Radnici u RS razloga za veselje imaju samo ako su oni i članovi njihovih porodica zdravi, a što se tiče socijalno-ekonomskog stanja nikome nije do proslava, kaže Obrad Belenzada, predsjednik Konfederacije sindikata RS (KS RS) povodom Prvog maja, međunarodnog praznika rada.
Govoreći o ukupnom stanju u RS, Belenzada je istakao da je krajnje vrijeme za spas industrije, te skretanje pažnje sa dnevne politike na privredu.
"Treba napustiti dosadašnju politiku spasavanja firmi koje nisu mogle opstati na tržištu, a razvoj je moguć samo pod nadzorom i uz pomoć države i strane investicije koje treba privući", rekao je Belenzada.
NN: Kakav je danas položaj radnika u RS, odnosno koliko se u RS poštuje Zakon u radu koji garantuje minimalna radnička prava?
BELENZADA: Gledajući ekonomsko-socijalne momente, položaj radnika je veoma loš, možda lošiji nego prije 50 godina. Treba mijenjati Zakon o radu koji nije dorečen i ima niz manjkavosti. Zalažemo se za donošenje novog zakona koji će jasno utvrditi prava i odgovornosti i poslodavaca i radnika, a ne da kao do sada pet advokata treba da tumači ko je šta mislio i htio da postigne. Sudovi u skoro identičnim slučajevima različito presuđuju, radnici negdje gube, a negdje dobijaju, što govori da zakonu nešto nedostaje. I činjenica da je do sada pet ili šest puta doživio izmjene i dopune kazuje da ima problema.
Treba napustiti dosadašnju politiku spasavanja firmi koje nisu mogle opstati na tržištu, kaže Belenzada
NN: Postoji li ijedna grana privrede u RS u kojoj radnici mogu da budu zadovoljni položajem, platama, uslovima rada…?
BELENZADA: Zadovoljni mogu da budu samo ovi što odlučuju na svim nivoima vlasti, ali ne znam možemo li njih tretirati kao radnike. Iako nigdje nije dobro, možda je najlošije u proizvodnim granama. Loši koncepti, koji nisu uvažavali razvojne interese, nedostatak političke volje za razvoj, zakašnjelo restrukturiranje preduzeća, dugovi… ugušili su preduzeća, radnici su ostali bez posla, privatizacija je loše provedena, a alternativne strategije razvoja nisu dale još nikakve rezultate. Nosiocima vlasti glavna okupacija treba da bude industrija umjesto dnevnopolitičkih tema.
NN: Koliko je RS u pogledu svog budžeta socijalno osviještena?
BELENZADA: Drugačije razmišljam o budžetu. Poseban problem je što imamo skupu javnu potrošnju i što mnogo novca odlazi na to. Onda se politički protivnici nadmudruju da li je budžet razvojni ili socijalni, a treba da bude i razvojni i socijalni. Stvaranje pogodnijeg poslovnog okruženja je u smanjenju taksi i poreza, donošenju zakona za sigurnije poslovne poduhvate… Ovo bi podrazumijevalo da se s rješavanja socijalnih pređe na rješavanje privrednih problema, te da se u odnosu na administrativne poslove počne favorizovati proizvodni rad, a smanji nagomilana administracija.
Treba mijenjati Zakon o radu koji nije dorečen i ima niz manjkavosti
NN: Nedavno ste apelovali da je zadnji trenutak za spasavanje industrije u RS. Koje konkretne mjere predlažete?
BELENZADA: Ulaganja u metaloprerađivačku industriju bila bi opravdana, a oporavak bi bio moguć u kratkom periodu. Treba napustiti dosadašnju politiku spasavanja firmi koje nisu mogle opstati na tržištu, a razvoj je moguć samo pod nadzorom i uz pomoć države te uz strane investicije koje treba privući. Domaćim preduzećima posredstvom konzularno-diplomatske mreže treba tražiti tržišta, javne nabavke prilagoditi domaćim firmama. Treba preispitati i kurs marke koji se u odnosu na evro ne mijenja već 15 godina, a to je veliki problem za izvozna preduzeća.
Svaka tri mjeseca o privredi
NN: U kakvom je stanju domaća privreda, ima li nade da će ova godina biti bolja nego prethodne?
BELENZADA: Ako se nešto ne promijeni, teško da će biti bolja. Domaća vlast mora da pokrene kampanju da se s politike okrene ka industriji. Svaka tri mjeseca Narodna skupština RS trebalo bi da raspravlja o privredi i privrednim tokovima. To bi bio izlaz iz krize i novi kvalitet za rješavanje nagomilanih problema.