Hisvet Hrnjić, načelnik opštine Jajce, ponosan je što je ovaj grad kandidat za upis na UNESCO-ovu listu svjetske baštine, iako je iz rata u BiH izašao kao najrazrušenija opština Srednjobosanskog kantona. Kao potpisnik Deklaracije o evropskoj budućnosti BiH, grad je, poručio je Hrnjić, jasno pokazao kojim putem želi ići.
Jajce je danas, kaže Hrnjić, jedna od prosperitetnijih opština u FBiH kada se radi o povratku izbjeglica, poboljšanju međunacionalnih odnosa te razvoju kvaliteta života Gornjovrbaske regije.
Prošlog petka Jajce je bilo domaćin najvećoj zastavi EU koja se vije na tvrđavi iznad grada.
NN: Koliko su vlasti Jajca učinile da se poboljša kvalitet života u gradu u odnosu na raniji period, a koji su problemi ostali neriješeni?
HRNJIĆ: Najveći problem je nezaposlenost, a posebno nemogućnost povratka na prijeratna radna mjesta. Nakon toga problem koji prati i druge lokalne zajednice, infrastruktura. Općina Jajce je iz proteklog rata izašla kao najrazrušenija općina SBK, a možda i šire. Oštećenja su vidljiva i danas, i to u svim segmentima - stambeni fond, infrastruktura, privredni kapaciteti, spomenička baština. Naš osnovni zadatak jeste biti u službi građana, što radom kroz unapređenje javnog sektora, pomoći radu NVO i ulaganjima u razvoj grada nastojimo unaprijediti uslove života i rada u Jajcu. Na primjer, kompjuterizacijom usluga javne uprave, nominacijom za upis na listu UNESCO-ove baštine, osnivanjem Agencije za kulturno-povijesnu baštinu i razvoj turističkih potencijala, te potpisivanjem Deklaracije o evropskoj budućnosti BiH pokazali smo našu opredijeljenost za bolju budućnost grada i njegovih građana.
NN: Šta je konkretno urađeno u oblasti infrastrukture?
HRNJIĆ: Popločavanje trotoarskih površina u centru grada, asfaltiranje lokalnih puteva i uređenje zelenih površina, osvjetljavanje većeg dijela gradskih i prigradskih naselja, uređenje i sanacija starog grada sa spomenicima samo su neki od projekata koje smo uradili. Između ostalog, izgrađen je vodovod za Vlasinje, Skela-Kuprešani, Bešpelj, Carevo Polje s okolnim naseljima i dio grada. Pokrenuli smo aktivnosti na izradi prostornog plana za općinu i regulacionog plana za grad, a u toku su radovi na drugoj fazi sanacije korita i vodopada Plive. U ovoj godini predaćemo građanima Jajca novu sportsku dvoranu.
NN: Rekli ste da je Jajce potpisnik Deklaracije o evropskoj budućnosti BiH, ali i kandidat za upis na listu UNESCO-ove baštine. Kažite nam nešto više o tome...
HRNJIĆ: Projekat kandidature užeg historijskog jezgra Jajca za listu svjetske baštine UNESCO-a je jedan od najvažnijih projekata za naš grad, a možda i šire. On pokazuje da u nekim segmentima možemo i moramo biti u društvu svjetske elite. Jajce ima neponovljivo kulturno-historijsko nasljeđe u neponovljivom prirodnom ambijentu. Radimo puno na izgledu grada i spomeničke baštine da što spremniji dočekamo eksperte ICOMOS-a. Radimo na izgradnji imidža otvorenog grada, prezentujemo veliko bogatstvo u ovoj oblasti. Početkom ovog mjeseca iz Pariza, iz sjedišta UNESCO-a, dobili smo potvrdu o ispunjenju svih tehničkih uslova nominacije kulturno-povijesnog dobra Jajce prema smjernicama navedenim za nominacije. Izložba "Jajce - kraljevski grad" predstavljena je s mnogo uspjeha u Parizu u sjedištu UNESCO-a, a potom je i u Sarajevu doprinijela predstavljanju Jajca široj javnosti. Spremni ćemo, sa puno pozitivne energije, dočekati UNESCO, te se na kraju naći na željenom cilju. To naš grad zaslužuje. Opredijeljenost za evropsku budućnost BiH Jajčani su potvrdili i 14. februara potpisivanjem ove deklaracije i pridružili se porodici od 22 grada koji su prvi u BiH krenuli ''U susret Evropi''. Deklaracija nas dodatno obavezuje da svakodnevno radimo na stvaranju boljih uslova za život u ovom gradu. Najveća zastava EU na zidinama Tvrđave kao čestitka građana Jajca Evropi za rođendan je dokaz i potvrda opredjeljenja grada za zajedničku budućnost.
NN: Kako ocjenjujete međunacionalne odnose u Jajcu i odnos prema povratnicima?
HRNJIĆ: Svi Jajčani su u jednom trenutku bili prognanici, a sada su svi povratnici. Povratak je iznenadio i najveće optimiste. Od prijeratnih 45.000 stanovnika općine, trenutno se vratilo oko 30.000, sa tendencijom povećanja ove brojke. Kao i u mnogim sredinama, najveća kočnica povratku je nemogućnost zapošljavanja. Istina, još je mali broj povratnika srpske nacionalnosti. Problem je u porušenom stambenom fondu i održivom povratku. Na naš zahtjev razgovarao sam i sa Nebojšom Radmanovićem, članom Predsjedništva BiH, koji je obećao pomoći Jajcu kako bi se stvorili bolji uslovi za povratak građana srpske nacionalnosti. Međuljudski odnosi su na zadovoljavajućem nivou i nemamo zabilježenih slučajeva koji bi poremetili uslove za zajednički život. Ističem i dobru saradnju sa susjednim opštinama iz RS. Zajednički smo radili na realizaciji nekoliko uspješnih projekata s opštinama Šipovo, Jezero i Mrkonjić Grad. Uostalom, mi smo i najbliži susjedi i nekako se naslanjamo jedni na druge. Najbolji smo primjer dobre suradnje Federacije i RS.
Nova kandidatura zavisiće od stranke
NN: Hoćete li se ponovo kandidovati za načelnika na predstojećim lokalnim izborima?
HRNJIĆ: O kandidaturi za načelnika će odlučiti stranka kojoj pripadam - SDA. Posao načelnika je obavezujući, ozbiljan i odgovoran. Sve do sada postignuto i urađeno na poboljšanju života u Jajcu daje mi snage da, ukoliko to bude izbor političke partije kojoj pripadam, nastavim i započete aktivnosti na razvoju grada i stvaranju boljih uslova za život njegovih stanovnika. Jajce je divan grad, a njegovi stanovnici najbolji građani.