Žarko Papić, direktor nevladine organizacije Inicijativa za bolju i humaniju inkluziju, prije godinu dana je izjavio da će BiH zahvatiti talas socijalnih protesta, nemira i tenzija.
Zato ga, kaže, uopšte nije iznenadilo organizovanje protesta u Sarajevu zbog problema sa izdavanjem jedinstvenog matičnog broja, za koji kaže da je, prije svega, bunt socijalno obespravljenih. Tvrdi i da su u BiH mogući puno ozbiljniji protesti građana, jer se od JMB došlo do zahtjeva za sveukupne promjene.
"Ako analizirate socijalnu i ekonomsku situaciju, čudo je da do protesta nije došlo ranije. BiH je prošle godine imala manji bruto društveni proizvod nego 2008. i duplo veće spoljno zaduženje, ogromna je nezaposlenost. Najnovije analize pokazuju da je broj siromašnih u BiH 2011. godine u odnosu na na 2007. povećan za više od 20 odsto. Sa druge strane, u političkoj sferi od izbora 2010. godine ništa nije urađeno, ne rješavaju se nagomilani problemi", ističe Papić.
NN: Kako gledate na proteste pokrenute zbog JMB, koji traju već sedmi dan u Sarajevu?
PAPIĆ:Pitanje je samo bilo šta će biti "okidač" i povod. Naše političke elite od zadnjih izbora su izgubile kontakt sa stvarnošću. Ne rješavaju se problemi, sklapaju koalicije i sporazumi koji već sutradan ne važe. Tako je bilo i sa JMB. Vijeće ministara danas usvoji jednoglasno privremenu odluku, a već sutradan u parlamentu postoje dva potpuno suprotna prijedloga zakona o JMB. Protesti u sebi nose značajan aspekt buđenja socijalne svijesti građana i to ocjenjujem pozitivno. Posebno što je povod bilo to što jedna beba ne može na liječenje jer nema matičnog broja, to bi u svakoj zemlji dovelo do bunta. Druga dobra dimenzija ovih protesta je to što su se počeli širiti u cijeloj zemlji, u oba entiteta. Naravno da su različiti povodi, jedan je povod za studentske demonstracije u Banjaluci, treći povod je za protest u Bihaću, Mostaru...
NN: Da li je ovo socijalni bunt obespravljenih ili "politička kampanja za stvaranje krize koja bi se iz FBiH prelila u RS", kako tvrdi premijer RS Željka Cvijanović?
PAPIĆ:Protesti pokrenuti zbog JMB su, prije svega, bunt socijalno obespravljenih. Mogući su puno ozbiljniji protesti, jer je stvar već otišla na glavni problem i na parolu "hoćemo promjene". Više nije stvar samo JMB, sad se traže promjene, pa će u sljedećem koraku tražiti ostavku svih i svačijih. Protesti su složeni i imaju više dimenzija, a pozitivne su buđenje građanske svijesti, solidarnosti i odbijanje bilo čije partijske podrške. Postoji i drugi aspekt protesta u Sarajevu: nije se smjelo dopustiti ograničenje slobode kretanja, ne samo stranaca, nego svih građana koji su u tom momentu bili u zgradi institucija BiH. Intrigantno je pitanje da je više ljudi bilo u zgradi nego onih napolju koji su protestovali. Kako je onda moguće da se nije moglo intervenisati ranije? Pametno je što policijske strukture nisu intervenisale silom, jer da su to uradile sve bi se otelo kontorli, ali ipak mogli su djelovati efikasnije.
U političkoj sferi od izbora 2010. godine ništa nije urađeno, ne rješavaju se nagomilani problemi, kaže Papić
NN: Kako komentarišete činjenicu da je blokada prekinuta kada je visoki predstavnik Valentin Incko obećao demonstrantima da će PIC reagovati zbog JMB, a najavio je i mogućnost nametanja ovog zakona, što se danas ipak nije desilo?
