Radivoje Bratić, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, upozorio je da je neophodno prvo provjeriti sve podatke prije nego što se isplate podsticaji kako bi se izbjegle malverzacije koje su evidentne.
"Provjere i kontrole su daleko bitnije od brzine isplate sredstava jer je važno da ti podsticaji dođu do onih ljudi koji ih zaista zaslužuju", poručio je ministar Bratić.
NN: Ministarstvo je uočilo da je 105 poljoprivrednih gazdinstava dva puta dobilo regres od 250 KM po hektaru. Kako se to desilo? Kako to uopšte spriječiti?
BRATIĆ: Mi stalno insistiramo, što je i evropska praksa, da prvo bude urađena kontrola, posebno u ovoj vrsti podsticaja, na jednom reprezentativnom uzorku, pa da se tek nakon toga ide u dodjelu podsticaja. Međutim, revizija kaže da nismo efikasni ako ne isplatimo podsticaje na vrijeme, a niko se ne pita šta sada da se radi kada se utvrde ovakve stvari, kada se već ustanove zloupotrebe.
Tamo gdje su utvrđene nepravilnosti opštine nisu ništa uradile, nama su dostavile zahtjeve takve kakvi jesu, a mi smo naknadno svojim naporima utvrdili te greške. Pa sada ostaje da se vidi ko je u pravu, revizija, koja traži da se podsticaji isplate na vrijeme, ili mi koji insistiramo na primjeni evropske prakse.
NN: Zbog čega se kod nas radi obrnuto, prvo isplate podsticaji, pa se tek onda radi kontrola zahtjeva?
BRATIĆ: Ranije nije bilo nikakvog informacionog sistema, nikakvog registra, pa su se podsticajna sredstva dodjeljivala svima za koje opštine dostave zahtjeve. Bukvalno su se svi zahtjevi koji dođu iz opština ispunjavali. Sada, kada imamo registar poljoprivrednih gazdinstava i radimo na uspostavljanju informacionog sistema, stečeni su uslovi da radimo kontrole i revizije. To nam osim ovih utvrđenih zloupotreba u jesenjoj sjetvi potvrđuju i premije za mlijeko za koje smo prošle godine utvrdili da su zloupotrebljeni.
NN: Konkretno, kako ćete spriječiti zloupotrebe podsticaja?
BRATIĆ: Potrebno je da budu urađene dvije kontrole, jedna u Ministarstvu u registru gazdinstava i druga preko inspekcije, koja jedina na terenu može vršiti kontrolu i da se na osnovu te dvije kontrole radi isplata. Do sada je do zloupotreba dolazilo zbog stečene prakse, ranijih navika i bježanja od kontrola.
NN: Da li su utvrđene još neke zloupotrebe?
BRATIĆ: Registrom poljoprivrednih gazdinstava prošle godine je ustanovljeno da je za jesenju sjetvu bilo prijavljeno više oko 30 odsto površina nego što ih vlasnici stvarno imaju. To su te anomalije i smatram da je bolje da se na podsticaje čeka i dva mjeseca, ali da se zna sigurno kome su oni dati, jer će tako biti mnogo manja šteta nego davati novac onima koji ne zaslužuju i vrše malverzacije.
NN: Da li je iznos od 200.000 KM, koji je prošle godine isplaćen na ime premija za mlijeko, a utvrđeno je da je zloupotrebljen, vraćen Ministarstvu?
BRATIĆ: Nismo dobili povratnu informaciju od inspekcije dokle se stiglo s tim i šta su oni uradili do sada. Mi smo to utvrdili i uputili onome koji je jedini relevantan, a to je inspekcija. Neka oni idu na teren i provjeravaju da li su naši nalazi dobri i nalaze rješenja o povratu sredstava ili podnose druge mjere.
NN: Kakve su kazne za zloupotrebe?
BRATIĆ: Ono što Ministarstvo može preduzeti u takvim slučajevima jeste da obavezno mora biti vraćen novac i da dvije godine nakon povrata sredstava ta osoba nema pravo da podnosi zahtjeve za podsticaje.
NN: Da li je prethodnih godina bilo sličnih situacija i da li je neko od poljoprivrednika izgubio podsticaje?
BRATIĆ: Kao što sam rekao, mi smo tek uspostavljanjem registara došli u situaciju da možemo vršiti relevantne provjere i nismo još do kraja osposobljeni jer moramo osposobiti agenciju za agrarna plaćanja. Ranije nije bilo ni instrumenata da se otkriju takvi slučajevi.
NN: Kada se može očekivati uspostavljanje agencije?
BRATIĆ: Agencija nam je neophodna da ne dajemo novac onima koji to ne zaslužuju i koji varaju. Izmjenama Zakona o poljoprivredi formalno su stvoreni uslovi da idemo u formiranje ove agencije i mislim da će do kraja ove godine početi s radom.
NN: Ove godine su nanesene velike štete poljoprivrednicima nevremenom praćenim ledom. Koliko je Ministarstvo ove godine predvidjelo sredstava za ove namjene?
BRATIĆ:Mi imamo određena sredstva za hitne intervencije, gdje spada i pomoć za štetu nastalu gradom i predvidjeli smo oko 700.000 KM, koje ćemo dodijeliti oštećenim poljoprivrednicima jer nažalost ne možemo nadoknaditi svu štetu, već samo pomoći.
NN: Koliko su do sada opštinske komisije na ime te štete tražile sredstava?
BRATIĆ: Nisu svi dostavili zahtjeve, samo nekoliko opština je dostavilo podatke.