Rade Rakulj, predsjednik Udruženja penzionera RS, kaže da najstarija populacija u RS živi svake godine sve teže i da oko 70 odsto penzionera živi ispod granice siromaštva.
"Povećanje penzija od 5,57 odsto, koliko ćemo dobiti u januaru naredne godine, konkretno će značiti da će prosječna penzija biti veća za 17 KM. Gledajući na rast troškova života proteklih pet godina, to je svakako zanemarljivo, ali je ipak bolje išta nego ništa", istakao je Rakulj.
NN: Koliko će povećanje od 3,5 odsto osjetiti penzioner koji prima prosječnu penziju 314 KM?
RAKULJ: Iako smo mi povećanje penzija u iznosu od šest odsto tražili još 2008. godine, evo tek nakon pet godina dobili smo zeleno svjetlo za to. Znamo svi za koliko su rasli troškovi života u proteklih pet godina, a penzija nije nikako povećavana, što samo govori kako su teško živjeli penzioneri.
NN: Šta kažu penzioneri na ovo povećanje?
RAKULJ: Penzioneri vrlo teško žive i ovaj iznos povećanja, nominalno gledano, nije nešto značajno, ali bolje je išta nego ništa. Najnovije statistike pokazuju da je inflacija u posljednjih pet godina porasla za oko 30 odsto, što znači da su toliko povećani troškovi života i penzionera.
NN: Kako danas žive penzioneri u RS?
RAKULJ: Ova kategorija stanovništva u RS živi najlošije, sa sigurnošću to mogu reći. Prema našim podacima, ispod donje granice siromaštva živi 70 odsto penzionera, jer sva primanja ispod 350 KM nisu dovoljna za život, tako da se mi u Udruženju snalazimo da na sve moguće načine pomognemo našim članovima da na lakši način nabave zimnicu, drva za ogrev, meso i slično. Tako imamo ugovor sa "Vitaminkom" Banjaluka i s velikim brojem proizvođača mesa u RS, preko kojih naši članovi mogu na rate uzeti proizvode, jer je to jedini način da obezbijede ove potrepštine.
NN: S kojim još problemima se susreće najstarija populacija u RS?
RAKULJ: Mi smo u ovom periodu naišli na još jedan poteškoća jer sada imamo puno problema s ostvarivanjem zdravstvene zaštite. Jedno vrijeme smo bili povlašteni, ali su sada te povlastice otišle u bespovrat. Sada moramo plaćati većinu lijekova koje smo ranije dobijali besplatno. Imali smo pravo u većini domova zdravlja RS na besplatno vađenje krvi, a sada nam je i to ukinuto. Taj iznos je različit od opštine do opštine, ali penzionerima predstavlja problem. Koliko smo razumjeli, ta mogućnost je data opštinama u kojima zdravstvene ustanove imaju veliki gubitak, pa mogu da uvedu dodatne naknade, kao što je ovo što se na nas odnosi. Mi smo najavili da ćemo tražiti od Vlade RS i resornog ministra da nam vrati naša prava iz zdravstvene zaštite koja smo imali ranije.
NN: Da li su se penzioneri žalili na ovu novinu i koliko im to otežava život?
RAKULJ: Normalno da im otežava, jer sada moraju plaćati ono što ranije nisu morali, a znamo da svaki penzioner vrlo često radi nalaze i da mora kupovati po deset vrsta lijekova. Sada većinu penzije moraju davati za lijekove i zdravstvenu zaštitu i sada imamo veliki broj njih kojima je liječenje bukvalno onemogućeno.
Imamo puno problema s ostvarivanjem zdravstvene zaštite
NN: Koliko penzionera ima prosječnu penziju?
RAKULJ: Mi imamo 27.000 penzionera koji su radili čitav radni vijek, odnosno 40 godina, a koji primaju prosječnu penziju.
Imamo problem s penzijama ostvarenim po osnovu posebnog prava i početkom naredne budžetske godine tražićemo da se posebna prava ili ukidaju ili da se obezbijede sredstva za isplatu penzija po tom osnovu. Ovdje posebno govorim o pravima koja nisu u skladu s Ustavom, kojih smo imali u ranijem periodu. Pojedinci po ovom osnovu primaju penzije i po 2.900 KM iako su u suprotnosti s Ustavom.
NN: Kolika je prosječna penzija u RS u odnsou na region?
RAKULJ: Kod nas je prosječno primanje penzionera najniže u regionu. U FBiH je 348, u Hrvatskoj oko 500, a u Sloveniji oko 540 KM. I u Srbiji i Crnoj Gori je veća nego kod nas. Najstarija populacija u RS ima najmanje penzije i u Evropi, najmanje učešće prosječne penzije u prosječnoj plati, stopu doprinosa i najmanje učešće entitetskog budžeta u finansiranju penzija.
NN: Za koliko je povećan broj penzionera u RS posljednjih godina?
RAKULJ: Broj korisnika, u odnosu na pretprošlu isplatu penzija, povećan je za 840. U posljednjih deset godina u RS je umrlo oko 80.000 penzionera, a 90.000 novih je došlo, plus porodične i naslijeđene penzije, tako da se ukupan broj penzionera povećao za oko 78.000. Veliki trend povećanja je bio prisutan u jednom periodu, kada su penzije davane naširoko i naveliko, i tada je sistem bio doveden pred urušavanje.
RS ima više penzionera nego radnika, mada zvanični podaci to ne pokazuju. Takvu statistiku nema nijedna zemlja na svijetu osim naše. Reforma penzionog sistema je donekle zaustavila neke trendove koji su ranije bili da ljudi sa 35 godina idu u penziju, ali šteta je napravljena i nepopravljiva.