Jedini izlaz da bismo proces povrtaka završili do kraja 2014. godine jeste da se BiH kreditno zaduži 500 miliona KM, rekao je Omer Branković, ministar za izbjegla i raseljena lica RS.
On kaže da je u RS vraćeno 99,5 odsto stambenih jedinica, te da su sredstvima Ministarstva za izbjeglice i raseljena lica obnovljene 1.624 stambene jedinice.
"Usvajanjem strategije i pokretanjem izbjegličkih pitanja na regionalnom nivou otvoren je novi, nadam se, posljednji četvorogodišnji period, u kojem bi trebalo trajno riješiti probleme izbjeglica i raseljenih lica u BiH", ističe Branković.
NN: Šta ste uradili na obezbjeđenju povratka u RS?
BRANKOVIĆ: Kao što znate, proces povratka je prošao kroz nekoliko bitnih faza. Prva, poslijeratna, protekla je u znaku otklanjanja bezbjednosnih prepreka. Ta faza je odavno iza nas. Uslijedio je povrat stambenih jedinica. Poznato je da je kroz proces implementacije imovinskih zahtjeva u RS vraćeno 99,5 odsto stambenih jedinica. Sada Ministarstvo za izbjeglice i raseljena lica RS radi na obnovi stambenih jedinica za povratak u RS, za povratak u FBiH i za povratak interno raseljenih lica u RS. U posljednje četiri godine sredstvima Ministarstva za izbjeglice i raseljena lica obnovljene su 1.624 stambene jedinice. Od toga 621 za potrebe povratka u RS, 428 za povratak u Federaciju BiH i 575 za povratak interno raseljenih lica. Preko Fonda za povratak BiH izgrađene su 752 stambene jedinice za povratak u RS i 1.692 za povratak u Federaciju BiH. U ovaj fond je Vlada RS u protekle četiri godine izdvojila 12 miliona KM. Paralelno sa obnovom stambenih jedinica, radili smo na obnovi infrastrukture. Sredstvima Ministarstva za izbjeglice i raseljena lica ukupno je obnovljen 721 infrastrukturni objekat. Adaptirano je 36 društvenih domova, pomogli smo obnovu 102 vjerska objekta, obnovljena je 301 putna komunikacija, izgrađene su 164 vodovodne i kanalizacione mreže i 94 projekta rekonstrukcije i izgradnje elektromreže.
NN: Koliko još raseljenih osoba čeka na obnovu svojih stambenih objekata?
BRANKOVIĆ: Iz RS je 18.629 porodica podnijelo zahtjev za obnovu svojih stambenih jedinica u FBiH. Ne samo zbog porušene imovine, nego i iz drugih razloga, u Republici Srpskoj još 62.690 lica ima status raseljenog. Mora se istaći da je u protekle četiri godine broj raseljenih smanjen za 24.025, što znači da je u međuvremenu dosta učinjeno na trajnom zbrinjavanju. U postupku utvrđivanja prava na status i drugih pripadajućih prava najviše obaveza imaju odsjeci Ministarstva. Donesena su 984 rješenja o priznavanju statusa, 1.651 rješenje o prestanku statusa i 5.030 rješenja o povratu imovine. Rješavajući po žalbama u drugostepenom postupku doneseno je 3.419 rješenja.
NN: Šta je učinjeno na zatvaranju kolektivnog smještaja?
BRANKOVIĆ: Može se reći da je mnogo urađeno na rješavanju problema alternativnog smještaja uopšte, a kolektivnog posebno. U posljednje četiri godine broj porodica u alternativnom smještaju smanjen je za 39 odsto, odnosno sa 7.248 na 4.435. Najveće smanjenje desilo se u tzv. individualnom smještaju, gdje je broj porodica, za koje Ministarstvo plaća stanarine, smanjen za 52 odsto, odnosno sa 3.878 na 1.878 korisnika. Za 112 lica starijih i bolesnih, koji su živjeli u teškim uslovima privremenog smještaja, Ministarstvo je obezbijedilo zbrinjavanje u gerijatrijskim ustanovama. U kolektivnim vidovima stanovanja broj korisnika smanjen je za 46 odsto. Prije četiri godine bilo je 48 objekata kolektivnog stanovanja sa 689 porodica, a danas u 15 objekata boravi 329 korisnika.
NN: Koji su osnovni pravci usvojene Revidirane strategije za rješavanje pitanja izbjeglica?
BRANKOVIĆ: Osnovni ciljevi su dovršenje procesa povratka izbjeglica i raseljenih lica, realizovanje povrata imovine i stanarskih prava, završetak rekonstrukcije stambenih jedinica za potrebe povratka i obezbjeđenje uslova za održivi povratak i reintegraciju u BiH. U toj strategiji je prihvaćen koncept za rješavanje pitanja nadoknade štete za imovinu koja se ne može vratiti izbjeglicama i raseljenim licima.
NN: Problemi izbjeglica su u državnom domenu, pa na koji način je Ministarstvo na čijem ste čelu uključeno u njihovo rješavanje?
BRANKOVIĆ: Prije godinu dana sam lično pokrenuo razgovore o pitanjima koja se tiču izbjeglica iz Hrvatske. Održani su bilateralni sastanci nadležnih državnih insitucija BiH i Hrvatske. Pokrenut je regionalni pristup rješavanja problema izbjeglica, ali i raseljenih lica. U ovaj proces uključene su, pored BiH, Srbija, Hrvatska i Crna Gora. Predstavnici Ministarstva, zajedno s predstavnicima državnih institucija i Federalnim ministarstvom raseljenih osoba, učestvuju u ovom procesu. Na konferenciji u Podgorici prihvaćen je projekat u kojem su u prioritetu rješavanja porodica iz alternativnog smještaja. Predstavnici zemalja-učesnica takođe su prihvatili tekst zajedničke izjave. To će biti prezentirano donatorima na sjednici Izvršnog komiteta UNHCR-a u Ženevi. U međuvremenu je Hrvatska donijela odluku o otkupu stanova u državnom vlasništu, a najavljen je i novi rok za prijavu bivših nosilaca stanarskog prava. Usvajanjem strategije i pokretanjem izbjegličkih pitanja na regionalnom nivou otvoren je novi, nadam se, posljednji četvorogodišnji period, u kojem bi trebalo trajno riješiti probleme izbjeglica i raseljenih lica u BiH.
NN: Da li ste kao ministar zadovoljni urađenim?
BRANKOVIĆ: U proteklom periodu dosta je urađeno za ove porodice, zahvaljujući Vladi RS, lokalnim zajednicama, Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice BiH i Federalnom ministarstvu rasljenih osoba i izbjeglica. Moram istaći saradnju s Federalnim ministarstvom, s kojim smo kroz zajednička ulaganja uradili mnoge projekte. Međutim, u ovoj oblasti ima još dosta da se uradi. Na nivou BiH viŠe od 49.000 porodica čeka na obnovu svojih stambenih objekata. Revidirana strategija Aneksa 7 Dejtonskog mirovnog sporazuma predviđa da se proces povratka završi 2014. godine. Na nivou BiH svi, od lokalnih zajednica preko entitetskih ministarstava do države BiH, godišnje izdvajaju 80 miliona KM. Tim sredstvima ne možemo riješiti ove probleme narednih 10-15 godina. Jedini izlaz, da bismo ovaj proces završili do kraja 2014. godine, jeste da se BiH kreditno zaduži 500 miliona KM. Tako bismo do kraja 2014. godine riješili probleme ove populacije.
Odluka na SDA
NN: Hoćete li ostati ministar i u novoj vladi RS?
BRANKOVIĆ: Ja sam u Vladu RS ušao kao kadar SDA i to s ponosom ističem. Nastojao sam da pomognem svim građanima, bez obzira na nacionalnu pripadnost. Mislim da s pravom mogu reći da sam u tome uspio. O mom daljem, eventualnom, radnom angažmanu odlučiće organi stranke kojoj pripadam.