Odlukom da zabrani objavu podataka iz imovinskih kartona političara Agencija za zaštitu ličnih podataka BiH nije pokazala da je pristrasna i da štiti samo privatnost političara, tvrdi njen direktor Petar Kovačević.
Nedavno rješenje Agencije, kojim Centralnoj izbornoj komisiji BiH zabranjuje objavu imovinskih kartona političkih zvaničnika na svojoj stranici, izazvalo je negodovanje članova CIK-a. Iz ove komisije najavljuju i pokretanje upravnog postupka pred sudom.
Kovačević je uporan u tvrdnji da je privatnost političara ugrožena objavom njihove imovine, iako priznaje da sami političari uopšte nisu prigovorili zbog objave ovakvih podataka.
NN: Zabranili ste Centralnoj izbornoj komisiji BiH (CIK) objavu podataka iz imovinskih kartona političara. Zar javnost nema pravo da zna koliko su zaradili i zarađuju političari?
KOVAČEVIĆ: Ne radi se o tome. Ovo su kartoni koji se odnose na imovinu kandidata i izabranih zvaničnika. Ne radi se uopšte o trošenju budžetskih sredstava i njihovim platama. Prilikom inspekcijskog nadzora uočeno je i da to nije u skladu sa Zakonom o zaštiti ličnih podataka i Zakonom o slobodi pristupa informacijama.
NN: Imovina koju političari imaju je pokazatelj šta su stekli i tokom obnašanja funkcija u institucijama vlasti.
KOVAČEVIĆ: Nismo zabranili prikupljanje podataka o imovinskom stanju političara, već da ih CIK obrađuje na ovakav način. Sada je potrebno naći pravu mjeru u zaštiti ličnih podataka u odnosu na slobodu pristupa informacijama. Norma u Izbornom zakonu da će se učiniti podaci dostupnim javnosti je upućujuća norma na Zakon o slobodi pristupa informacijama.
NN: Dakle, građanin ako želi da zna potrebno je da uputi pismeni zahtjev?
KOVAČEVIĆ: Ima pravo da zna, a onda je obaveza kontrolora da po zakonskoj proceduri ispitaju da li da budu dati podaci ili da ne budu, ili da daju određeni obim podataka. Za nas je neprihvatljivo sadašnje rješenje.
NN: Da li je Vašoj Agenciji prihvatljivo da bude objavljena imovina političara bez navođenja njihovih adresa stanovanja i potpisa?
KOVAČEVIĆ: Načelno je sporno za nas da budu obrađivani podaci na ovakav način. Recimo, Radovan Bjelogrlić je umro prije tri godine, a stoje i sada njegovi podaci na veb stranici CIK-a. Nije u redi ni da su tu podaci ljudi koji uopšte nisu izabrani kao što je Ibrahim Spahić. Vidjećemo šta je prava mjera. CIK je treba da nađe. Svako lice ima pravo da podnese prigovor Agenciji ako sazna i posumnja da su njegovi lični podaci zloupotrijebljeni.
NN: Jeste li imali prigovor političara?
KOVAČEVIĆ: Ne. Ovo je urađeno po službenoj dužnosti, po godišnjem planu inspekcijskog nadzora primjene Zakona o zaštiti ličnih podataka. Ove godine smo planirali obići i neke zdravstvene ustanove. Prve godine, 2009, izvršili smo nadzor u svim organima koji su se ticali liberalizacije viznog režima. To su, prije svega, policijski organi. Predmet našeg interesovanja su institucije i na državnom nivou, Centralna banka, Granična policija, sva ministarstva, Agencija za državnu službu i ovo nije ništa posebno. Zabranili smo Tužilaštvu da obrađuje lične podatke na onakav način u optužnicama. I tu je bilo negodovanja sredstava informisanja. Nije sporno da budu učinjeni dostupnim podaci, ali imaju druge vrijednosti, privatnost. Zaštita ličnih podataka ne znači da lične podaci ne obrađuju. Iz potrebe da što više budu obrađivani moraju biti napravljena jasna pravila, mjera i procedure.
