Histerija koja je već unaprijed napravljena u vezi s razgovorima o ustavnim promjenama nije dobar saveznik rješenja, i to je ono što mene brine, kaže za "Nezavisne" Nikola Špirić, predsjedavajući Savjeta ministara BiH.
U intervjuu po povratku iz Istanbula Špirić kaže da će, ukoliko budemo ovim ustavnim promjenama prilazili s aspekta da bude pronađen krivac za sve ono što se desilo, a ne da se traži rješenje, to biti još jedan propao pokušaj.
"SNSD sigurno neće biti dio propale priče za ustavne promjene i sugurno neće prihvatiti ništa što je izvan zaključaka Narodne skupštine RS i što nije u interesu svih u RS", tvrdi Špirić.
NN: Kako biste sumirali utiske iz Istanbula nakon razgovora s predstavnicima Svjetske banke i MMF-a? Da li je ugrožen aranžman BiH s MMF-om nakon zaključaka Parlamenta Federacije BiH?
ŠPIRIĆ: Imali smo bitne kontakte sa Svjetskom bankom, MMF-om i s Evropskom bankom za obnovu i razvoj i na njih su djelovali uznemirujuće zaključci Parlamenta FBiH. Sa mnom su bili i ministar finansija RS i premijer FBiH, koji je argumentovano uvjeravao predstavnike MMF-a da su zaključci neprihvatljivi i za Vladu FBiH i da on misli da će biti moguće u Federaciji doći do dogovora koji ne ugrožava stendbaj aranžman. Premijer Mujezinović zna da bi bilo suvišno rizično da bilo koji nivo vlasti ugrozi stendbaj aranžman jer je on bitan za sve u BiH.
Takođe je i Svjetska banka pokazala snažan interes da pojačano prati BiH, i to kroz tri bitna projekta: 100 miliona dolara podrška budžetima, 70 miliona za razvoj malih i srednjih preduzeća i 15 miliona dolara za razvoja socijalnog sektora. Zapravo, sada se postavlja pitanje je li ova vlast spremna da uđe u reforme. S obzirom na to da je izborna godina, ukoliko vlast ne bude spremna da uđe u reforme, mi ćemo i dalje biti jedna močvara u sprovođenju reformi, a cijenu će upravo platiti oni koji sada traže da njihova prava budu zaštićena, kao što su to demobilisani borci. Razumijem i njih da se jednom stečena prava teško daju i potrebno je prije svega da sjednu ozbiljni političari u Parlamentu i Vladi FBiH i da vide na koji način će ovo riješiti. Zadatak državnih vlasti i vlasti RS je da ih u tome podrže i da bude sačuvan stendbaj aranžman s MMF-om.
NN: Kakav je stav predstavnika MMF-a, Svjetske banke, da li kriza u svijetu polako jenjava i kako će teći ekonomski oporavak?
ŠPIRIĆ: Ono što možemo da vidimo jesu stidljive najave da bi 2011. i 2012. trebalo da budu godine kada bi se snažnije nazirao oporavak, ali zemlje jugoistočne Evrope i zapadnog Balkana tu stabilizaciju će osjetiti nešto kasnije. Nažalost, mi smo podobro nesređena i politički konfuzna zemlja i u svakom slučaju smirivanje situacije bi nam odgovaralo. Ukoliko shvatimo da treba da provodimo reforme i da se približavamo Evropskoj uniji i NATO-u, puno lakše ćemo prebroditi negativne efekte globalne ekonomske krize.
NN: Dok ste boravili u Istanbulu, BiH su potresli događaji u Širokom Brijegu. Kako to može uticati na ukupnu situaciju u BiH?
ŠPIRIĆ: To što se događa u BiH zasigurno nije dobro i mislim da različita vrsta magarluka, neće se niko ljutiti jer ja inače upotrebljavam riječi koje narod razumije, treba da prestane. To je u interesu svih. Teško je govoriti da je to samo u području sporta i teško je to odvojiti od pregovora koji su u vezi s ustavnom reformom. Vidite, i u demokratskim zemljama, koje imaju poznata pravila igre, pojedine događaje prate protesti, ali u BiH za sekundu padne mrtva glava. Nije mi drago što se to dešava, to su ružne vijesti i bojim se da sve to baca sjenu na sve dobro što uradimo.
