O NATO integracijama zemalja zapadnog Balkana i ulasku kineskog kapitala u nove i potencijalne članice razgovarali smo sa Petrom Arsovskim, političkim analitičarom iz Skoplja.
- Iako nema jedinstvenog stava u BiH o NATO putu zemlje, uredno Briselu isporučujemo Program reformi za svaku godinu i čini se da smo na tom putu efikasniji nego kada je riječ o evropskim integracijama. Sjeverna Makedonija je članica Alijanse gotovo tri godine. Možemo li uopšte povući paralele između naše dvije zemlje i koliko BiH može naučiti od Sjeverne Makedonije?
ARSOVSKI: Mislim da je razlika između Sjeverne Makedonije i Bosne što je u toku Prespanskog ugovora Sjeverna Makedonija prelomila sa sobom i sa svojim unutrašnjim etničkim sistemom oko toga koja su naša strateška pitanja bar što se tiče NATO-a.
U tom smislu, ta katarza je već prošla u Sjevernoj Makedoniji, mi smo to preživjeli i mislim da je to jedan od najvažnijih razloga što u zemlji jednostavno konsenzus za NATO još traje.
I to vidimo na svim anketama koje u kontinuitetu pokazuju da je podrška za NATO visokih 70 i nešto posto. Mislim da to jedinstvo Bosni još nedostaje najviše zbog toga što tu diskusiju BiH nije otvorila na jedan suštinski način, još uvijek se baveći sopstvenim pogledom na budućnost.
I mislim da je to jedan od razloga zašto je BiH efikasnija u izvještajima o napretku nego u samom napretku.
- Izuzev danas prijeko potrebne bezbjednosti, šta znači put ka NATO-u za zemlje koje nisu imune na ruski i kineski uticaj?
ARSOVSKI: NATO nije samo vojna alijansa, nego i politička. To je alijansa zemalja koje dijele iste vrijednosti, isti pogled ka demokratiji, isti pogled ka budućnosti i kako treba da se svijet u principu i ova planeta razvijaju. U tom smislu, sadašnji geostrateški pritisak na zapadni Balkan će se povećavati.
Mislim da je važno za sve zemlje ovog regiona da odluče kojem sistemu vrijednosti će pripadati. I posebno ove zemlje kao Bosna, Kosovo, Sjeverna Makedonija, pa ako želite i Srbija i Crna Gora, koje su dosta porozne na strane uticaje.
Imajte u vidu da geostrateško polje ne ostaje prazno, ako ga ne popunite NATO vrijednostima, neko će ga popuniti drugim vrijednostima. I to je u principu pritisak međunarodne zajednice koji sada vidimo na terenu.
- Uz Gruziju i Moldaviju iz sjedišta NATO pakta zadnjih mjeseci stalno potcrtavaju da će pomoći Bosni i Hercegovini. Jesmo li uopšte svjesni šta ova podrška znači u vrijeme kada imamo oružani sukob na evropskom tlu?
ARSOVSKI: Mislim da još nismo svjesni. Međutim, mi sad taj sukob najviše na Balkanu osjećamo po svojim džepovima. Ali, nije nemoguće da se prenese na hibridni rat.
Recimo, u Sjevernoj Makedoniji i u Srbiji već skoro svakog dana imamo dojave za nekakve bombe. Naravno, bombe nikad nema, međutim to su ti hibridni potezi koji mogu da destabilizuju naše zemlje. U tom smislu, važno je da mi znamo kakve sve mogućnosti možemo dobiti u smislu pomoći od NATO zemalja.
- Koji je to politički odgovor Alijanse na ulazak kineskog kapitala u nove i potencijalne članice? Da li postoji i, ako postoji, da li je dovoljan?
ARSOVSKI: Mislim da postoji. Međutim, taj mehanizam je uvijek sporiji pošto se radi o ekonomskom mehanizmu. Još su kineski krediti, kineske investicije najjeftinije u ovom regionu.
To što vidim je da posebno SAD prave, a i druge članice NATO alijanse otvaraju fondove koji su specijalno namijenjeni za investicije, posebno u infrastrukturi i energetici.
No, taj mehanizam je, ipak, sporiji. Na kraju krajeva, odluka je svake zemlje pojedinačno kojem strateškom partneru će dodijeliti svoju infrastrukturu. Ta je debata najaktuelnija u smislu telekomunikacijske infrastrukture, gdje je bilo dokazano da neki kineski proizvođači ugrađuju hardver za prisluškivanje u tu infrastrukturu.
Tako da pitanje kome ćete dodijeliti svoje puteve, elektrane, svoje telekomunikacije nije samo ekonomsko. U tom smislu da - Kina ima ekonomsku prednost, međutim, nema geostratešku prednost.
- Na posljednjem samitu o zapadnom Balkanu u Tirani usvojena je deklaracija čiji je sastavni dio "Zajedničko hvatanje ukoštac sa negativnim uticajima ruskog agresorskog rata protiv Ukrajine i izgradnja solidnih ekonomskih temelja za budućnost". Predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović pravdala se da potpisom nije prekršila stavove Narodne skupštine Republike Srpske, dok se za Aleksandra Vučića tvrdi da je nije ni potpisao. Šta Vam to govori?
ARSOVSKI: Znate šta, radi se o emotivnom stanju, posebno kod srpskog naroda na Balkanu. Još se suočavaju sa aktuelnim geostrateškim problemom sa Kosovom itd.
Međutim, uzmite u obzir da će ovaj svijet, posebno zapadni Balkan, u sljedećih nekoliko godina postati crno-bijeli.
Nova podjela, posebno nakon ruske agresije na Ukrajinu, povećaće pritisak na ove zemlje da izaberu stranu. I u principu, pošto smo mi, takoreći, jedno ostrvo usred Evrope i usred NATO-a, okruženo NATO zemljama i zemljama članicama EU, ne mislim da zemlje imaju veliki izbor oko toga u kojem će pravcu da idu.
I mislim da Vučićev problem i problem Srba na Balkanu nije da oni ne znaju gdje će ići, nego je teško da ga prodaju elektoratu.
- Treba li se iz kadrovskih križaljki predsjednika Srbije čitati kako vlast te zemlje ostaje proruski orijentisana? Koliko dugo će to Srbija moći izdržati?
ARSOVSKI: Najduže što može. U principu, to što vidimo u Srbiji je set prioriteta u kome su podrška elektorata i populizam ispred strateških pitanja.
I mislim da su kadrovske odluke i način na koji se odnose Srbija i predsjednik Vučić prema ovim pitanjima takvi da nema izgleda da se mogu lako promijeniti. Sve dok to funkcioniše, on će to koristiti.
Tako da mislim da će on sjediti na dvije stolice najduže što može. Istovremeno, vidim da je međunarodna zajednica mnogo pragmatičnija u tom pogledu sada nego što je to bila ranije.
Tako da mislim da će se taj luksuz Srbiji umanjivati kako prolazi vrijeme. Međutim, ne možemo očekivati da će se to dogoditi u mjesecima, nego će to trajati nekoliko godina.
Objavljivanje ovog teksta je dijelom finansirano grantom Ministarstva spoljnih poslova Sjedinjenih Američkih Država (Department of State). Mišljenja, nalazi i zaključci koji su ovdje navedeni pripadaju autorima i ne odražavaju nužno mišljenja, nalaze i zaključke Ministarstva spoljnih poslova Sjedinjenih Američkih Država.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.