Intervju

Petar Ivancov za "Nezavisne": Nije u redu uslovljavanje 'ili EU ili Rusija'

Petar Ivancov za "Nezavisne": Nije u redu uslovljavanje 'ili EU ili Rusija'
Foto: Ilustracija | Petar Ivancov za "Nezavisne": Nije u redu uslovljavanje 'ili EU ili Rusija'

BANJALUKA - Glavni problem BiH je nedostatak povjerenja između političkih lidera, kaže Petar Ivancov, ambasador Ruske Federacije u BiH.

"To što se dešava štetno je za zemlju i za ljude, jer će u situaciji nefunkcionalnih institucija najviše na kraju izgubiti građani", kaže on.

NN: Kako će novac iz klirinškog duga biti raspoređen i zašto je trebalo toliko vremena da se procedura završi?

IVANCOV: Konačna razmjena nota desila se 20. jula i odbrojavanje do konačne isplate je praktično počelo. Prema sporazumu, novac će biti isplaćen u roku od 45 dana na specijalni račun Centralne banke BiH, a onda će u roku od pet dana novac biti proslijeđen entitetima i Brčkom. Vi ste napisali veoma dobar članak o tome i objasnili ste detaljno sve u vezi sa klirinškim dugom i zato neću ići u detalje. Sporazum je potpisan 21. marta i morali smo proći proceduru i u BiH i u Ruskoj Federaciji. Procedura u BiH je nešto komplikovanija i duže je trajala, ali i u Rusiji je procedura trajala nekoliko sedmica. Važno je napomenuti da je BiH jedina zemlja s kojom smo klirinški dug regulisali u novcu, a ne u robi i uslugama. Takođe, nema nikakvih uslovljavanja. Na svakom od korisnika je da odluči kako će novac iskoristiti.

NN: Zbog čega je bilo toliko kašnjenja u isplati?

IVANCOV: Pa, ako uzmete da smo sve završili do kraja jula, ne može se reći da je to trajalo baš predugo, posebno ako uzmete u obzir to da cijela stvar nije riješena u skoro 20 godina.

NN: Vjerovatno ste čuli dosta nadmudrivanja srpskih predstavnika u Savjetu ministara i u vlasti RS o tome ko je najzaslužniji da je do ovog konačno došlo. Pa možete li nam Vi reći čija je zasluga najveća?

IVANCOV: Svi su bili konstruktivni i svi su željeli da ovo pitanje zajedno privedemo kraju, koje je toliko dugo čekalo na rješenje. Zato ne bih izdvajao nijednog pojedinca ili instituciju.

NN: Kako vidite trenutnu krizu vlasti u Savjetu ministara?

IVANCOV: Mislim da je glavni problem BiH nedostatak povjerenja između političkih lidera. Nažalost, i 20 godina nakon rata imamo isti problem. Mislim da je jedini način da se krene naprijed dijalog i saradnja između naroda, institucija na svim nivoima i njihovih lidera. Nakon odbijanja Izvještaja o radu Savjeta ministara zaista smo suočeni s mogućnošću izglasavanja nepovjerenja tom tijelu. Da li će do toga doći, zavisi od bh. političara. Međutim, to što se dešava štetno je za zemlju i za ljude, jer će u situaciji nefunkcionalnih institucija najviše na kraju izgubiti građani.

NN: I Rusija je multietnička federalna država. Kako vi rješavate pitanja odnosa nivoa vlasti i različitih naroda?

IVANCOV: Kada se SSSR raspao, prošli smo kroz veoma turbulentan period. Tada smo razmišljali kakve odnose treba da uspostavimo i odakle krenuti. Ne naravno s mrtve tačke, ali razmišljali smo o tome kakvi odnosi treba da budu između centralne vlasti i regiona. Zaključili smo da bi regioni trebalo da uzmu što je više vlasti moguće. Međutim, na kraju se pokazalo da to nije bilo najbolje rješenje. Ispostavilo se da je za nas najbolje da regioni imaju autonomiju, ali uz vodeću ulogu centralnih institucija. U BiH je situacija drukčija i određena je Dejtonom, koji glavna ovlaštenja daje entitetima uz koordinirajuću ulogu centralnih vlasti, odnosno Savjeta ministara.

NN: Kako Vi vidite problem Izbornog zakona BiH?

IVANCOV: Osnovni problem je to što jedan konstitutivni narod osjeća da njegova prava nisu u potpunosti uvažena, a i Ustavni sud BiH se s tim saglasio. Politički predstavnici hrvatskog naroda iznijeli su svoj prijedlog, ali i Vi, kao i ja, znate da su male šanse da takav prijedlog prođe. Glavni problem je u tome što na stolu imamo samo jedan prijedlog. Za konačni dogovor potrebno je kretanje obje strane, dijalog, a toga za sada nema.

NN: Američki potpredsjednik Pens je u Crnoj Gori iznio mnogo ozbiljnih optužbi na račun Rusije. Naravno, nas u BiH najviše zanima kako će se pogoršani odnosi između vaše dvije zemlje odraziti na naše živote?

