonskim sporazumom i ustavnom konstrukcijom BiH nakon Dejtona postignut je kratkoročni cilj zaustavljanja ratne tragedije u BiH, ali dugoročno nije riješena stabilnost i održivost državnih institucija i položaj konstitutivnih naroda u BiH. To postaje sve izraženiji problem, bez čijeg rješenja i međunarodna zajednica nalazi sve više konkretnih razloga za svoj produžen nadzor i potporu. U SDP-u smo uvjereni da sva tri konstitutivna naroda treba što prije da dogovore buduće ustavno uređenje koje će osigurati njihovu jednakopravnost u BiH. Ne želimo pri tome davati savjete, a kamoli inzistirati na bilo kojem od mogućih rješenja jer vjerujemo da najbolje i najodrživije rješenje mogu pronaći i dogovoriti same strane u BiH.
NN: Da li je realno jednostrano ukidanje RS, a takvih glasova ima i iz Hrvatske?
MIMICA: Kada kažemo da je budućnost BiH u rukama i glavama sve tri strane, onda to podrazumijeva traženje kompromisnih rješenja, a kompromisa o novom ustavnom uređenju nema ako netko ne želi baš ništa mijenjati u starom sustavu. Ovdje se ne radi samo o demontaži Federacije BiH nego o traženju cjelovitog dugoročnog rješenja koje će naći samo oni koji stvarno vjeruju u budućnost BiH. Pri tome, nametnuta rješenja neće biti funkcionalna, pa je onda i odgovornost sve tri strane za traženje kompromisa, uključujući i Srbe u BiH, veća.
NN: Kakvo je Vaše mišljenje o stvaranju hrvatskog entiteta?
MIMICA: Hrvatski entitet, da ili ne, preusko je pitanje. Mnogo šire i mnogo važnije pitanje je kakva treba biti BiH. Ako netko misli da bi tri entiteta mogla biti dovoljna za razvoj koncepta nacionalnih jednakopravnosti, onda mora odgovoriti i na pitanje što je s ravnopravnošću onih pripadnika konstitutivnih naroda koji ostaju izvan granica svoga nacionalnoga entiteta. U traženju odgovora na pitanje kakva treba biti BiH vjerojatno ima mnogo onih koji će se složiti da je konačni cilj građanska država s građanima koji su ravnopravni na cijelom području BiH. Sigurno ima i mnogo onih koji će reći da takvo uređenje još nije realno, ali ako se želi kretati u tom pravcu, onda rješenje sa četiri ili više entiteta ili teritorijalne jedinice u BiH može biti prvi korak u dobrom pravcu. Međutim, sve ovo ne treba uzimati kao prijedloge ili preporuke SDP-a Hrvatske, već samo kao promišljanja koja mogu pomoći onima koji imaju odgovornost dogovoriti bolju BiH.
NN: Kako Vi ocjenjujete odnos Hrvatske prema BiH?
MIMICA: Za Hrvate u BiH bi bilo mnogo svrsishodnije da hrvatska država svoju ustavnu obvezu za skrb i zaštitu prava i interesa dijelova hrvatskoga naroda koji žive izvan domovine usmjeri u podupiranje njihovoga obrazovnoga, kulturnoga, infrastrukturnoga i društvenoga razvoja u mjeri koja će nadopunjavati skromne vlastite izvore za financiranje tih potreba u BiH. Umjesto takve pomoći koja bi ojačavala ravnopravnost Hrvata u strukturama BiH, hrvatske vlasti su se najčešće trudile osigurati ravnopravnost Hrvata iz BiH u političkom, a posebno izbornom sustavu u Hrvatskoj. Time je upravo hrvatski narod u BiH trpio najviše štete.
NN: Svaka izjava koja dolazi od visokih zvaničnika Hrvatske ili Srbije u BiH ima posebno jak odjek. Takva je bila i izjava predsjednika Mesića o angažovanju hrvatske vojske u slučaju otcjepljenja RS. Kako vi ocjenjujete tu i generalno takve izjave?
MIMICA: Desetogodišnje djelovanje predsjednika Mesića na razvoju i stabilnosti područja jugoistočne Europe bilo je uspješno i pokazalo je da je Hrvatska vitalno zainteresirana za gospodarski i politički stabilno susjedstvo, kao naš zajednički ulog u zajedničku europsku budućnost. Naravno da je svaki regionalni lider odgovoran za to da svoju politiku jasno izražava i u odmjerenosti svojih izjava i poruka. Razumijem da je bilo onih koji su nedavnu izjavu predsjednika Mesića o mogućem slanju hrvatske vojske u koridor u BiH u slučaju otcjepljenja RS shvatili kao prijetnju susjednoj državi. Međutim, sagledavajući cjeloviti Mesićev angažman i zalaganje za održanje i jačanje BiH, prije bih rekao da je on tom izjavom želio upozoriti da je vojno rješenje u BiH jednako opasno i neprihvatljivo kao i otcjepljenje RS. Ali baš zbog mogućnosti različitog doživljavanja intencija i dosega pojedinih izjava bilo bi dobro da lideri u regiji jasnoćom svojih izjava unaprijed otklone potrebu njihovih naknadnih tumačenja.
Josipović neće zaoštravati odnose
NN: Na koji način će novi predsjednik Josipović, koji je kandidovan iz Vaše stranke, pristupiti rješavanju otvorenih regionalnih pitanja?
MIMICA: Novi hrvatski predsjednik već je tijekom svoje izborne kampanje jasno naveo svoje vanjskopolitičke prioritete - ulazak u EU i doprinos regionalnoj stabilnosti. Jasno je izjavio i da vojna rješenja ne dolaze u obzir niti u BiH niti bilo gdje drugdje. Ivo Josipović je čovjek dijaloga i siguran sam da će sve učiniti da s liderima u regiji uspostavi otvorene kanale stalne i izravne komunikacije i dijaloga o načinima za jačanje dobrosusjedskih odnosa. Tako će utjecati i na prestanak loše i sve opasnije prakse slanja javnih poruka koje mogu samo nepotrebno zaoštravati odnose u regiji.
Pitanje povratka Srba više nije političko
NN: Hoće li Hrvatska moći ući u EU ako se ne riješi pitanje "hrvatskih Srba"?
MIMICA: Pitanje povratka Srba u Hrvatsku danas više nije političko pitanje u Hrvatskoj. I mi iz opozicije u Hrvatskoj ocjenjujemo da su neke političke predrasude o tom pitanju u najvećoj mjeri prevladane. Tako zaista ostaje da se preostala pitanja koja otežavaju završetak povratka Srba u Hrvatsku rješavaju na financijskom i tehničkom, a ne na političkom planu. Zato ne vjerujem da će pristupanje Hrvatske u EU na bilo koji način biti otežano i usporeno zbog pitanja povratka izbjeglica. Ne kažem da nema još dosta toga da bude učinjeno i popravljeno, ali to je proces koji će teći i završiti paralelno sa završetkom naših pristupnih pregovora s EU. Tim više što je Hrvatska postavila dobre standarde povratka izbjeglica, koje tek treba ostvariti i u susjednim zemljama, naročito u BiH.