Visoki predstavnik Valentin Incko sprovodi politiku nekih iz OHR-a koji žele da redefinišu ustavnu strukturu BiH na način da se oslabe entiteti, izjavio je Petar Đokić, predsjednik Socijalističke partije (SP).
On je rekao da je zabluda da će se pojaviti neke nove generacije političara u RS koje će biti spremne da napuste ideju postojanja RS.
"Kada bi se neka politička partija u RS ponašala drugačije, ona bi bila odbačena od naroda. Narod bi se okrenuo od politike koja bi napustila ideju borbe za jaku RS", rekao je Đokić.
NN: Nedavno ste s koalicionim partnerima definisali zajedničke prioritete u narednom periodu. Šta je od toga vašoj partiji najbitnije?
ĐOKIĆ: Nama je najbitnije pitanje ekonomsko-socijalne oblasti i u toj oblasti treba raditi još snažnije, iako Vlada na tome jako puno radi. Treba još više pojačati aktivnosti na otvaranju novih radnih mjesta i da se politika socijalne zaštite još više razvija. U tom smislu vidimo i aktivnosti Vlade u narednom periodu. Naravno, postojala su i druga pitanja za koja je SP u ovom sastanku imala poseban interes, kao što je popis stanovništva zato što smatram da nije opravdano da država od 1995. nije bila u stanju da sprovede popis. Mi ne možemo čekati da neko dođe do pameti, mi moramo uraditi taj posao sami i pokazati da smo odgovorni prema narodu i planiranju razvoja.
NN: Ali, neki međunarodni krugovi su protiv popisa koji bi bio organizovan samo na teritoriji RS, kako ste Vi predložili.
ĐOKIĆ: Sigurno će biti problem za neke da to razumiju i da prihvate taj popis, ali mi u krajnjem slučaju moramo provesti popis zbog RS. Moramo nastojati da uvjerimo sve partnere uključujući i međunarodnu zajednicu da ozbiljno shvati naše namjere oko popisa i da one nisu provokacija nego poziv na rješenje.
NN: Postoje indicije da će visoki predstavnik produžiti djelovanje stranih sudija i tužilaca. Kakav je Vaš stav?
ĐOKIĆ: Problem i jeste to što neko uporno pokušava da očuva strani uticaj u BiH. Mi stalno vozimo pod ručnom kočnicom zato što postoji jak strani uticaj i to koristi politička elita u Sarajevu koja, kad god ima priliku, traži zaklon u politici i stavovima međunarodnih zvaničnika, i uglavnom je, nažalost, nalaze.
NN: Očigledna je velika pozitivna uloga međunarodne zajednice u postratnom periodu. Kada je to došlo do preokreta?
ĐOKIĆ: Ja mislim da je do toga počelo dolaziti kada je visoki predstavnik uzeo u ruke palicu i postao glavni dirigent što je posebno mjerljivo kroz ulogu i djelovanje nekadašnjeg visokog predstavnika Pedija Ešdauna. On je na najdrastičniji način koristio ono što mu je međunarodna zajednica povjerila, a i to što mu je povjerila je realno bilo sporno. BiH treba prepustiti unutrašnjem dijalogu i dogovoru a ne vući BiH kao nedonošče ka EU. Ja sam uvjeren da je dugoročno takav odnos neodrživ i veoma štetan.
NN: Kako ocjenjujete djelovanje Incka kao visokog predstavnika?
ĐOKIĆ: Aktuelni visoki predstavnik očigledno ima ambiciju da završi nekakve ideje i projekte koji postoje kod nekih u OHR-u koji žele temeljno redefinisati ustavnu strukturu BiH, donijeti novi ustav i ojačati centralne institucije slabeći institucije u entitetima, kantonima i tako dalje. Ali, taj projekat nije ostvarljiv. Ovaj visoki predstavnik, koji bi trebao da bude posljednji jer nema razloga da ne bude posljednji, bi u BiH trebao da nastavi posao na zaključivanju rada OHR-a i da se BiH konačno prepusti ljudima koji u njoj žive i izlaze na izbore, biraju svoje predstavnike. Sve dotle, dok se taj pristup ne promijeni, BiH realno ne može naprijed. Jer postoji nastojanje da se sve vrati na stanje predratne BiH zanemarujući sve šta se u međuvremenu desilo i u takvom nastojanju trošimo vrijeme i energiju, nemamo rezultata. Tada se na kraju uključuje visoki predstavnik koji smatrajući da više nema vremena za čekanje, da se odluke moraju donositi, reaguje i donosi određene akte koji najčešće pogoduju interesima bošnjačke političke i intelektualne elite. Najveća je zabluda da će se pojaviti neke nove generacije političara u RS koje će biti spremne da napuste ideju postojanja RS kao snažnog entiteta u BiH. Kada bi se neka politička partija u RS ponašala drugačije, ona bi bila odbačena od naroda. Narod bi se okrenuo od politke koja bi napustila ideju borbe za jaku RS.
NN: Kakav je Vaš stav o entitetskom glasanju?
ĐOKIĆ: Mene je iznenadilo kad sam čuo da su neki ljudi u PDP-u i u novoformiranoj DP kritikovali korištenje entitetskog glasanja. Entitetsko glasanje je mehanizam koji se primjenjuje u krajnjoj nuždi u ovakvoj konstalaciji političkih odnosa on se ne može izbjeći. Bilo bi puno bolje kada se ne bi stvarala atmosfera koju podstiče politička elita u Sarajevu uz vrlo često podršku međunarodne zajednice u BiH.
NN: Postoje kritike da ne činite dovoljno na afirmaciji socijalističkih ideja koje su osnova SP-a. Kako na to reagujete?
ĐOKIĆ: Ja mogu danas da kažem, nakon 16 godina da je naša ideja pobijedila a evo i kako - utoliko što danas borbu za ekonomski razvoj, za nova radna mjesta, za državu socijalne pravde prihvata skoro svaka partija u RS. Prije pet, deset godina to je bilo nemoguće. Bila je samo jedna tema, a ova koja je u stvari pitanje života je bila po strani. Dakle, našom upornošću danas je to postalo obilježje skoro svih stranaka.
Postoje inicijative da se ponovo kandidujem
NN: Hoće li biti promjena Statuta partije i da li ćete se na predstojećem kongresu SP-a ponovo kandidovati za predsjednika?
ĐOKIĆ: U toku je diskusija u SP uključujući i Program i Statut. Nakon te diskusije organi partije će donijeti određene odluke. Ima mnogo inicijativa da budem ponovo kandidat, ali to ćemo sve imati u formalnom smislu za nekoliko nedjelja. Nema samokandidovanja, ne može neko sebe sam kandidovati mada su neki i to učinili, proglašavaju sebe kandidatima prije nego ih je neko kandidovao. Prijedlozi dolaze iz partijske baze, putem opštinskih organizacija.
NN: Očigledno, govorimo o Zdravku Krsmanoviću, načelniku Foče. Kako komentarišete pojavu drugačijih ideja u odnosu na Vaše kada je u pitanju budućnost partije?
ĐOKIĆ: Naša partija nije demokratska po formi nego po suštini. Svakom je unutar partije data mogućnost da slobodno govori, i ja sam to uvijek podsticao, da izražava svoje uvjerenje, da predlaže rješenja, da bira i da bude biran, ali samo u skladu s pomenutim programaskim stavovima. Na kraju se donose odluke većine koje se moraju i sprovoditi.