IVANCOV: Uprkos međusobnim razlikama u mišljenjima po određenim pitanjima, uvijek smo imali konstruktivan odnos sa SAD, jer oboje države žele mir i stabilnost BiH. Nažalost, počevši od maja ove godine, zvaničnici SAD su kroz saslušanja u komitetima za spoljne poslove američkog Kongresa postali glasni u kritici uloge Ruske Federacije (RF) u regionu. Ono što je tamo izneseno ne odgovara istini. Tvrdilo se da RF koristi energetiku za promociju svoje geopolitike na Balkanu, pa da ometa pristupanje zemalja regiona EU i NATO-u, zatim da podržava koruptivne prakse, pa čak se govorilo o vojnom angažovanju RF. Što se tiče energetike, i dalje mislim da je za region najbolje rješenje bio "Južni tok". U redu, zbog negativnog stava EU, to je obustavljeno 2014, ali ako bude implementiran projekt "Turskog toka", mislim da će donijeti energetsku stabilnost cijelom regionu po, naglašavam, razumnim cijenama. Ako je kritika SAD u tome da želimo fer ekonomsko takmičenje s našim partnerima, onda je ona vjerovatno utemeljena. Ja lično ne vidim ništa loše u poštenom ekonomskom takmičenju. Što se tiče EU i NATO-a, mi smo bili jasni da nemamo ništa protiv članstva zemalja regiona u EU, uz malu opasku da bismo mi željeli zaštititi naše interese. I zato ne mislimo da je u redu uslovljavanje tipa "ili EU ili Rusija". Mora da postoji način gdje je moguće oboje. Što se tiče članstva BiH u NATO-u, naš stav je dobro poznat. Tvrdnje o vojnom angažovanju RF na Balkanu su potpuno neutemeljene, a posebno kad je u pitanju BiH. Mislim da se tu više misli na Rusko-srpski humanitarni centar u Nišu. Tu imamo šest zaposlenih i četiri mašine za gašenje požara. Tako da je teško to uporediti sa, recimo, bazom Bondstil na Kosovu. Mogućnosti centra se koriste isključivo u humanitarne svrhe, kao što je to bilo 2011. godine tokom gašenja požara i 2014. tokom poplava. Niš bi mogao biti korišten za obuku vatrogasaca i slično. I da zaključim, Rusija ima interese u regionu, ali ti interesi nisu protivni interesima zemalja u regionu, uključujući i BiH. Zanimljivo je podsjetiti na izjave svih bh. političkih zvaničnika da je ruska uloga u BiH stabilizirajuća i da Rusija nema negativne namjere.

NN: Malo smo pričali o dva suprotstavljena srpska bloka u BiH. Mene jako zanima ima li Rusija "omiljene" srpske političare u BiH?

IVANCOV: (Smijeh) Nemamo miljenike. Gledajte, ja imam mnogo prijatelja u RS i oni dolaze iz različitih stranaka. Nijedan od ta dva bloka, ideološki gledano, nisu međusobno toliko udaljeni. Mislim da je za oba bloka interes RS na srcu i da žele da ona bude ekonomski jaka. Sve političke snage u RS trebalo bi više da sarađuju, zato što je to važno za socijalni, ekonomski i politički razvoj. Oni žele obezbijediti dejtonski status RS. Po tim pitanjima svi bi trebalo da sarađuju, a sasvim je u redu da imaju različita gledišta o drugim pitanjima, o kojima možemo samo bespotrebno spekulisati. Moja centralna poruka je da rade zajedno u vezi sa ključnim pitanjima. 

BiH ne trebaju mentori

NN: Znate da ima mnogo onih u ovoj zemlji koji kažu da je zapravo Rusiji u interesu da OHR ostane, jer je taj organ jedan od direktnih instrumenata uticaja Rusije u BiH?

IVANCOV: Ako je to logika, kako onda objašnjavate naše istrajno i konzistentno djelovanje na zatvaranju OHR-a? Tokom dvadesetak godina postojanja, OHR je u početku imao važnu ulogu. Naše ocjene o tome koliko su bili uspješni se možda mogu razlikovati, ali složićemo se da je bilo potrebno prisustvo visokog predstavnika u nadziranju implementacije Dejtonskog sporazuma. Međutim, mnogo stvari se u međuvremenu promijenilo. BiH je suverena i nezavisna zemlja. Njoj ne trebaju mentori koji će govoriti lokalnim političarima šta treba da rade. Nažalost, produženo prisustvo visokog predstavnika neminovno vodi stvaranju takvog efekta, jer političari pokušavaju djelovati kroz visokog predstavnika umjesto da preuzmu stvari u svoje ruke. To je potpuno pogrešno. Nažalost, naši partneri imaju drugačije mišljenje i misle da on treba da ostane ovdje. Ali ima i pozitivnih stvari. Bonska ovlaštenja nisu korištena od 2011, a i kada su bila korištena, koliko god to bilo nesrećno, ipak nisu imala veliki doseg. Većina naših partnera u PIC-u misli da bi trebalo da se desi kriza ogromnih razmjera koja bi opravdala korištenje bonskih ovlaštenja. Za razliku od njih, mi mislimo da su ona potpuno zastarjela. Pozitivno je takođe da se broj osoblja OHR-a smanjuje, kao i budžet. Tako da se "kroz novčanik" jasno može vidjeti i stvarni stav međunarodne zajednice kad je u pitanju OHR. 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije