Izricanje presude Radovanu Karadžiću ne treba koristiti u političke svrhe niti za promovisanje bilo čijih političkih agendi, poručio je Petar Ivancov, ambasador Ruske Federacije u BiH.
"Političari bi morali odluku tretirati s uvažavanjem. Ne moraju se slagati s njom, svako ima pravo na svoje vlastito viđenje. Ali mislim da to niko ne bi smio koristiti za promovisanje političke agende", rekao je on.
Dodao je da pogotovo niko ne bi trebalo bilo koji narod da proglašava krivim. "Već sada možemo da vidimo optužbe protiv srpskog naroda. To nije pravedno jer su zločini činjeni na svim stranama", rekao je Ivancov.
NN: Kako komentarišete teroristički napad u Briselu?
IVANCOV: To je strašan događaj koji najsnažnije osuđujemo. Već smo izrazili naše saučešće vlastima i narodu Belgije, i naravno porodicama žrtava. Ovakve terorističke prijetnje moramo suzbijati zajedno. Treba nam konzistentan i udružen međunarodni odgovor. Tu postoji više aspekata. Jedan aspekt je osvajačka agresija tzv. Islamske države u Siriji, Iraku, na sjeveru Avganistana, Jemenu i brojnim drugim zemljama. Ta agresija zahtijeva koordinisani međunarodni odgovor, što je upravo ono što smo mi radili u Siriji. Kao što znate, poslije nekoliko mjeseci angažovanja našeg borbenog vazduhoplovstva, predsjednik je odlučio da operacije završi. Razlog za tu odluku je značajno napredovanje zvanične sirijske vlade, koju smo mi, naravno, podržali. Oni su vojnim sredstvima uspjeli potisnuti IS iz centralnih dijelova Sirije. I kada se tako gleda, ciljevi vojne akcije su ispunjeni. Ova akcija doprinijela je i političkom procesu. Sjećate se pokušaja iz Ženeve u januaru da se pokrenu razgovori između sirijskih političkih snaga. Ti razgovori propali su prije nego što su pokrenuti. Ovaj put razgovori idu. To ide teško, i sigurno će biti dosta izazova na putu prema sporazumu, ali ovo je dobar početak. Razgovori traju, a primirje se poštuje.
NN: Za globalnu borbu protiv terorizma važno je da globalni faktori djeluju koordinisano. Kako to postići?
IVANCOV: Potrebna je saradnja nacionalnih bezbjednosnih agencija. One moraju razmjenjivati informacije i iskustva. Nažalost, i mi smo imali iskustava s teroristima na našoj teritoriji. Potrebna je saradnja i sa vlastima u BiH i na nivou centralnih institucija i na nivou entiteta. Primjera radi, o tome sam često razgovarao i sa ministrom Lukačem. Mi smo spremni i na još tješnju saradnju na tom polju i spremni smo razmotriti sve prijedloge BiH.
NN: Sutra je važan događaj, izricanje presude Radovanu Karadžiću. Taj događaj već izaziva mnogo emocija širom BiH. Kako Rusija gleda na ovo jako osjetljivo pitanje?
IVANCOV: Najvažnije je da prvo budemo svjesni da se uvijek radi o pojedincima kojima se sudi, a ne nikako o narodima. I zato naše reakcije treba da budu odmjerene i da poštuju emocije drugih ljudi koji imaju drugačije emocije. Izricanje presude ne bi trebalo koristiti u političke svrhe. Ne bi trebalo izazivati emocije usmjerene prema drugima. Ne bi trebalo taj događaj koristiti za promovisanje bilo čijih političkih agendi.
NN: Šta biste savjetovali našim političarima? Kakva treba da bude reakcija? Mislim na sve strane, jer oni često koriste ovakve stvari.
IVANCOV: Jako teško je dati odgovor na tako osjetljivo pitanje. Političari bi morali odluku tretirati s uvažavanjem. Ne moraju se slagati s njom, svako ima pravo na svoje vlastito viđenje. Ali mislim da to niko ne bi smio koristiti za promovisanje političke agende. A pogotovo niko ne bi trebalo da bilo koji narod u cjelini proglašava krivim. Već sada možemo da vidimo optužbe protiv srpskog naroda. To nije pravedno jer su zločini činjeni na svim stranama. Ne može se kriviti samo jedan narod.
NN: U BiH imamo dva važna dugoročna pitanja. Jedno je EU, a drugo je NATO. U vezi sa EU ste prilično pozitivni, u vezi sa NATO-om nešto manje...