U tim ružnim vijestima ima i jedna dobra, a to je da je komitet Evropskog parlamenta dao preporuku, a nakon rezultata koje je Savjet ministara postigao, da BiH uđe uslovno na listu bijelog šengena. Ovo je i moj poziv drugim institucijama da učine svoj dio posla. Žalosno je i tragično za zemlju da 15 godina nakon Dejtona naš uspjeh prije vide parlamentarci u Briselu nego parlamentarci u BiH.
NN: Koliko za situaciju koja se desila u Širokom ima odgovornosti Stranka demokratske akcije iz koje već mjesecima najavljuju moguće sukobe?
ŠPIRIĆ: Ono što u BiH nije dobro je to što u njoj stanuje mržnja. Ovdje je, izgleda, izgrađen ambijent za mržnju i to je ono čega se ja bojim - da se u BiH preseljava sličan model iz Izraela i Palestine, da živimo u podijeljenoj zemlji punoj mržnje, u zemlji gdje se stalno može proizvesti nestabilnost.
Kada pobijedimo mržnju, onda nijedan pojedinac, ma kako se on zvao i iz bilo koje političke partije dolazio, neće uspjeti tu mržnju da pretvori u mrtvu glavu.
NN: Kakav stav Vaša stranka, Vi ste potpredsjednik SNSD-a, treba da zauzme na razgovorima u Butmiru?
ŠPIRIĆ: SNSD je ozbiljna i najjača politička partija u RS i BiH, a ozbiljne političke partije ne treba da se boje ozbiljnih tema i ne postoji stvar o kojoj SNSD ne bi trebalo da razgovara. Moramo da kažemo da politički ambijent u BiH nije dobar i da treba prihvatiti sve što odgovara BiH, a nije u koliziji s interesima RS i treba prihvatiti sve što odgovara RS, a da nije u koliziji s interesima BiH.
Nije dobro da 15 godina poslije Dejtona stranci budu domaćini u razgovorima o reformi Ustava, a to znači da ne postoji politička zrelost za ustavne promjene. Ovoj priči treba prići sa smanjenim apetitima, i da se ustavnom promjenom naziva ono u vezi s čim se svi slažu, a ne da to bude proizvod pritisaka ili ucjene jer to naprosto nije moguće u BiH. I zato će svi oni koji očekuju maksimum od ove priče da budu razočarani na kraju. Lično bih volio da ta priča donese uspjeh, da nam otvori vrata, da se pomjeri taj brod koji se zove BiH i njeni entiteti ka Briselu i ka NATO-u. Meni se ne dopada ni način sazivanja i odabira partnera koji će biti prisutni, ali na to SNSD nije mogao da utiče.
Histerija, koja je već unaprijed napravljena, nije dobar saveznik rješenja i to je ono što mene brine. Po povratku iz Istanbula čitam da SDP zna i koji je paket na stolu, ko će biti odgovoran, ko će nositi najveću odgovornost i ko je već unaprijed krivac. Ukoliko budemo ovim ustavnim promjenama prilazili s aspekta da bude pronađen krivac za sve ono što se desilo, a ne da se traži rješenje, to će biti još jedan propao pokušaj. SNSD sigurno neće biti dio propale priče za ustavne promjene i sigurno neće prihvatiti ništa što je izvan zaključaka Narodne skupštine RS i što nije u interesu svih u RS.
NN: Šta je to s čim se svi slažu kada je reforma Ustava u pitanju?
ŠPIRIĆ: Treba kapacitirati državni parlament da može da ponese izazove oko integrisanja u EU. U državnom parlamentu ima poslanika koji su čak u 10 parlamentarnih odobra i oni fizički ne stižu da pročitaju sve materijale. Suština je u tome da se rasprave obavljaju kroz parlamentarne komisije, a kod nas kada počne rasprava na sjednici, ljudi misle da će početi rat, umjesto da to bude samo tematsko izjašnjavanje o onom što se izdogovaralo pred parlamentarnim komisijama.
Mislim da se može dogovoriti da budu ispravljene greške koje je ustanovila Venecijanska komisija u vezi s izborom članova Predsjedništva da se izbjegne nacionalna diskriminacija, pod navodnicima, o kojoj se govori, i da se izdefinišu ingerencije Savjeta ministara u smislu da se mogu podnijeti ti izazovi, a oni se mogu definisati i kroz Poslovnik o radu Savjeta ministara, a ne kroz ustavne promjene, znači stvaranje funkcionalne države koja je u interesu entiteta i svih građana BiH.
