Rade Rakulj, predsjednik Udruženja penzionera RS, uvjeren je da će u ovoj godini isplata penzija biti redovna.
On smatra da će isplata martovske penzije proteći bez dodatnog zaduživanja Fonda PIO, ali da uprkos tome treba započeti s najavljenim reformama penzionog sistema kako bi penzioneri u RS živjeli kao i u razvijenim zemljama.
NN: Da li očekujete da će se u ovoj godini redovno izmirivati penzije u RS?
RAKULJ: Ja sam rekao Miloradu Dodiku, premijeru RS, da znam da će penzije biti redovne do izbora, ali sam ga pitao: 'Šta ćemo, premijeru, poslije izbora?' On mi je odgovorio da će poslije izbora biti povećane penzije jer isplata ovakvih penzija ne može nikada doći u pitanje. Tako mi je rekao i ja mu vjerujem jer vidim da Vlada ulaže napore koji meni obećavaju da ćemo bar u ovim teškim uslovima istrajati u iznosima u kojima se primaju penzije.
NN: Da li su to dovoljni iznosi?
RAKULJ: Nažalost, cijene idu gore i tražimo način da se i prije tog roka nešto učini na penzijama jer penzionerima, kada poskupe struja ili jogurt, penzije ne pružaju isti standard koje su imale prije toga.
NN: Kako ocjenjujete situaciju u Fondu PIO?
RAKULJ: Tačno je da je bilo problema u Fondu i oni bi sigurno iskazali gubitak od oko 90 miliona KM u 2009. godini da nije Vlada RS intervenisala dopunskim sredstvima u penzioni fond. Upozorenje našeg udruženja da Fond PIO može da dođe u kolaps je bilo realno, ali intervencijom Vlade RS i Narodne skupštine su sanirani ti problemi nedostajućih sredstava, tako da su penzije za januar isplaćene do Božića. Treba reći da naše obaveze nisu izmirene samo u RS, već i prema FBiH i drugim zemljama u okruženju gdje imamo naše penzionere.
NN: Kakva će situacija biti u martu što se tiče penzija?
RAKULJ: Januar i februar su dali dovoljno novca da februarska penzija bude isplaćena na vrijeme i očekujem da će do 9. marta penzija biti isplaćena u potpunosti, i to vlastitim sredstvima, bez pozajmica u bankama iako je Vlada dala garanciju Fondu da se može zadužiti u bankama. Očekujemo da neće biti tih zaduženja i, ukoliko ih bude, da neće biti u značajnim iznosima.
NN: Ipak, da li smatrate da je reforma penzionog sistema u RS neophodna?
RAKULJ: Reforma je u toku i u njoj ima dosta pozitivnog što je radna grupa predložila, ali ima i dosta spornog na šta ćemo ukazivati do konačne odluke Narodne skupštine RS. Mi penzioneri želimo da se napravi evropski sistem, što znači da idemo sa drugim sretnim narodima u korak.
NN: Šta bi moglo da se mijenja u sadašnjem penzionom sistemu?
RAKULJ: Recimo, kod nas se može ići sa 35 godina radnog staža u penziju ako imate 55 godina života, što na primjer u Njemačkoj ne može jer za takvu penziju morate imati 42 godine staža, što će se sljedeće godine povećati na 43. To znači da, ako se život produžio i broj penzioner se uvećavao, onda društvo mora da produži period rada.
NN: Da li mislite da će se to dopasti i sindikatima?
RAKULJ: Očekujem da ćemo i sindikate ubijediti da čovjeka koji radi ne treba dirati ukoliko je stvaralac, nego ga treba obavezati da otvara novo radno mjesto, a ne da ga čuva. To znači da nećemo odobravati penzije mladim ljudima. Moramo promijeniti taj trend, mijenjati odnos prema radu i poštovati rad. Posebna i politička prava treba skloniti u stranu, treba da težimo pravom prosperitetu.
NN: Šta Vam se ne sviđa u predloženoj reformi?
RAKULJ: Ne sviđa nam se prije svega činjenica da mi uzimamo iz tuđih prilika neka rješenja koja nisu primjenjiva kod nas. Na primjer, predviđeno je reformskom strategijom da ne usklađujemo rast penzija sa rastom zarada već dijelom s rastom zarada, a dijelom s inflacijom, onako kako to rade u Švajcarskoj. Ne možemo mi švajcarske prilike staviti na naše prilike jer prosječna penzija u Švajcarskoj je iznad 2.000 evra, a naša 330 KM i od naše se ne može živjeti, a od Švajcarske možete ići na krstarenja. Ne treba uzimati tuđe, ni ti Švajcarci nisu uzeli taj model od drugih već su ga prilagodili svojim prilikama. Generalno, naša primjedba je što nismo pošli od stvarnog stanja, stvarnih prilika i ekonomskih uslova i svijesti našeg čovjeka, i to mora biti naše.
NN: Da li podržavate formiranje privatnih penzionih fondova?
RAKULJ: To podržavamo. Mi nismo protiv stava da se imovina koja je data penzionerima i koja nije privatizovana prodaje i da se ta supstanca gubi, već da ostane i za buduće penzionere. Ako smo mi oplemenili život stvarajući tu imovinu, dio te imovine ne želimo nijednim dijelom da bude prodata tek onako da bismo mi malo bolje živjeli.
NN: Kolika je vrijednost te imovine?
RAKULJ: Njena knjigovodstvena vrijednost je oko 800 miliona KM, a koliko je stvarna, to je teško reći jer nju diktira zakon ponude i potražnje na berzi.
NN: Da li mislite da će biti dovoljno sredstava za penzionu reformu?
RAKULJ: Prodali smo "Telekom" i 200 miliona je namijenjeno za reforme i neka to ide, nemamo ništa protiv toga. Samo tražimo da država bude garant toga da ne bude sutra kao što se desilo u Mađarskoj ili Slovačkoj, tj. da su formirali drugi penzioni stub i da su ta izdvojena sredstva ulagana u fondove koji su otišli pod led i zajedno s njima i uložen novac.