Nema privredne djelatnosti ili energetskog objekta koji na područjima predviđenim za Nacionalni park "Una" može donijeti zaradu koliku može donijeti upravo nacionalni park, kaže ministar turizma i okoliša FBiH Nevenko Herceg.
Smatra da vlasti ne razumiju mogućnosti razvoja privrede, koje otvara razvoj turizma. Herceg poručuje da razvoj privrede nije trajno i nepopravljivo zagadio okoliš.
"No, plastične vrećice, PET ambalaža i sličan otpad još nisu pod kontrolom, jer još nismo formirali fondove za okoliš FBiH i županija, sa kojima ćemo dobiti organizirani sustav prikupljanja raznih vrsta ambalaže i dodatno zaštititi okoliš", kaže Herceg.
NN: Uskoro bi trebalo da bude gotova i strategija razvoja turizma, šta očekujete od nje?
HERCEG: Cilj je povećati konkurentnost turističkog gospodarstva, rast prometa i zaposlenost, povećanje deviznog priliva kroz turizam. Uz ove ciljeve, očekujemo i pozitivnu reklamu na međunarodnom turističkom tržištu.
NN: Kada se u BiH govori o turizmu, neizostavno se pominje loš kvalitet usluga, obrazovanje, loša kategorizacija. Kako to popraviti?
HERCEG: Moramo poraditi na svim segmentima, jer nikome nije svejedno šta će jesti i piti, kakvim cestama se voziti, na kakvoj stolici sjediti i zbog toga dajemo prednost selektivnom promicanju određenih potencijala. Imamo potencijale, ali bez unapređenja svih segmenata nema napretka. Mi smo lani podržali 420 projekata u oblasti turizma, ugostiteljstva i okoliša.
NN: Ima li FBiH novca za razvoj turizma i razumiju li vlasti značaj ove privredne grane?
HERCEG: Pojedina tijela i razine imaju ograničeno razumijevanje. Mi smo za dvije godine pet puta povećali ulaganje u turizam i okoliš, ali je startna pozicija bila loša i to nije veliki pomak. A u ulaganja moramo uključiti i privatni sektor i međunarodne investicije, ne samo za ceste, nego i za planinski turizam i smještajne kapacitete. Za to nam je potrebna promocija naših mogućnosti i stvaranje pozitivnog ambijenta, što je zadaća vlasti na svim razinama.
NN: Opravdavate li projekte poput nedavne prodaje građevinskog zemljišta na Ivanjici u opštini Ravno za "male pare"?
HERCEG: Nisam upoznat sa transakcijom o kojoj govorite, ali načelno govoreći ako smo "Željezaru" mogli prodati za jednu KM, zašto onda ne bismo mogli prodati ili dati pod koncesiju zemljište, ukoliko ocijenimo da od toga možemo imati dugoročnu korist? Zašto određeni prostor ne dati stranim investitorima, ako ga to revitalizira i otvara radna mjesta?
NN: Po prvi put je napravljen i zakon o jednom nacionalnom parku, a to je "Una". Zašto je to značajno i zašto niste čekali prostorni plan FBiH?
HERCEG: FBiH još nema niti jedan nacionalni park, a u proceduri su Una, Prenj - Čvrsnica - Čabulja i Igman - Bjelašnica - kanjon Rakitnice. Kandidati su i špilja Vjetrenica i još neka područja. Uspostava zaštićenih područja je jedna od naših obaveza i prema prirodi, prema međunarodnim institucijama, ali i prema samim sebi. Nedopustivo je imati ovoliko prirodnih ljepota, a niti jedan nacionalni park. Ne treba čekati novi prostorni plan, jer imamo postojeći iz 1981. godine i prema njemu je na ovim prostorima predviđena zaštita prirode.
NN: Da li ovim pokušavate preduprijediti gradnju hidroelektrane Unac?
HERCEG: Mi smo svjesni da bi gradnja objekata izazvala nesagledive štete prirodnim dobrima i upravo zbog toga je parlament FBiH još 2003. godine ovaj prostor proglasio područjem od posebnog značaja, nije to uradio Nevenko Herceg. Tada je urađena i studija izvodivosti, čija je svrha bila da se utvrdi kategorija zaštite.
NN: Ima li onda smisla tamo graditi HE?
HERCEG: Nemojte to mene pitati, plan iz 1981. godine je to kazao, a studija opravdanosti je ukazala na opravdanost uspostave nacionalnog parka i to je 185 četvornih kilometara posebne biološke raznolikosti i prirodne ljepote. To su potvrdili i Vlada i parlament.
NN: Šta bi nama trebalo da bude prioritet: zaštita prirodnog bogatstva ili gradnja objekta koji bi mogao da donese novac?
HERCEG: BiH je na raskrižju između održivog razvoja i neodrživog korištenja prirodnih ljepota kojima raspolažemo i koje neumitno vodi uništenju tih ljepota. Naš cilj i obaveza prema budućim generacijama je održivo korištenje prirodnih potencijala.
NN: Jeste li Vi spremni u Vladi FBiH glasati protiv gradnje objekata na rijeci Uni, a u cilju zaštite prirodnog dobra?
HERCEG: Ja sam to jasno rekao kada smo razmatrali Zakon o nacionalnom parku "Una". Ako nešto zaštitimo, to ne znači da smo zaštitili od korištenja, nego smo uspostavili poseban režim gospodarenja. U nacionalnim parkovima imate i skijališta i radnje, ali pod posebnim režimom upravljanja, a oni uključuju i odgovarajuću turističku eksploataciju, koja otvara radna mjesta. Primjer je nacionalni park "Plitvice", koji godišnje posjeti milion turista i oni samo za ulaz plate 25 KM, ili "Krka", gdje 20 KM košta samo prevoz autobusom od ulaza do slapišta, a dnevno dođe i do 3.000 posjetitelja. Koja tvrtka i koje gospodarstvo na tom prostoru može dati veći prihod? A mi imamo slapove na Trebižatu, koji su ravni slapovima Krke, ili park "Una". Zašto to ne bismo zaštitili i imali iznimnu gospodarsku korist?
"Malo je 10 miliona KM od 11 turističkih zajednica"
NN: U FBiH djeluje 11 turističkih zajednica koje se finansiraju javnim novcem. Da li ih i kako kontrolišete i da li je to optimalan broj?
HERCEG: Ovakav ustroj turističkih zajednica je potpuno neprimjeren i nedopustivo je da tih 11 zajednica prikupi samo 10 miliona KM, jer je moguće prikupiti i tri puta više novca. Lošim zakonskim rješenjima su ukinute turističke zajednice gradova i opština, koje su nukleus razvoja turizma, a moji prethodnici nisu uspjeli to izmijeniti.
NN: Šta je sa zakonom o turističkim zajednicama, koji je bio u parlamentarnoj proceduri?
HERCEG: Parlamentarni Odbor za zakonodavstvo je zatražio da osiguramo saglasnost županijskih tijela. Ja sam obrazložio da ni 1996. godine, kada je zakon donijet, ni 2003, kada je izmijenjen, nisu tražena mišljenja županija, ali jedan broj članova Odbora je bio uporan i ja sam zakon povukao, a županijama uputio zahtjev za mišljenje. Za sada je došlo mišljenje iz dijela županija i očekujem da ćemo to napraviti jer mislim da nema logike da imamo stanje kao sada, kada opštine i gradovi nisu motivirani da ubiru pristojbu, što pokazuju primjeri Međugorja, Neuma, Mostara. Zbog toga imamo samo 10 miliona KM prihoda.