NN: Zašto ste tek sada utvrdili da je političarima i njihovim porodicama ugrožena privatnost objavom imovinskih kartona na stranici CIK-a?
KOVAČEVIĆ: Agencija je 2008. godine počela s radom, pa nismo mogli nešto ocjenjivati prije. Ni sada nemamo kapacitete. Prošle godine smo radili sa 17 ljudi. Ovo nije urađeno ni po kakvom zahtjevu ni prigovoru niti posebno štitimo političare. Ovdje štitimo zakon, vladavinu prava isto kao što štitimo obične ljude po njihovim prigovorima.
NN: Stiče se dojam da Agencija "navija" za političare i optuženike i osuđenike i štitite samo njihovu privatnost, jer ste sudovima i CIK-u uputili ovakvo rješenje.
KOVAČEVIĆ: Nije tačno. Mi smo zabranili Agenciji za državnu službi da HRMS vodi centralnu bazu podataka. Šta će Agenciji podaci o zaposleniku, vojni čin, vojna sposobnost, religija, zdravstveno stanje? Mi smo to zabranili. Nismo išli senzacionalistički da to objavljujemo. SIPA smo zabranili da obrađuje lične podatke policijskih službenika tako da na Internetu drže podatak i o nacionalnoj pripadnosti.
NN: Jeste li ikada uputili rješenje da je prekršen zakon Agenciji za bankarstvo, mikrokreditnim organizacijama, bankama, komunalnim preduzećima kada traže lične podatke, potpis, matični broj?
KOVAČEVIĆ: Nas je tužilo "Grijanje" Zenica, jer smo rekli da za sklapanje ugovora ne treba jedinstveni matični broj građana i dobili smo presudu. Sa elektroprivredama smo prošli priču u vezi s JMB. Zabranili smo im da ga traže.
NN: U medijima čitamo da su ljudi odjednom žiranti jer je neko zloupotrijebio njihov potpis ili drugi podatak. Jeste li tu išta uradili?
KOVAČEVIĆ: Iz tih nekih saznanja prošle godine izvršen je inspekcijski nadzor u nekoliko komercijalnih banaka i kreditnih organizacija. Nismo išli Agenciji za bankarstvo jer oni nemaju lične podatke. Tu ozbiljan problem predstavlja što lica olako daju lične podatke. Imali smo prigovor za "Coloseum" na Skenderiji zato što su skenirali lične karte i jasno smo naložili da prestanu na takav način obrađivati.
Građani nisu krivi samo trpe štetu. Nekada su primorani dati podatke. Svijest građana treba da bude podignuta. Ako je sa njihovom saglasnošću dat podatak, onda nema zloupotrebe.
NN: Koliko ste za godinu izdali rješenja da je prekršen Zakon o zaštiti ličnih podataka?
KOVAČEVIĆ: Imali smo 40 inspekcijskih nadzora, 29 prigovora, šest po službenoj dužnosti, pet tužbi protiv naših rješenja, 89 mišljenja. Uglavnom je utvrđeno kršenje zakona. Vršen je monitornig medija. Imali smo slučaj da je objavljen preslik iz baze podataka iz IDEAA, da je izvještaj o počinjenom krivičnom djelu Finansijske policije objavljen u medijima.
Kad nisu saglasni
NN: I lični podaci koje traže banke i komunalna preduzeća mogu biti zloupotrijebljeni kao i podaci iz imovinskih kartona političara?
KOVAČEVIĆ: Ali te su institucije dužne da te podatke obrađuju samo u svrhu u koju su prikupljeni.
NN: Podaci iz imovinskog kartona političara su objavljeni u svrhu da javnost zna.
KOVAČEVIĆ: To je upućujuća norma na Zakon o slobodi pristupa informacijama.
NN: Političari su saglasni, bar prećutno, jer nisu uputili prigovor, da podaci o njihovoj imovini budu objavljivani.
KOVAČEVIĆ: Nisu. Ne znači da su saglasni. Nije potrebno u demokratskom društvu da na ovakav način budu obrađivani.