Cilj SAD u BiH je da BiH vidi integrisanu u EU i NATO savez, i sve što radimo ovdje je u svrhu postizanja tog cilja, rekao je Patrik Mun, ambasador SAD u BiH.
Naveo je da podržava izjavu Valentina Incka, visokog predstavnika u BiH, da bi branio jaku RS u funkcionalnoj BiH.
"To je apsolutno tačno. Mi smo to i predsjedniku RS Miloradu Dodiku rekli na svakom sastanku koji smo imali. Nema prijetnji za RS. Dejton je uspostavio strukturu vlasti koju u potpunosti podržavamo", rekao je Mun.
Govoreći o ekonomiji i investicijama kazao je da mu američki investitori govore o birokratskim preprekama u BiH, previše nivoa vlasti, o teškoćama uspostavljanja kompanije, te visokim nametima.
NN: Vjerujete li da presuda u slučaju "Sejdić - Finci" i ostali "evropski uslovi" mogu biti riješeni do kraja ove godine?
MUN: Čini se da je vrlo moguće pitanje popisa i državne pomoći riješiti do kraja godine. Čini se da su politički lideri blizu dogovora. To je jako važno. Pitanje "Sejdić - Finci" je malo komplikovanije i zato je potrebna radna grupa koju treba da uspostavi parlament da bi se počelo raditi na tom pitanju. Za to će trebati više vremena. Do kraja godine će se morati uraditi mnogo posla da se to desi. Jako je važno da EU ne traži da za dobijanje statusa kandidata bude promijenjen Ustav, nego da se uđe u ozbiljan proces.
NN: SAD žele ustavne promjene, ali je otvoreno pitanje koliko ta reforma mora biti duboka. Da li je implementacija presude u slučaju "Sejdić - Finci" za SAD dovoljna?
MUN: Cilj SAD u BiH je da BiH vidi integrisanu u EU i NATO savez. Sve što radimo ovdje je u svrhu postizanja tog cilja. Ali ustavni amandmani su pitanje o kojem će se odlučivati kroz proces integracija u EU. Dakle, to je pitanje za EU kada bude radila sa vlastima u BiH i oni će da odluče da li je neophodno da Ustav bude reformisan. U ovom trenutku znamo da odluka u slučaju "Sejdić - Finci" mora biti sprovedena i s time se slažu svi političari. Kada sam se sastao sa predsjednikom RS Miloradom Dodikom prošle zime, rekao mi je da se ide u "Sejdić - Finci", a nakon toga, vidjećemo. Nije rekao ne daljim ustavnim promjenama.
NN: To Vas pitam zato što su SAD dale značajan doprinos potpisivanju Dejtonskog sporazuma. Dakle, da li smatrate da je nešto neophodno dodati ili oduzeti od dejtonskog Ustava?
MUN: Mogao bih vam napraviti ogroman spisak promjena za koje mi smatramo da su neophodne! Ali ono što je važno je šta treba uraditi za dalji proces pristupanja BiH EU i NATO savezu.
Primarni cilj SAD je da BiH bude u NATO-u i EU, jer ona tamo pripada
NN: Spomenuli ste NATO. Hoće li biti teško ubijediti RS da BiH pristupi NATO-u i kako komentarišete da ni ovog septembra BiH nije ispunila uslove za Akcioni plan za članstvo (MAP)?
MUN: Jesam optimista da će politički lideri završiti posao po pitanju vojne imovine jer će to otvoriti put BiH za sudjelovanje u MAP-u. Takođe se nadam da će NATO, kada to pitanje bude riješeno, djelovati da budu fleksibilniji i sa procesom počnu ranije, iako inače ciklus počinje u septembru. Ali to je na NATO-u da odluči. Što se tiče podrške RS za NATO, ona nije na nuli, ali nije ni na nivou koji bismo mi željeli vidjeti. SAD, Delegacija NATO-a i druge delegacije zaista marljivo rade na tome da ubijede građane da će to biti pozitivan korak. NATO nije samo vojna alijansa. Jako je važno reći da je to i politička alijansa i BiH treba da sudjeluje u toj alijansi i svim njenim aktivnostima. Pored toga, interesantno je da kada neka zemlja uđe u MAP, gotovo u svom slučaju to ima pozitivni ekonomski uticaj. Ekonomija se poboljšava automatski i to je dodatna pogodnost koje svi građani treba da budu svjesni.
