Predrag Gluhaković, ministar trgovine i turizma RS, kazao je da je više faktora uticalo na skoro propalu zimsku sezonu, a koja se posebno odrazila na Jahorinu kao vodeći turistički zimski potencijal na koji RS najviše računa.
Resorni ministar poručuje da ništa bolje nisu prošle ni zemlje u regionu i da sve turističke destinacije muku muče da u vrijeme krize privuku turiste.
"Još je rano govoriti o tome ko je odgovoran za slabu posjećenost turista i čekamo završno bilansno stanje", kazao je Gluhaković.
On ističe da je veliki problem i nedostatak novca koji bi bio iskorišten za promociju zimskih turističkih potencijala i učestvovanja na svjetskim sajmovima, na kojima bi se predstavile mogućnosti Kozare, Igrišta, Jahorine i Kneževa/Skender Vakufa.
NN: Posljednjih dana se mnogo priča o propaloj sezoni na Jahorini. Ko je odgovoran za to?
GLUHAKOVIĆ: Još je rano o tome govoriti, ali čekamo završni račun. Ne opravdavajući sve one koji su učestvovali u promociji potencijala Jahorine, mislim da je uzrok i vrijeme koje nije išlo na ruku u periodu raspusta. Svi smo krivi pomalo, počev od lokalne zajednice koja je bila u lancu izgradnje žičare i kašnjenja sa dozvolama do turističkih radnika. Isplivaće na vidjelo ko je u tome najviše kočio, ali treba se potruditi da nam stanje ove godine posluži da zbijemo redove i sljedeće napravimo bolju sezonu. Sigurno da će sami turistički radnici reći gdje su pogriješili, koliko su oni imali kapaciteta da se suprotstave krizi.
Zašto nismo napravili dimnamički plan i jasno rekli ko je zadužen za eksproprijaciju, ko je zadužen za uređenje prostora itd? Toga nije bilo, i sa ove pozicije, mada nisam bio uključen, drugačije bi to sve radio.
NN: U javnosti se priča da je slaboj posjećenosti Jahorine i kašnjenju s puštanjem šestosjeda u rad "kumovala" politika, odnosno sukob političkih partija, prvenstveno na Palama. Koliko je to tačno?
GLUHAKOVIĆ: Umanjio bi na najnižu stepenicu mogućnost uticaja politike na ono što se dešavalo na Jahorini. Ne treba politiku mnogo miješati. Glavni problem u vezi s Jahorinom je to što njom upravljaju tri opštine: Pale, Stari grad i Trnovo, tako da imate tri regulaciona plana, a s druge strane Vlada RS ima Master plan, a sada zamislite kako je na tom prostoru teško sve definisati. Moramo da artikulišemo sve i da ne bude cilj lokalni nivo nego Jahorina.
NN: Kako onda riješiti problem Jahorine, odnosno šta uraditi da se stanje poboljša i da neka buduća sezona uspije?
GLUHAKOVIĆ: Nadam se da će biti više sredstava za promocije na svjetskim sajmovima i tu treba da tražimo šansu. Potrebno je da zbijemo redove i da analiza stanja posluži da napravimo bolji rezultat sljedeće godine. Ne treba dozvoliti da nas sadašnji rezultati deprimiraju i da, tražeći ko je odgovoran, a svi smo pomalo krivi, propustimo i sljedeću sezonu. Treba praviti sistemska rješenja od onoga šta Jahorina može da pruži zimi, a šta ljeti. Zimska sezona traje četiri mjeseca, a treba raditi i na ljetnoj sezoni i postići da Jahorina bude mjesto gdje će se i ljeti okupljati turisti.
NN: Kako obezbijediti veća sredstva za promocije?
GLUHAKOVIĆ: Naplaćivanjem boravišne takse. Od 600.000 noćenja u RS naplaćeno je isto toliko KM. Ako znamo da se taksa kreće od 1,5 do dvije KM, dođemo do računice da se u RS utaji od 300.000 do 500.000 KM, i to je nešto što naravno treba popravljati i s tim novcem promovisati ne samo Jahorinu nego i ostale turističke potencijale.
NN: RS je nedavno dobila Zakon o banjama. Kakve su nam tu šanse?
GLUHAKOVIĆ: Zemlje u okruženju nemaju zakon o banjama i dvije godine smo radili na njemu. Mi imamo 12 različitih zdravstvenih potencijala što se tiče banjskih kapaciteta. Nama je zakonom otvorena mogućnost jer do sada je sve to bio zdravstveni turizam, a ne komercijalni. Ovim zakonom je razdvojen zdravstveni od komercijalnog turizma i u narednom periodu osnovno ulaganje u banje treba da nam budu smještajni kapaciteti jer nije dobro da turisti dođu da se odmore, a da se tamo nalaze pacijenti.
Očekuju se manje cijene mesa
NN: Stanovnici RS strahuju od poskupljenja osnovnih životnih namirnica. Da li je njihov strah opravdan?
GLUHAKOVIĆ: Građani nemaju razloga da strahuju od poskupljenja jer mi imamo mehanizme da prateći događanja u zemljama regiona reagujemo s uredbom o maržama. Ponuda je velika i nema osnova za povećanjem. U narednom periodu možemo očekivati pad cijena mesa jer su velike ponude. Koliko imamo informaciju, svinjogojci ne znaju šta će s viškom i vrlo brzo će biti veća ponuda od tražnje, a tako se očekuje i za juneće i druge vrste mesa.