Čarls Ingliš, američki ambasador u BiH koji uskoro napušta tu dužnost, rekao je u intervjuu za "Nezavisne" da nije siguran da li će do zatvaranja OHR-a doći za vrijeme trajanja mandata njegovog nasljednika.
"Nadam se i očekujem da će lideri koji budu pobjednici na izborima shvatiti da treba da dođu do kompromisa. Onda ne samo da se može zatvoriti OHR i da BiH može poslati aplikaciju za članstvo u EU, nego će to biti signal da je BiH sposobna za kompromis", rekao je Ingliš.
Govoreći o posljedicama odluke Međunarodnog suda pravde o Kosovu Ingliš je rekao da od srpskih političara očekuje da budu lideri i da svojim biračima pomognu da shvate potrebu da ostanu fokusirani na BiH.
"Priča o bilo kakvoj vrsti secesije je neodgovorna i neprihvatljiva. Pozivam lidere da se ne uvlače u takve priče, niti da uvlače svoje birače u tu vrstu razmišljanja jer im nude lažnu viziju budućnosti", naglasio je Ingliš.
On nije mogao reći da li će nakon izbora doći do nastavka razgovora o promjenama Ustava, navodeći samo da se nada i očekuje da će lideri to uraditi.
"Ako to i ne urade, onda građani BiH neće imati napredak koji su im političari rekli da žele postići", rekao je Ingliš.
NN: Završava se Vaš mandat u BiH. Šta građani BiH mogu da očekuju od Vašeg nasljednika Patrika Muna?
INGLIŠ: Moj nasljednik je sposoban diplomata od karijere, kojeg poznajem deset godina. On će doći ovdje sa jednim čvrstim razumijevanjem BiH i razumijevanjem svega što moramo uraditi da bi se riješila teška pitanja. Ima iskustvo iz regiona, službovao je u Hrvatskoj, ali je isto tako važno da ima širu perspektivu američke vanjske politike jer je službovao u Stejt departmentu gdje je radio na pitanjima Avganistana i Južne Azije. Reći ću mu da ulazi u atmosferu nadolazećih izbora, što će biti dosta komplikovano, ali tajna ovdje je da se pokuša naći način da sve strane sjednu za sto i da pokušaju naći kompromis. Nažalost, kultura kompromisa ovdje nije duboko ukorijenjena. Ali istovremeno je ključna da bi se pokazala sposobnost BiH da li je u stanju da postigne kompromis i ako jeste, da to pokaže svijetu, a naročito Briselu.
NN: Šta ćete mu reći o bh. političarima? Hoćete li mu reći da su oni sposobni za tu vrstu kompromisa?
INGLIŠ: Mislim da on prilično dobro zna da u predizbornom periodu nijedan od lidera neće pokazati želju za kompromisom, ali ja ću mu reći da bude optimista, da postoji način na koji može pomoći lokalnim liderima da pronađu put do kompromisa i ubijeđen sam da će svoje talente iskoristiti da do toga i dođe. Moj savjet: čekaj svoju šansu i sigurno ćeš dobiti priliku.
NN: Koje Vam je najbolje, a koje najlošije iskustvo u BiH?
INGLIŠ: Imao sam priliku da putujem širom BiH i razgovaram sa ljudima. To je bilo lijepo iskustvo, ali najbolje iskustvo mi je kad sam imao priliku da razgovaram sa mladim ljudima koji su se vratili sa naših programa razmjene. Kada razgovarate sa tim mladim ljudima koji su se vratili iz SAD i kada vidite kako ti mladi ljudi svih etničkih grupa - Srbi, Bošnjaci, Hrvati - uče jedni o drugima i razumiju jedni druge, i kad stiču osjećaj šta im je svima zajedničko, preko tih često vještački uspostavljenih etničkih linija osjećate zadovoljstvo. Najgore iskustvo su mi susreti sa ljudima koji su stradali u ratu. Mnogi su prošli kroz užasne stvari, mnogi su izgubili očeve, majke, sinove, a neki čak i cijele porodice. To su neki od najemotivnijih trenutaka moje službe. Jednostavno ne možete da ne osjetite snažne emocije kada se suočite s tim ljudima i njihovim sudbinama.
NN: Ovih dana desila se odluka Suda o pitanju Kosova. Osjeća se u vazduhu pritisak ljudi u RS koji od svojih političara očekuju da nešto urade po tom pitanju. Razumijete li pritisak koji političari osjećaju i da li ste zabrinuti zbog odluka koje bi mogli donijeti?
INGLIŠ: Mi zasigurno očekujemo i nadamo se da će lideri reagovati onako kako lideri moraju da reaguju, a to je da mirno i fokusirano gledaju u budućnost. Priča o bilo kakvoj vrsti secesije je neodgovorna i neprihvatljiva. Pozivam lidere da se ne uvlače u takve priče, niti da uvlače svoje birače u tu vrstu razmišljanja jer im nude lažnu viziju budućnosti. Ja bih ih pozvao da postupe trezveno i mirno i da pomognu biračima da shvate potrebu da se ostane fokusiran na pitanja koja su bitna za BiH, a posebno na pitanja važna za BiH kao državu jer ka EU možete samo kao cijela država.