NN: Političari u BiH nekako sve češće daju do znanja da neće imati ništa protiv ako tehnički mandat Savjeta ministara ostane do novih izbora. Kako Vi to vidite?
MUN: Mislim da bi to bilo razočaravajuće. Postoji ekonomska podrška BiH koja direktno zavisi od formiranja Savjeta ministara. Zašto da BiH izgubi ta dodatna sredstva kad su budžeti u deficitu u oba entiteta? Međunarodni monetarni fond i Evropska banka za obnovu i razvoj zadržavaju značajna sredstva zbog neformiranja vlasti. Pored toga, najvažnije pitanje je da su prošlog oktobra održani izbori i građani su glasali i imali smo rezultate tih izbora i volja građana treba biti reflektovana u Savjetu ministara. To je pitanje demokratije. Ljudi treba da zahtijevaju da njihovi glasovi zaslužuju formiranje nove vlasti i zadatak političkih lidera je da formiraju Savjet ministara
NN: Valentin Incko, visoki predstavnik, u Banjaluci je rekao da podržava jaku RS u funkcionalnoj BiH, i to je ovdje dobro prihvaćeno. Vaš komentar?
MUN: To je apsolutno tačno, i mi smo to i predsjedniku Dodiku rekli na svakom sastanku koji smo imali. Nema prijetnji za RS. Dejton je uspostavio strukturu vlasti koju mi u potpunosti podržavamo. To je decentralizovana vlast i to ne mora biti loše. Postoji mnogo decentralizovanih sistema u svijetu, uključujući i EU.
NN: Ekonomija je nisko na listi prioriteta u BiH i u izbornim kampanjama i u svakodnevnim političkim debatama, iako imamo toliko velike ekonomske probleme. Kako to komentarišete?
MUN: Slažem se da je ekonomija nisko u prioritetima političara, ali nije nisko u prioritetima građana. Kada putujem širom zemlje, i u RS, i u FBiH, i na sastancima sa načelnicima opština vidim da je to ključno pitanje. Svaki načelnik opštine mi govori o ekonomskim problemima, nezaposlenosti. To su ogromni problemi i ovi načelnici o tome slušaju direktno od građana. Ljudi na višim nivoima vlasti to ne čuju. Čak i da je stopa nezaposlenosti zaista 20 odsto, ogromna je. Mnogi ljudi žive od vrlo malih plata. U malim sredinama ljudi nemaju posao i to je depresivno. Ljudima treba ekonomska aktivnost.
NN: Ali agencije za odnose sa javnošću savjetuju političarima da se fokusiraju na nacionalne teme, a ne na ekonomiju, jer smatraju da će time dobiti najviše izbornih poena. Znači li to da građane ipak više zanimaju ove teme nego ekonomija?
MUN: Mislim da to nije baš sretna okolnost, ali to neće riješiti probleme ljudi u zemlji. Ekonomski problemi će se i dalje pogoršavati sve dok političari ne donesu teške odluke kojima će biti otvorena nova radna mjesta. Nacionalizam neće donijeti hljeb na sto, on samo vodi ka gorim ekonomskim uslovima. Ljudi će jednom biti siti toga i tražiće promjene. Žao mi je što građani već sada nisu glasniji o tim problemima.
NN: Smatrate li da su pitanja tipa da li su Hrvati ugroženi kao konstitutivni narod, da li je RS ugrožena od strane sarajevskih političara, itd, toliko važna da ih treba spominjati ili su prenaglašena?
MUN: Apsolutno mislim da su prenaglašena. Mislim da se političari boje da se bave ekonomskim pitanjima. Na primjer, mislim da ovo pitanje nacionalne zastupljenosti Hrvata nije toliko važno. Nema sumnje da je to pitanje važno i da ljudi treba da budu zastupljeni, ali bih dodao da nijedna politička stranka nema ekskluzivitet da zastupa svoju etničku grupu. To je demokratija. Svaka politička partija se mora takmičiti sa drugim političkim partijama.