PAPIĆ: Da je Incko iskoristio bonske ovlasti, to bi bila najgora moguća posljedica ovih protesta i to bi onda moglo otvoriti temu šta je i ko je htio sa ovim protestima.
Incko je uzrok krize u FBiH, poništio je odluku Izborne komisije koja je bila poništila izbor Živka Budimira za predsjednika FBiH pa ni on ni Vlada FBiH nemaju legalitet. Ta njegova upotreba bonskih ovlasti pokazala se kontraproduktivnom.
I sada mislim da se mogu stvoriti pretpostavke za nesmetan rad svih poslanika u parlamentu BiH nadležnih za usvajanje zakona o JMB i da se može riješiti taj problem u kojem se srpski i hrvatski funkcioneri sada ne osjećaju bezbjedno u Sarajevu. Ni Vijeće ministara ni parlament ne mogu funkcionisati ako unutra nisu prisutni predstavnici sva tri naroda. Nikome ne bi odgovarala potpuna paraliza bh. institucija i ja razumijem osjećaj nesigurnosti i kod jednih i kod drugih. Treba riješiti taj problem i obezbijediti nastavak funkcionisanja institucija BiH.
NN: Da li je protestima postignut kontraefekat, jer su poslanici i ministri sad oni koji neće da rade tvrdeći da se u zgradi bh. institucija više ne osjećaju sigurnim?
PAPIĆ: Kada dođe do socijalnih protesta, tad ne važe uobičajena pravila. Ograničavanje slobode kretanja jeste element nasilja. Kada potesti počnu, nivo nasilja se ne može kontrolisati. Ako se narod digne na noge, niko od njih neće pitati je li neki političar kriv 90 ili 95 odsto.
NN: Možete li već sada procijeniti kakvi će biti efekti ovog "pritiska ulice"?
PAPIĆ :Nastaviće se socijalni pritisak "baze", jer nema nijednog elementa za optimizam u pogledu ekonomskog i socijalnog kretanja u BiH ove godine. Kumuliraće se socijalni naboj. Političke elite se moraju uozbiljiti i početi se dogovarati o problemima i o važnim ili nevažnim zakonima. BiH ne može biti unitaristički i centralistički uređena, ne smao zbog Dejtonskog ili Vašingtonskog sporazuma ili što je bio rat, nego zato što je i Socijalistička Republika BiH imala stalnu tenziju između Banjaluke i Sarajeva i Sarajeva i Mostara, dakle, težnju decentralizacije.
NN: Profesor Mile Lasić rekao je da ne vjeruje da će ovaj pritisak ulice uticati na vlasti i da može samo uroditi stvaranjem nove političke stranke ili više njih. U vezi s ovom izjavom, je li u BiH moguće promijeniti svijest političkih elita građanskom akcijom?
PAPIĆ: U velikoj mjeri se slažem sa Lasićem. Teško je očekivati da se promijeni svijest postojećih političkih elita u BiH, jer nije riječ o svijesti nego o interesima. Građanski pritisak može ili formirati neke nove političke organizacije ili neke manje opozicione stranke grupisati. Kako sada stvari stoje, na idućim izborima sve sadašnje vladajuće stranke sigurno gube.
Ogromno nepovjerenje
Anketa, rađena nedavno za potrebe UN agencije, pokazala je nepovjerenje građana u Vijeće ministara BiH od 84 odsto, kaže Žarko Papić.
"Entitetskim vladama ne vjeruje 74 odsto građana, kao i OHR-u. Više od 75 odsto građana BiH je potpuno nezadovoljno situacijom u zemlji, od čega je skoro deset odsto u kategoriji ljutito nezadovoljnih. To su oni koji su spremni da demonstriraju. Kao glavne krivce loše situacije vide u političarima, 86 odsto njih, i u vladama 79 odsto anketiranih. U toj situaciji je očekivano da dođe do ozbiljnih socijalnih protesta", naglasio je Papić.