Visoki predstavnik je Komisiji za državnu imovinu vezao ruke jer ne želi da ukine zabranu izuzeća imovine na teritoriji RS koju je donio nakon što je ukinuo zakon RS o raspolaganju državnom imovinom na njenoj teritoriji, smatra Nikola Kovačević, član Komisije iz RS.
Upozorio je da je zbog te činjenice ugroženo sprovođenje sporazuma šestorice lidera političkih partija u Banjaluci o vojnoj imovini, koja je uslov za NATO.
"Ako ne možemo donositi odluke o izuzeću, kako možemo donositi druge odluke? Kako možemo pripremiti sporazum da prenesemo tu imovinu na državni nivo kad nam je stavljena zabrana", rekao je Kovačević.
NN: Da li je političkim dogovorom šest lidera u Banjaluci konačno riješeno pitanje vojne imovine?
KOVAČEVIĆ: Političkim dogovorom je definisano da perspektivna vojna imovina pripada Ministarstvu odbrane, i to nije bilo sporno ni ranije. Važno je ono što su lideri zaključili, da je predmet ovog sporazuma samo imovina pod zabranom. Mi u Komisiji više nećemo raspravljati o imovini koja je do sada bila na raspolaganju entitetima po važećim zakonima. Druga važna stvar koju su lideri rekli je da se imovina koja neće trebati BiH vraća entitetima, kantonima i opštinama. Sada imamo kriterije koji su dosta jasni da se ovo pitanje jednom zauvijek riješi. Sporazum o imovini koji će zaključiti Savjet ministara i entitetske vlade na osnovu dogovora lidera je temeljni akt jer će ga ugovoriti strane koje imaju aktivnu legitimaciju da to urade. Znači, neće biti potreban zakon, nego samo sporazum. To će biti pravni akt na osnovu kojega se može izvršiti uknjižba te imovine.
NN: A kako ćemo izvršiti knjiženje ako evidencije o tim nekretninama nisu ažurne?
KOVAČEVIĆ: E, to je sad problem.
NN: To će trajati...
KOVAČEVIĆ: To će trajati prilično dugo. Mi smo (RS) imali jednu komisiju koja je imala zadatak da popiše tu imovinu, ali je OHR to zaustavio. OHR je onda izvršio svoj popis i Vlada RS je konstatovala da on ne odgovara pravnom stanju i da ne može poslužiti kao bilo kakav osnov za ove dogovore. Taj sporazum će imati efekta tek kada on u svom dodatku bude imao spisak imovine. Da bi se realizovao sporazum, moraju biti tačno identifikovane nekretnine koje imaju status perspektivne vojne imovine. Mora se tačno identifikovati parcela, k.č., koji je objekat, i slično. Jedino tako to može biti uvedeno u javnim knjigama. A to neće biti jednostavan posao.
Kako možemo pripremiti sporazum da prenesemo tu imovinu na državni nivo kad nam je stavljena zabrana
NN: Radi se o 64 lokacije koje NATO traži da pripadnu vojsci?
KOVAČEVIĆ: Da, to su 64 lokacije, mislim da ih je 24 na području RS. Ta imovina je definisana i u javnim knjigama u kojima se vodi ta evidencija. Nakon ovog dogovora više nema spora u vezi s tom imovinom. Koliko ja imam informacija, biće izvršena neka redukcija i smanjen broj objekata jer se došlo do saznanja da ti svi objekti nisu potrebni vojsci. Sada Ministarstvo odbrane treba da Predsjedništvu BiH da informaciju, koje treba da odluči koja imovina ima taj status.
NN: Neće biti 64 lokacije, nego manje?
KOVAČEVIĆ: Ja mislim da će biti manji broj, barem takvu imam informaciju. Ali imaćemo mi jedan drugi, ogromni problem. Mi ne možemo donositi odluku o izuzeću nad imovinom koja se nalazi na teritoriji RS.
NN: Kako ne možete?
KOVAČEVIĆ: Kad smo mi iz RS podnijeli izvještaj Vladi RS da je sasvim izvjesno da državna komisija ne može postići saglasnost, onda je Vlada RS donijela zaključak kojim je od Savjeta ministara BiH zatražila da u roku od 60 dana dostavi potrebe za imovinom za zajedničke institucije i vojsku. Pošto je taj rok istekao, Vlada je pripremila prijedlog zakona o statusu imovine pod zabranom na teritoriji RS i on je prošao na Narodnoj skupštini RS. Klub Bošnjaka Vijeća naroda je pokrenuo proceduru vitalnog nacionalnog interesa, a Ustavni sud RS je donio odluku da ne postoji povreda vitalnog interesa nijednog naroda. Dan prije njegovog stupanja na snagu visoki predstavnik je obustavio primjenu tog zakona jer je Sulejman Tihić pokrenuo postupak za ocjenu ustavnosti pred Ustavnim sudom BiH. Visoki predstavnik je obavijestio državnu komisiju da mi ne možemo donositi odluku o izuzeću nad imovinom koja se nalazi na teritoriji RS. Komisija je raspravljala o tom aktu i bili smo jedinstveni i nismo se složili sa tom odlukom, ali kad je on i dalje insistirao, mi smo donijeli odluku da o izuzeću ne odlučujemo ni o imovini na teritoriji FBiH ni RS.
NN: Znači, sad se postavlja pitanje može li Komisija ispoštovati dogovor lidera u Banjaluci kada je OHR zabranio raspolaganje tom imovinom na teritoriji RS?
KOVAČEVIĆ: Tako je. Na zadnjoj sjednici Komisije ponovo smo raspravljali o tom pitanju. Konstatovali smo, imajući u vidu da su se politički lideri dogovorili, da je to jedan novi momenat i da ima razloga da OHR preispita tu svoju odluku. Jer mi sada imamo akt visokog predstavnika koji nas sprečava u tome i mi zbog toga tražimo da visoki predstavnik promijeni tu odluku i predsjednik državne komisije je uputio taj akt OHR-u. Visoki predstavnik treba da otkloni tu prepreku da bismo mi mogli ići dalje. Očekujem da zbog novonastale situacije visoki predstavnik ukine tu svoju odluku.
Moraju biti tačno identifikovane nekretnine koje imaju status perspektivne vojne imovine
NN: Znači, vama su odlukom visokog predstavnika vezane ruke?
KOVAČEVIĆ: Mi sada ne možemo napraviti pravni akt za koji smo nadležni, u koji bi bio pretočen politički dogovor lidera. Ja mislim da mi tu sada imamo jednu pravnu prepreku i da nam je OHR vezao ruke. Ali visoki predstavnik je nekoliko puta istakao da će uvijek poštovati odluku domaćih lidera u BiH. Sada su se stekli uslovi da se to otkloni i da mi normalno možemo raditi svoj posao. I mi kao Komisija se slažemo s tim, jer ako smo se složili da ne možemo donositi odluke o izuzeću, kako možemo donositi druge odluke? Kako možemo pripremiti sporazum da prenesemo tu imovinu na državni nivo kad nam je stavljena zabrana?