Intervju

Nikola Kovačević: Razgovarati samo o imovini pod zabranom

Dejan Šajinović

Predstavnici Republike Srpske u Komisiji za državnu imovinu mogu razgovarati samo o imovini koju je visoki predstavnik stavio pod zabranu, kaže u intervjuu za "Nezavisne" Nikola Kovačević, srpski član Komisije.

"Mi smatramo i stojimo na tome da predmet razgovora može biti samo ono što je pod zabranom raspolaganja. O ostaloj imovini ne može biti razgovora", rekao je on.

NN: Kako komentarišete najavu OHR-a da obavi tehnički popis imovine koja je na dan 31. 12. 1991. godine bila imovina BiH?

KOVAČEVIĆ: Meni kao pravniku nije uopšte jasno šta znači tehnički popis imovine. Ja se već jako dugo bavim problemom raspodjele imovine koja je pod zabranom raspolaganja i po mojoj ocjeni imovina je već podijeljena Dejtonskim sporazumom. BiH je Ustavom podijeljena između dva entiteta i teritorija svakog entiteta se tačno zna, odnosno sve ono što se nalazi na teritoriji RS i FBiH.

NN: Šta će biti krajnji rezultat tog OHR-ovog popisa? Šta će Komisija za raspodjelu imovine dobiti na svoj sto kada OHR završi taj posao?

KOVAČEVIĆ: Na to pitanje je teško odgovoriti. Mi zagovaramo, a što je na kraju krajeva prihvatio i OHR, da imovina bude podijeljena na teritorijalno funkcionalnom principu. A to je jasno pravilo, da imovina koja teritorijalno pripada entitetima je i imovina entiteta. Po funkcionalnom principu mi u RS nemamo ništa protiv da dio te imovine po nekom osnovu pripada institucijama BiH. I mi iz RS imamo interes da funkcionišu institucije BiH. Ja mogu slobodno da kažem da je imovina već faktično podijeljena. Ne znam zašto se stvara problem u vezi s tim? Uzmite kao primjer vojsku BiH. Ona koristi objekte bivše Jugoslavije, odnosno bivšeg Saveznog sekretarijata za narodnu odbranu (SSNO). Pokazalo se da vojska ima višak tih objekata jer ih ne može dovesti u neku funkciju. Ima velike troškove. Niko u RS ne spori da je vojsci potrebna perspektivna imovina. Ali ono što Oružane snage BiH ne koriste je normalno i logično da bude vraćeno entitetima i lokalnim zajednicama, da bude privedeno nekoj namjeni i da bude u funkciji. Isto se odnosi i na imovinu koja je potrebna civilnim organima. Zar je potrebno objašnjavati da parlament BiH koristi država BiH, a da parlament RS bude u vlasništvu RS? Pa zar nije logično da entitet RS ima tu imovinu? Nenormalno je to dovoditi u pitanje, a to se stalno radi.

NN: Može li se desiti da predmetom pregovora postane i ona državna imovina koja je prodata, s obzirom na to da OHR popisuje ne samo imovinu pod zabranom nego i ostalu imovinu, koja je ranije prodata?

KOVAČEVIĆ: Mi smatramo da svi prometi koji su bili do donošenja zabrane, kada je visoki predstavnik donio zakon kojim je zabranio raspolaganje imovinom kako na državnom tako i na entitetskim nivoima, ne mogu biti sporni. Ta imovina je bila u prometu po tada važećim uslovima. Neko je tu imovinu stekao na valjan način. On je imovinu stekao od entiteta kao ozbiljnog subjekta. Onaj ko je imovinu kupio on ju je kupio kao savjestan, jer je kupljena po važećim zakonima. Samo imovina koja je stavljena pod zabranu onog datuma kada je visoki predstavnik nametnuo taj zakon potpada pod taj režim, da bude popisana i da bude utvrđen dio imovine koji je potreban institucijama BiH za svoje aktivnosti.

NN: Može li se onda desiti da neko tu imovinu koja je prodata dovede u pitanje?

KOVAČEVIĆ: Ako neko smatra da taj ugovor podliježe određenim provjerama, onda će to morati biti stvar sudskog postupka, da sud utvrdi da li je valjan ili eventualno zaključen pod nekakvim okolnostima koje to onda dovode u pitanje. Ali ako tako bude, onda je pitanje gdje nas sve to može odvesti.

NN: Može li otvaranje tog pitanja dovesti srpske članove Komisije u poziciju da moraju braniti imovinu prije Ešdaunovih zabrana?

KOVAČEVIĆ: Svašta se tu još može desiti. Mi smatramo i stojimo na tome da samo ono što je pod zabranom raspolaganja može biti predmet razgovora. O ostaloj imovini ne može biti razgovora.

NN: Pa zašto onda vrše popis i te imovine?

KOVAČEVIĆ: Ja ne mogu dati odgovor zašto je popisuju. Ja kao pravnik ne mogu dati ni definiciju šta znači tehnički popis. Meni kao pravniku nije poznat termin "prva uknjižba", niti "tehnički popis". Jednostavno, u zemljišnim knjigama se vodi evidencija o stvarnim pravima. Da bi naša komisija uradila posao valjano i napravila prijedlog zakona o kriterijumima za podjelu državne imovine, ona mora imati samo onu imovinu koja je pod zabranom. Opet ponavljam, ne možemo razgovarati o imovini koja nije pod zabranom. Jer kako mi možemo raspravljati o imovini koja je u slobodnom prometu, kojom se i danas prometuje?

NN: Da li se dovodimo u situaciju da se stvari eventualnim otvaranjem te imovine dodatno zakomplikuju?

KOVAČEVIĆ: Meni kao pravniku je sve jasno. Ako bude primjenjivano pravo, opšta pravila građanskog i stvarnog prava, imovinu možemo podijeliti za 15 dana.

NN: U čemu je onda toliki problem?

KOVAČEVIĆ: Osnovni problem u podjeli imovine je to što neki predstavnici iz FBiH i sa državnog nivoa smatraju da po prirodi stvari sva imovina pripada BiH, a da BiH onog momenta kad se uknjiži kao vlasnik sve imovine, dio te imovine po nekom osnovu može prenijeti na entitete. A mi iz RS smatramo upravo obrnuto, da imovina po teritorijalnom principu pripada entitetima, a dio te imovine treba ustupiti BiH da bi ona mogla obavljati zakonom utvrđene funkcije.

Vojna imovina

NN: Kako riješiti pitanje vojne imovine?

KOVAČEVIĆ: Dio te imovine nije nigdje knjižen. Uzmite objekte koji su bili pod posebnom zaštitom, kao što je, na primjer, Aerodrom "Željava" kod Bihaća ili objekte u Han Pijesku. To su objekti koji su izuzetno vrijedni, iako sad nemaju konkretnu tržišnu vrijednost, oni će imati vrijednost kad se eventualno budu prodavali. Recimo, bivša država je u "Željavu" uložila pet milijardi dolara. Radi se o objektu koji nikad nije uknjižen jer je bio vojna tajna. Imate vi niz takvih objekata koji nigdje nisu knjiženi.

NN: Pa kako će onda OHR popisati tu imovinu?

KOVAČEVIĆ: Iskreno, ne znam! Riječ je o vrlo vrijednoj imovini u koju su uložena ogromna sredstva. Meni nije jasno kako će OHR popisati nešto što nije uknjiženo. To je teško izvodivo. Ali ja sam vam već rekao da meni nije jasan ni taj termin tehnički popis niti kako to misle uraditi.

Najčitanije