NN: Nisam Vas to mislio pitati, ali kad ste to već spomenuli - za Željka Komšića su glasali mnogi Bošnjaci kao hrvatskog člana Predsjedništva. Znači li to onda da je u redu da dobije bilo čije glasove bez obzira na to koja partija ga kandiduje ili podržava?
MUN: Znam da su HDZ-ovi rekli da im je visoko na spisku prioriteta reforma izbornog zakona. Mi to poštujemo. Kakve god promjene da se dese, mislim da bi to bilo validno. Ali mislimo da treći entitet nije korak u pravom smjeru. Ako bi reformu Izbornog zakona dogovorili u FBiH, onda je to u redu.
NN: Kako poredite tretiranje ekonomskih pitanja u drugim zemljama u kojim ste služili u odnosu na BiH? Moj je utisak da se kod nas mnogo manje govori o ekonomiji nego u nekim drugim zemljama.
MUN: U svakoj zemlji u kojoj sam služio, čak i u Avganistanu, marljivo rade na unapređenju privrede i privlačenju stranih investicija. Mora se stvoriti povoljan ambijent, inače će se strani investitor samo okrenuti i reći da to nije vrijedno. Mora biti prijateljsko poslovno okruženje koje ovdje ne postoji.
NN: Da li zbog toga nemamo mnogo američkih investicija u BiH? Nekoliko puta je bilo najava velikih investicija, ali ništa se nije desilo.
MUN: Velike američke firme će biti manje zainteresovane jer je ovo relativno malo tržište. To je jedan od razloga zašto je "McDonalds" tako kasno došao. Oni su sad došli i imaju plan da otvore nekoliko restorana u BiH. Ja moram reći da postoji pedesetak ključnih američkih preduzeća koja su danas zastupljena u BiH. Ona ovdje rade i smatraju da je to korisno za njihovo poslovanje. Postoji jedno američko preduzeće koje pokušava da kupi u FBiH farmaceutsku kompaniju "Bosnalijek", koja je na spisku kompanija za privatizaciju. Godinu dana, koliko sam ovdje, to američko preduzeće radi na tome, ali nije našlo prijateljsko okruženje za svoju ponudu. Mislim da je to nesretna okolnost za ekonomiju.
Nacionalizam neće donijeti hljeb na sto, on samo vodi ka gorim ekonomskim uslovima
NN: Da li je problem što investitori nemaju tretman "crvenog tepiha"?
MUN: Postoji razlika tretmana "crvenog tepiha" i osiguravanja privrednog okruženja i stimulansa. Ne možete imati visoke poreze i velike birokratske prepreke. Kompanije dolaze da obezbijede profit i vlasti to moraju shvatiti i imati senzibilitet za to pitanje. Ako smanjite poreze, više će se ljudi zapošljavati, a onda će se i prihodi vlastima povećavati. Ako podižete poreze, nanosite štetu poslovnim ljudima. Dakle morate imati odgovarajuće ekonomske podsticaje.
NN: Na šta Vam se američki investitori lično žale? Da li su to neriješena politička pitanja ili neke druge stvari?
MUN: Govore o birokratskim preprekama, previše nivoa vlasti, o teškoćama uspostavljanja kompanije, visokim nametima. Pitaju zašto da ovdje plaćaju visoke poreze. Ta pitanja oni meni postavljaju. Iskreno, moram reći i da postoji pitanje političke stabilnosti. Nacionalizam ne stimuliše investicije niti predstavlja to prijateljsko okruženje. Nacionalizam plaši biznismene. Biznismeni ne vole rizik. Ako čuju nacionalističke teme, to ih plaši.
NN: Peter Sorensen je stigao. Kakva će sada biti evropska politika prema BiH? Često su bile primjedbe da politika EU nije uvijek konsistentna i dovoljno odlučna prema BiH. Kakvo je Vaše mišljenje?
