Krajnje je vrijeme da se prestane s politizacijom Fonda za zaštitu okoliša, kao najvažnije financijske institucije u ovoj oblasti, upozorava Nevenko Herceg, ministar turizma i okoliša FBiH.
"Nažalost, ni šest godina nakon donošenja zakona Fond nije u funkciji zbog neimenovanja direktora i usudim se kazati politiziranja ovog pitanja", kazao je Herceg u intervjuu za "Nezavisne" i kao glavnog krivca označio Vladu FBiH.
Problem sivog tržišta u turizmu, kako ističe, može biti riješen intenziviranjem rada inspekcija na svim nivoima.
NN: Koliko su loša poruka za ulaganje u turizam ekološki incidenti poput izlijevanja kemikalija u rijeku Bosnu iz "Mittala"?
HERCEG: Okoliš i turizam su dvije nerazdvojne cjeline. Bez kvalitetnog okoliša i razvoja metoda njegove zaštite i očuvanja, nema niti razvoja turizma. Ipak je ekološki još visoko vrijedan prostor naš temeljni turistički resurs. Pravilno upravljanje okolišem znatno utječe na imidž turističkog proizvoda i može predstavljati odlučujući čimbenik odabira. Stoga se ugrožavanjem i ekološkim incidentima koji se javljaju u tom prostoru odašilju zabrinjavajuće poruke, koje mogu imati dalekosežno negativne učinke. Koliko je meni poznato, u slučaju "ArcelorMittala", riječ je o ispuštanju kroz kolektor veće količine otpadnih voda iz tehnoloških procesa. Nadležne inspekcije treba da daju odgovor na pitanje što se zbilja dogodilo i tko je odgovoran, što smo mi jasno tražili od direktora Federalne uprave za inspekcijske poslove Ibrahima Tirka.
NN: Ima li FBiH mehanizam da sačuva ekologiju i bojite li se pojačane industrijalizacije koja bi mogla uništiti taj ekološki segment?
HERCEG: BiH je prije rata bila industrijski neusporedivo razvijenija, s puno većim negativnim utjecajem industrije na okoliš i prirodu nego što je to danas. K tome, u to vrijeme nisu bili razvijeni niti mehanizmi zaštite od negativnog utjecaja takozvanih prljavih tehnologija na okoliš. Na sreću, danas imamo razvijene te mehanizme. Kao prepreka za te "prljave tehnologije" uveden je pravni instrument okolišne dozvole, koji je već zaživio u praksi. Ne držim da bi neka nova industrijalizacija mogla zagaditi okoliš, u prvom redu što postoje efikasni mehanizmi zaštite.
NN: Šta je s Fondom za ekologiju, na čijem računu je blokirano sedam miliona KM?
HERCEG: Zakon o Fondu za zaštitu okoliša FBiH donesen je još 2003. godine, a zakonska obaveza Vlade bila je formiranje i funkcionalnost Fonda. Nažalost, ni šest godina nakon donošenja zakona Fond nije u funkciji zbog neimenovanja direktora i usudim se kazati politiziranja ovog pitanja. Osobno držim kako je krajnje vrijeme da se politiziranje ovog pitanja završi i učinio sam sve kako bi se to postiglo.
NN: Čija je odgovornost što ta sredstva stoje?
HERCEG: Isključivo Vlade FBiH, koja na prijedlog Upravnog odbora imenuje direktora, čime se stvaraju pretpostavke za početak funkcioniranja Fonda. Od početka godine čeka se da Vlada usvoji set kadrovskih pitanja, između ostaloga i pitanje direktora Fonda. Iskreno se nadam kako će to uskoro biti riješeno te da će Fond, kao najvažnija financijska institucija kada je u pitanju zaštita okoliša, biti stavljen u funkciju. Fond bi trebalo da postane temeljni mehanizam prikupljanja sredstava, te ulaganja tih sredstava u projekte i programe zaštite okoliša i obnovljivih izvora energije, za koje inače sredstva ne bi mogla biti osigurana iz drugih izvora.
NN: Veliki problemi turizma su nepostojanje statistike i sivo tržište. Kako riješiti ove probleme?
HERCEG: Statistika turizma s jedne strane prati ulaske putnika koji prelaze granicu, gdje su uključeni i turisti, a s druge strane evidentira boravak turista u objektima u kojima ostvaruju noćenja. Uz sveprisutnu pojavu izbjegavanja prijavljivanja boravka gostiju, velikog broja neregistriranih objekata te podacima potpuno neobuhvaćenih jednodnevnih turističkih posjeta, sasvim je opravdano pitanje je li statistički podatak o broju noćenja i broju dolazaka, pa čak i o ukupnom prometu koji se ostvari u turizmu, kako god ga računali, pouzdan pokazatelj. Koliki je uistinu problem reći ću vam na primjeru podatka o broju kreveta. Prema službenim podacima Federalnog zavoda za statistiku, u 2008. godini Federacija je raspolagala s 14.206 kreveta. Sa druge strane, samo Međugorje, trenutno naš jedini pravi turistički brend, raspolaže s više od 10.000 kreveta. Očito je da nešto ne štima. Rješenje problema sivog tržišta je vrlo jednostavno - dosljedna primjena zakona i postojanje institucija za njegovo provođenje. U praksi to znači intenziviranje rada svih inspekcijskih službi i na svim razinama, od općine i županije do Federacije.
NN: Ibrahim Tirak, glavni federalni inspektor, optužuje Vas za loša zakonska rješenja kad je u pitanju kontrola ugostiteljskih objekata, te da su federalni inspektori skoro ostali bez nadležnost u toj oblasti?
HERCEG: Ova oblast dosad je bila regulirana starim, jedinstvenim Zakonom o turističko-ugostiteljskoj djelatnosti. S obzirom na opseg materije, ukazala se potreba da se te oblasti na neki način preciznije ili bolje reguliraju te su, bez obzira na to što su turizam i ugostiteljstvo tijesno povezani, donesena dva posebna zakona - Zakon o ugostiteljskoj i Zakon o turističkoj djelatnosti. Novim zakonima želimo postići i veću financijsku disciplinu. Prema Ustavu, obje ove djelatnosti su u podijeljenoj nadležnosti Federacije i županija i držim da, koliko god se to nekome sviđalo ili ne, mi moramo poštovati Ustav zemlje u kojoj živimo. Ovim zakonima htjeli smo jasno razgraničiti nadležnosti, tako da ono što je federalna nadležnost, to nadzire Federalna uprava za inspekcijske poslove, a da ono što reguliraju županijski propisi inspekcijski nadzire tijelo mjerodavno za inspekcijske poslove županije. Takve zakone smo usuglasili sa županijama bez ijedne primjedbe. Jasno sam rekao i na sjednici Vlade i Parlamenta da nadležnost federalnih i županijskih inspekcijskih službi mora biti jasno precizirana kako ne bismo došli u jedan pravni i institucionalni kaos, gdje bismo realno imali situaciju da prije podne dođe federalni inspektor u neku ugostiteljsku radnju ili turistički objekt, a poslijepodne županijski. Ili još preciznije, da jedan do podne izda jedno rješenje i zapečati objekt, a drugi poslijepodne izda drugo rješenje i otpečati objekt kako to predlaže Ibrahim Tirak. Pitanje rada ili nerada inspekcije pitanje je odgovornosti i nisam siguran da tri federalna inspektora za ovu oblast mogu kvalitetno nadzirati sve ugostiteljske i turističke objekte u FBiH.