Ako neko očekuje da će ove ustavne promjene biti obračun s entitetima i s onim što stvara sigurnost entitetima, mislim da je na pogrešnom putu. Moguće su korekcije i to stranci nazivaju funkcionalna izgradnja i odgovori na uspješnije integrisanje zemlje. Ne treba sa strahom da prilazimo tome i treba da se radujemo jer je to u našem interesu. Za odbijanje svega drugoga apsolutno imamo razloga jer je neozbiljno u predizbornoj godini da se priča o nekim drugim stvarima, koje bi proizvele strahove i stresove unutar RS. Kada govorim o tim strahovima, protiv promjena sam koje će proizvoditi i strah u bilo kojem dijelu Federacije. Žao mi je samo što nismo pokazali političku zrelost jer je ovakav isti skup možda mogla da organizuje i Banjaluka, da lideri sami razgovaraju bez pritisaka stranaca. Još će ispasti šta god da se dogovorimo da to nije dogovor iz BiH već da je to dogovor pod pritiskom stranaca i ne mislim da će to povećati kredibilitet domaćih političara, ali ni kredibilitet onih koji kreiraju takva rješenja.
NN: Za sve ovo što ste rekli pojedini mediji iz Sarajeva bi rekli da ste običan demagog?
ŠPIRIĆ: Meni inače to često kažu i nemam ništa protiv. Nismo izgradili zrelo demokratsko društvo i zato svi plaćamo cijenu. Kada je Narodna skupština zauzela stav povodom nametanja Inckove odluke i kada su me pitali stranci kakva je reakcija u Banjaluci, ja sam ih pitao zašto vi gledate kakva je reakcija u Banjaluci, mjerite reakcije u Sarajevu i vidite kako su mediji i javnost u Sarajevu reagovali. Oni su reagovali na način da Banjaluka nije dio BiH. Ako neko ne prihvata RS kao dio države, zašto bismo mi žurili u taj zagrljaj? Zašto bi Nikola Špirić nešto dokazivao takvima u Sarajevu da on uistinu želi uspjeh zemlje u kojoj živi? To samo govori o velikom stepenu nepovjerenja.
Da na mjestu Nikole Špirića funkciju vrši neko ko je Bošnjak, onda bi bila sasvim drugačija priča. Ja sam jedini predsjedavajući Savjeta ministara koji kad putuje vani, s njim idu i predstavnici entitetskih vlada i parlamenata. Drugi su htjeli da to sakriju, pa da traže krivce i kažu kako neko neće. Moram da kažem da mi u posljednje vrijeme sve više godi kad to kažu.
Mnogi ne poštuju ustavno uređenje svoje zemlje nego zamišljaju nekakvu BiH. Nije zabranjeno maštati, ali se zabranjeno ponašati izvan ustavnog uređenja. I danas, kada se priča o ustavnim promjenama, vidite koliko ljudi nisu spremni da realno pogledaju istinu u oči, od Dejtona ka ovamo se provode suštinski dubinski procesi podjele BiH, a ne integrisanja BiH, i zato su htjeli da optuže RS. U ove ustavne promjenu se ulazi pod motom "pravednije podjele zemlje, a ne integrisanje zemlje". Ima li veće dekadencije? Mnogi su iz međunarodne zajednice radili s različitim grupama, obećavali da će doći do pravednije podjele, ali onda to nije integracija. A mi smo uporno zagovarali i rekli Dejtonska struktura i decentralizovana BiH, što znači da smo definitivno bili u pravu. Svi mi u BiH plaćamo cijenu čekajući da bošnjačka politička elita odraste.
Imamo sada situaciju da bošnjačka politička elita nije spremna da donosi odluke, međusobno vrlo često sukobljavana, čekajući neki Božji, Alahov paket spolja, Hrvati dežuraju jer su tobože svedeni na nivo manjine, a Srbi jurišaju misleći da su našli rješenje koje im odgovara. To naprosto nije ambijent jedne uspješne zemlje i mi moramo vidjeti kako dalje. Ovdje se postavlja pitanje hoćemo li donijeti odluku da bude promijenjen taj kurs ili će se proces podjele završiti?
Ne mogu da se načudim sarajevskoj političkoj priči koja kaže da je nemoguće podijeliti BiH, a oni dnevno učestvuju u toj podjeli. Dakle, ovdje je proces doveden više na završetak podjele nego na početak integrisanja države i zato su stranci pod strahom i rekli: "Vi niste politički zreli i mi ćemo sazvati tu konferenciju o ustavnim promjenama." Ono što nas ovdje plaši jeste to da će stranci biti stariji brat Bošnjacima. Ukoliko ne postoji ta vrsta političke zrelosti kod bošnjačkih političara, neka na njhovu klupu sjednu predstavnici međunarodne zajednice i mi ćemo opet pregovarati. To bi bila prava ocjena stanja u BiH. Bošnjačka politička elita nije spremna da odlučuje. Oni su spremni samo da čekaju, a niko nema dva života, u jednom da kao vježbamo, a u drugom da svi zajedno uspijemo. Vidjećemo šta će ovi razgovori da donesu.
SDS nije nepoželjna stranka
NN: Kako komentarišete to što SDS nije pozvana na sastanak u Butmiru?
ŠPIRIĆ:
Volio bih i da su nam rekli koji su kriterijumi za listu pozvanih političkih partija. Vidite, pozvane su sve bošnjačke političke partije iz džavnog parlamenta: SDA, SBiH i SDP. Pozvane su sve hrvatske stranke: HDZ i HDZ 1990. Iz RS pozvane su SNSD i PDP, a druga politička stranka po snazi i u državnom i entitetskom parlamentu SDS nije pozvana. Ne smijemo prihvatiti tezu da je SDS jedina politička partija protiv koje se treba obračunati u BiH. Ako je SDS jedina partija koja je nepoželjna, šta je onda RS? Da li iza toga stoje neke skrivene namjere ili su nam možda nesvjesno poslali veliko upozorenje oni što sazivaju ovaj skup.
Nemamo pravo da prihvatimo tezu da je SDS jedina nepoželjna stranka, ne zato što se mi slažemo s njima ili oni s nama nego što je to koncept stranaca koji pokušava držati raspolućenu RS. Mi otvoreno moramo razgovarati o svim slabostima unutar RS, unutar političkih partija i imamo potrebu da se dogovaramo kada su generalna pitanja na dnevnom redu. Imam osjećaj da stranci u ovoj priči o ustavnim promjenama već žele da kreiraju izborni rezultat naredne godine. Moramo reći da smo to prepoznali i da se, što se tiče SNSD-a, ta formula teško prolazi.
Trodijelna podjela BiH
NN: Kada će biti deblokirana imenovanja u Savjetu ministara i u državnim institucijama?
ŠPIRIĆ: Kada bude druga strana spremna da razgovara. Uopšte nije bilo potrebe za blokadom. Za izbor tih direktora treba mi jedan bošnjački glas, nebitno iz koje je političke partije, i taj posao možemo da završimo i imaćemo direktore i ministra. Ono što je igra na koju definitivno neću pristati je da poništimo konkurse i da Bošnjaci ostanu direktori. Da se razumijemo, ne smetaju meni Bošnjaci kao direktori, ali se borim upravo protiv takve vrste podjele. Jednom direktor Bošnjak, dovijeka direktor Bošnjak, jednom direktor Srbin, dovijeka Srbin, jednom izabran Hrvat, dovijeka Hrvat. Mi u suštini imamo trodijelnu podjelu BiH i zato ne mogu da se načudim čudom kada kažu da tako izgrađuju integralnu državu.
Biznismeni iz Turske zainteresovani za ulaganja
NN: Postoji li iteres u u Turskoj za veća ulaganja u BiH?
ŠPIRIĆ: Razgovarali smo s bitnim ljudima turskog biznisa. Najveća poruka je da su oni shvatili da je priča o navodnom snažnom prijateljstvu između dvije zemlje samo priča, te da su tek deveta zemlja po ulaganjima u BiH. Shvatili su da nije samo Sarajevo BiH i da saradnja u oblasti vjere nije ekonomska saradnja. Postoji spremnost da se taj pristup mijenja, što je u interesu svih u BiH.
Mislim da je dobro da ih je ministar Aleksandar Džombić pozvao u Banjaluku da dođu i razgovaraju. To je veoma dobar pristup jer je Banjaluka uvijek bila spremna na saradnju, ali ko god dođe u Sarajevo, onda tamo bude rečeno kako RS ne želi saradnju.