MUN: Smatram da je politika EU veoma jasna kada je riječ o BiH. EU želi zemlje zapadnog Balkana u svom članstvu i u NATO savezu. Ona smatra da je jako važno da Evropa postane cijela i slobodna na svojoj cijeloj teritoriji i da će to osigurati ekonomsku stabilnost. Veoma je važno da je Delegacija EU proširena i da imamo Petera Sorensena koji će je voditi i koji će pomoći BiH da ide ka EU. Kao što sam rekao, primarni cilj SAD je da BiH bude u NATO-u i EU, jer ona tamo pripada. Mi podržavamo Sorensena u njegovoj misiji i blisko ćemo sarađivati sa njim i podržati ga koliko god možemo, jer je to pravac kojim zemlja treba da ide.
NN: On je rekao da će raditi u okviru martovskih zaključaka Savjeta EU. Jedan od tih zaključaka je manja uloga OHR-a i mogućnost premještanja OHR-a iz BiH. Da li su EU i OHR na neki način postali "konkurencija"?
MUN: Oni ne bi trebalo da budu konkurencija. I Incko i Sorensen shvataju važnost saradnje između ove dvije organizacije. Mislim da su posvećeni zajedničkom radu i da neće biti "takmičenja" između EU i OHR-a, jer oni imaju različite uloge u BiH. Sama činjenica da je EU ojačala svoju delegaciju u BiH ne mora značiti da se uloga OHR-a završava. Niko ne želi da OHR ovdje ostane vječno. Mi se zasigurno nadamo da će se važnost OHR-a smanjivati, kako BiH i njene vladine strukture postaju jače i zemlja ide na jedinstven način ka Evropi.
NN: Koje stvari još nisu završene za OHR u BiH?
MUN: Postoji 5+2 uslova i ciljeva, koji još nisu završeni.
NN: Na to smo već zaboravili.
MUN: Da, nažalost. Neki ljudi govore koliko je važno zatvoriti OHR, ali ne poduzimaju korake da bi ispunili uslove.
NN: Evropski moto u BiH je "više EU, manje OHR-a", odnosno da OHR postaje sve manje i manje važan kako BiH ide ka EU. Da li se Vi slažete s tim pristupom?
MUN: Mislim da bi to bila idealna situacija. Ali treba nam vremena da vidimo kako će proces ići dalje. *
Mnogo tema za dopisništvo "Nezavisnih" u Vašingtonu
NN: "Nezavisne" su otvorile dopisništvo u Vašingtonu. Hoćemo li imati o čemu da pišemo?
MUN: Siguran sam da hoćete! U SAD se toliko toga dešava. Nadam se da će vaš izvještač pratiti mnogo više tema, a ne samo politiku, i da će pratiti i pitanja koja su nam zajednička, poput kulturne saradnje, privrednih pitanja. Postoji širok spektar vrlo interesantnih oblasti koje vaš dopisnik može pokrivati.
NN: Hoće li za njega biti tema o američkim odnosima sa BiH ili mislite da će on uglavnom pisati o stvarima unutar SAD, nevezanim za BiH?
MUN: Ima tu prostora i za politiku i odnose između naše dvije zemlje. Mislim da će to biti dobar materijal za vaše čitaoce. Nadam se da će vaš dopisnik putovati širom SAD u područja gdje živi vaša dijaspora. Mislim da bi i to moglo biti interesantno.
Verbalni napad na Dodika
NN: Prošle sedmice desio se verbalni napad na Milorada Dodika, predsjednika RS, u Sarajevu. Da li je to argument za one koji kažu da između pojedinih dijelova BiH i dalje postoje određene nacionalne napetosti?
MUN: BiH će biti najjača kada svi zajedno krenete ka ostvarivanju ciljeva zemlje. Niko ne kaže da entitete treba ukinuti i niko ne sugeriše da RS ne može opstati. Nema prijetnji za RS od strane međunarodne zajednice ili bilo koga. To uopšte nije pitanje. Pitanje je da ljudi treba da rade zajedno na zajedničkim ciljevima. Ovaj incident je toliko mali da ga je prilično smiješno spominjati i od toga praviti nešto veliko. To je politika, i ovakvi minorni događaji se svuda stalno dešavaju. To nije značajno, to se može desiti predsjedniku Dodiku i ovdje u Banjaluci od strane nekog Srbina.