NN: Mnogi Srbi osjećaju da međunarodna zajednica ne pokazuje razumijevanje za njihova osjećanja po pitanju Kosova. Kakvo je Vaše mišljenje?
INGLIŠ: Mislim da se međunarodna zajednica fokusirala na ono što se dešavalo devedesetih godina pod politikom Slobodana Miloševića. Kosovo je postalo jako opasno mjesto za kosovske Albance. Radilo se o suočavanju sa etničkim čišćenjem velikih razmjera - sjećate se da je oko milion ljudi protjerano s Kosova samo zato što su Albanci. Zato je NATO morao da interveniše. Ta vrsta zločina Miloševićevog režima ostavila je vrlo duboke tragove i posljedice.
NN: Znači, bez toga o čemu govorite moglo je biti drugačije?
INGLIŠ: Ne mogu iznova pisati prošlost, mogu reći samo zašto su se stvari desile onako kako su se desile. Da li je moglo i drugačije? Pa cijeli svijet je mogao biti drugačiji!
NN: Hoće li biti ustavnih promjena u BiH nakon izbora?
INGLIŠ: BiH mora preduzeti reforme kako bi postala kredibilan kandidat za ono što građani BiH žele, a to je prosperitet, EU i bezbjednost koju pruža NATO. To su ključna pitanja koja trebaju svim građanima. I kad putujem širom zemlje ljudi se žale na nezaposlenost, kriminal, korupciju, lošu ekonomsku situaciju, ali vrlo malo ljudi govori o vrsti pitanja na koja su, čini mi se, politički lideri fokusirani, a to je kakav odnos treba da bude između države i entiteta, i tako dalje. Dakle, fokusirani su na stvari koje imaju manju težinu kod prosječnog građanina. Najbolji način da se suočimo s tim pitanjima je da postignemo napredak ka EU, a to se neće desiti bez neke vrste reforme. Evo u čemu je stvar: EU i NATO su organizacije čiji predstavnici sjede za stolom i razgovaraju o vrlo složenim pitanjima u namjeri da dođu do kompromisa. Zemlja koja želi da postane član mora pokazati kapacitet za dolaženje do konsenzusa. Nažalost, BiH još nije pokazala te karakteristike. Suština kompromisa je jako važna, a i proces je isto tako važan. I zbog ovih razloga nadam se nakon izbora da će predstavnici oba entiteta i svih konstitutivnih naroda i opcija sjesti za sto i donijeti bitne odluke.
NN: Nadate se, ali niste sigurni da će do toga i doći?
INGLIŠ: Nadam se i očekujem, ali činjenica da očekujem ne znači da će oni to uraditi. Ako i ne urade, onda građani BiH neće imati napredak koji su im političari rekli da žele postići.
NN: Svi se manje-više slažu da je OHR prepreka na putu ka EU jer u EU BiH ne može sa OHR-om. Da li će do zatvaranja Kancelarije doći za vrijeme Vašeg nasljednika?
INGLIŠ: Iskreno smo se nadali da će potreba za međunarodnom supervizijom prestati. Dozvolite da se vratim na ideju kompromisa... Ono što je PIC govorio je da je postavljena lista ciljeva za koje je neophodan kompromis od strane svih i kad budu ispunjeni uslovi i kada se pokaže da BiH posjeduje političku zrelost, onda supervizija neće biti potrebna. Nismo postavili rok hoće li to biti za šest mjeseci, godinu ili dvije, nego da će se to desiti kada ciljevi budu ispunjeni.
NN: Ipak, ne biste se opkladili da će se to desiti za vrijeme mandata Vašeg nasljednika?
INGLIŠ: Niko ne želi da to traje i minut duže nego što treba, ali sve što mogu reći je da ćemo nastaviti da radimo da do toga dođe. Ja sam aktivno radio na tome, visoki predstavnik i njegovi zamjenici su radili mnogo, moje kolege u PIC-u su radile mnogo da pomognemo da strane dođu do kompromisa, kao i cijela međunarodna zajednica, i to ćemo nastaviti raditi u budućnosti.
NN: Nadate se, ali niste sigurni da će do toga doći?
INGLIŠ: Ko može biti siguran? Nisam siguran da neće možda neki asteroid udariti u zemlju!
NN: Pa zar nije pesimistično ako nam ne možete reći da ni za toliko vremena BiH neće biti toliko normalna zemlja pa da više ne treba OHR?
INGLIŠ: Ne, ja sam optimista da se kompromis može postići. Ne radi se tu samo o optimizmu, nego o energiji koju je potrebno uložiti u postizanje kompromisa. Jako je moguće, nije jednostavno, ništa nije jednostavno, ali moguće je brzo doći do kompromisa. Nadam se i očekujem da će lideri koji budu pobjednici na izborima shvatiti da treba da dođu do kompromisa. Onda ne samo da se može zatvoriti OHR i da BiH može poslati aplikaciju za članstvo u EU, nego će to biti signal da je BiH sposobna za kompromis.
NN: Vidite li mogućnost da BiH napreduje ka članstvu u NATO-u? Zapelo je na pitanju vojne imovine.
INGLIŠ: Vidim mogućnost za kompromis, iako u predizbornoj klimi kompromis nije moguće postići.
NN: Dakle, propustili smo septembarski rok za MAP?
INGLIŠ: Ne vidim da možemo nešto zaključiti do tada.
NN: Dakle, možda tek naredne godine?
INGLIŠ: Ne, put reformi koji BiH može slijediti je takozvano Individualno partnerstvo za akcioni plan, IPAP, što je jako slično onom što bismo radili u godišnjem planu kroz Akcioni plan za članstvo (MAP). MAP je naravno sljedeći nivo, ali vi još možete ubrzati sve potrebne reforme sa ili bez MAP-a kako biste pokazali da bi BiH bila sposoban partner u MAP-u.
NN: Rafi Gregorijan, zamjenik visokog predstavnika, napušta BiH. Kakve su Vaše ocjene njegovog rada u BiH i šta očekujete od njegovog nasljednika Roderika Mura?
INGLIŠ: Doktor Gregorijan ostavlja jako dug spisak uspjeha za vrijeme svog desetogodišnjeg mandata. Bio je ključna figura za reformu odbrane koja je BiH stavila na put ka članstvu u NATO-u. To je bila ključna reforma i to je bio jako težak poduhvat i Rafi je svojom energiju i odlučnošću pomogao da se to desi. Mislim da je i kao supervizor u Brčkom Rafi Gregorijan dobro radio svoj posao. Pokazao je sposobnost da se dođe do ustavnog amandmana o Brčkom, što je dakle prvi i jedini do sada ustavni amandman i američka ambasada i ja smo time jako zadovoljni. I u mnogim drugim oblastima i sudstvu, fokusiranju na potrage za ratnim zločinima, Rafi je služio dobro u interesu BiH, u interesu SAD i u interesu cijele međunarodne zajednice. Rafi Gregorijan je iza sebe ostavio nasljedstvo uspjeha. A što se tiče njegovog nasljednika Mura, radi se o vrlo sposobnom diplomati za kojeg sam uvjeren da će odlično obavljati svoj posao.
NN: U BiH djeluje Američki univerzitet. Može li ta institucija pomoći BiH u njenoj budućnosti?
INGLIŠ: U SAD imamo 3.000 institucija visokog obrazovanja, a imamo ih toliko zato što su jako raznolike i zato što su potrebe tako široke. Dakle, imamo 3.000 tehničkih škola, univerziteta, koledža koji se moraju "prodati" studentima, pokazati im da mogu obezbijediti obrazovanje koje je studentima potrebno. SAD predvode svijet u obrazovanju zbog naše raznolikosti i konkurentnosti među tim institucijama. Američki univerzitet donosi taj duh u BiH. Pomaže da se otvori ono što nazivamo zatvorenim vratima. U interesu je studenata da imaju pravo na izbor kada razmotre ponudu AU ovdje i odluče da li to udovoljava njihovim potrebama za obrazovanjem. AU nudi zdravu konkurenciju ostalima, jer samo zdrava konkurencija pomaže da se i druge institucije razvijaju. Nadam se da će AU u tome i uspjeti.
Razgovor sa Kuzmanovićem i Dodikom
RS će ostati mirna i posvećena Dejtonskom mirovnom sporazumu, ali i dalje privržena principu očuvanja teritorijalnog integriteta Srbije, rekao je juče Rajko Kuzmanović, predsjednik RS, nakon razgovora sa američkim ambasadorom u BiH Čarlsom Inglišem.
Kuzmanović je naglasio da savjetodavno mišljenje Međunarodnog suda pravde o Kosovu može imati dalekosežne posljedice na očuvanje stabilnosti i teritorijalnog integriteta svih država u svijetu sa složenim etničkim sastavom stanovništva. Ambasador Ingliš istakao je da SAD ostaju privržene Dejtonskom mirovnom sporazumu i poručio da BiH može uspjeti na putu ka EU samo kao funkcionalna država u kojoj lideri moraju još puno raditi na uspostavljanju kulture dijaloga i kompromisa.
Mišljenja o aktuelnoj političkoj situaciji Ingliš je razmijenio i sa Miloradom Dodikom, predsjednikom Vlade RS. Oni su konstatovali da je mandat ambasadora Ingliša u BiH protekao u partnerskim odnosima i obostranom povjerenju, uprkos teškoćama pred kojima su se ponekad nalazili i koje su rješavali uz obostrano razumijevanje. Dodik je zahvalio Inglišu na korektnoj saradnji u proteklom periodu. Ingliš je poželio narodu Srpske i BiH prosperitetnu budućnost i ubrzani put evroatlantskih integracija.