IVANCOV: Uvažavamo želju narodâ ove zemlje da BiH postane članica EU. Vjerujemo da EU može biti stabilizirajući faktor za BiH i da ima važnu ulogu za zemlju. Ako se sjećate 2006, imali smo raspravu o smanjenju uloge OHR-s i tranziciji ka poziciji specijalnog predstavnika EU. Nažalost, događaji su išli suprotnim tokom i idalje imamo OHR i imamo pojačano prisustvo EU u isto vrijeme. Naša pozicija ostaje da OHR treba da ode, a da EU igra ulogu kakvu sada ima, a to je da gradi intenzivne odnose sa BiH. Što se tiče NATO-a, to je druga priča. Analizirao sam argumente za članstvo BiH u NATO, i iskreno rečeno, nisu mi djelovali ubjedljivo. Kao argument ističe se da će NATO donijeti više stabilnosti u zemlju. Ne vidim kako bi ekonomska, socijalna, međuvjerska ili bilo kakva druga stabilnost bila postignuta kroz članstvo u NATO. Ne vidim ni bilo kakvu prijetnju bezbjednosti spolja za BiH pa da je potreban NATO. Jasno je da niko u regionu neće napasti BiH. Nikakve prijetnje nema iz nekog drugog regiona. Rusija vam nije prijetnja. Kina takođe. Ni Iran nije. Tako da se pitam koje prijetnje bi bile razlog da idete ka članstvu u NATO? Ako je to terorizam, onda se ta prijetnja sprečava kroz institucije za provođenje zakona i saradnjom bezbjednosnih agencija, a ne vojnim sredstvima. A istovremeno članstvo donosi obaveze poput učešća u vojnim misijama i sukobima u kojima inače možda ne biste željeli biti. Zašto bi BiH bila u nekim vojnim operacijama za koje ne postoji bilo kakav nacionalni interes?
NN: Meni se čini da je za BiH ključno kakav će stav SAD i Rusija imati o BiH. Na primjer, ako bismo bili neutralni, ta neutralnost mora biti garantovana od strane obje zemlje. Ako te garancije nema, onda šta?
IVANCOV: Neutralnost je garantovana Dejtonom! Garant Dejtona je Kontakt grupa koju čine i SAD i Ruska Federacija. I to je suštinska garancija BiH da nema prijetnje od strane bilo koje zemlje u regionu. Naravno, konačnu odluku će donijeti narodi u BiH. Ja mislim da je želja svih u BiH mir i konstruktivna saradnja sa svim članicama međunarodne zajednice.
NN: Kakvi su ekonomski odnosi BiH i oba njena entiteta sa Rusijom?
IVANCOV: Mi i dalje snabdijevamo BiH naftnim derivatima i prirodnim gasom. S druge strane, vjerujemo da ekonomski odnosi mogu biti prošireni izvozom iz BiH u RF, posebno poljoprivrednih proizvoda. Kao što znate, trenutno imamo neka trgovinska ograničenja sa EU. To je prostor koji mogu ispuniti bh. proizvodi. I tu jeste došlo do određenog pomaka. Jedan naš trgovinski lanac, "Magnet", aktivno radi u RS. Svakog mjeseca 800 kamiona proizvoda ide za Rusiju. Istovremeno, prisustvo voća i povrća iz BiH na ruskom tržištu poraslo je tri puta. A nemojte zaboraviti na rusko tržište za mlijeko i mliječne proizvode iz cijele BiH. Nadamo se da će u narednih nekoliko mjeseci iz Rusije doći inspekcija kako bi sertifikovala mliječne proizvode, što je neophodan uslov za izvoz u Rusiju.
NN: Ipak, čini se da mnogo više saradnje s Rusijom ima u RS?
IVANCOV: RS je malo bolje organizovana. Mi želimo saradnju i sa FBiH.
Dejton se može mijenjati samo konsenzusom
NN: Kakva je pozicija Rusije kad je u pitanju Dejton i status RS?
IVANCOV: Poštujemo Dejtonski sporazum i u njegovom okviru prava koja imaju entiteti. Dejton je okvirni sporazum. On obuhvata mnoga područja i mnoge nadležnosti. Način na koji te nadležnosti funkcionišu zasniva se na konsenzusu dva entiteta i tri naroda. Mnogo se priča o promjeni Dejtona. Naravno da se Dejton može mijenjati, ali samo na osnovu konsenzusa. Dok se to ne dogodi, legitimna prava entiteta i RS treba uvažavati u potpunosti.