Politika je upetljala prste u RTV sistem BiH, a odgovornost za loše stanje u ovoj oblasti snosi i međunarodna zajednica, tvrdi Radmila Čokorilo, predsjednik Upravnog odbora Radio-televizije Republike Srpske (UO RT RS).
Ona političkom odlukom smatra i kaznu od 100.000 KM, koju je Regulatorna agencija za komunikacije (RAK) BiH izrekla ovom javnom emiteru. Naglašava da RT RS neće popustiti pod pritiscima kojih ima sada, ali ih je bilo i u prethodnih 18 godina, nego će nastaviti da se razvija a prioritet je proces digitalizacije.
NN: Kako komentarišete kaznu RAK-a i kako se na poslovanje RT RS ona može odraziti?
ČOKORILO: UO je odmah nakon odluke RAK-a održao sjednicu i donio odluku da RT RS neće platiti kaznu od 100.000 KM koja je izrečena, niti će UO takvu odluku donijeti. To nije zbog finansijskog stanja jer RT RS je 2009. godinu završila sa pozitivnim saldom negdje oko 900.000 KM. Nama nije problem platiti za nešto ako smo krivi, ali pošto nismo to se neće desiti. Ovo je više politička odluka, a ne, kako navode u RAK-u, odluka utemeljena na Zakonu o komunikacijama. Ta odluka za nas nije pravno utemeljena i RT RS neće platiti kaznu.
NN: Da li zbog toga očekujete neke nove mjere iz RAK-a?
ČOKORILO: Čini mi se da iz RAK-a stalno žele da spriječe razvoj RT RS i nisu uvažili zahtjeve UO i generalnog direktora RT RS. Činjenica je da smo mi 14. decembra 2009. godine počeli testno emitovanje da bismo ustanovili karakteristike tog predajnika i da bismo sutra znali možemo li od istog proizvođača kupovati te predajnike, te da li se može apsolutno uspostaviti digitalni signal ne samo sa lokacije Pobrđe - Banjaluka, nego i sa ostalih lokacija gdje su predajnici RT RS. Naravno, očekujemo i dalje pritiske ne samo iz RAK-a, već i druge, jer, htjeli to priznati ili ne, politika je umiješala svoje prste u RTV sistem BiH, a time i u RT RS kao u jedan od tri javna servisa koji čine taj sistem. RT RS će sigurno odoljeti svim pritiscima jer ovo nije prvi put, a u 18 godina postojanja RT RS je svaki put odolio raznim pritiscima. Ova drakonska kazna od 100.000 KM govori da je cilj sprečavanje razvoja RT RS. Čak i ako bismo ispoštovali takvu odluku, što se neće desiti, značilo bi da priznajemo podanički odnos prema sarajevskom činovničkom poimanju budućnosti ovog društva. RT RS nastavlja da se razvija, ulazimo u novu zgradu koja će biti zvanično otvorena 18. aprila. Konačno će se nakon 18 godina ova medijska kuća naći u svom prostoru, a ne u barakicama i zakupljenim prostorima. Prioritet nam je digitalna oprema čija je nabavka u toku, a naši kadrovi su obučavani u evropskim zemljama za primjenu ove tehnologije.
NN: Zašto je proces digitalizacije u BiH zapeo? Ima li tu i nekih ličnih interesa jer je to veoma skup projekat?
ČOKORILO: Možda je namjera kažnjavanja sprečavanje uvođenja novih tehnologija i izvršavanje obaveza prema EU. Možda je RT RS kažnjena zato što joj je sjedište u Banjaluci i što je javni servis RS i ne koristimo jezik mržnje. Obaveza je, ne samo RT RS, nego i druga dva javna servisa 31. decembra 2011. godine, kada se mora uspostaviti digitalni signal na području cijele BiH. Nismo nijedan zakon prekršili, nego smo napravili jedan mali pomak i kupili jedan digitalni predajnik minorne snage i uradili testno emitovanje. Pa, niko neće kupiti ni televizor da u prodavnici ne provjeri da li radi! To je probno emitovanje i nije to igračka koja košta nekoliko maraka pa da kupujemo mačka u vreći. Dobili smo i preporuku proizvođača da se izvrši testno emitovanje.
NN: Kakvi su odnosi tri javna emitera u BiH?
ČOKORILO: Korektni su odnosi UO RT RS i druga dva emitera. Sarađujemo možda više i nego što je to propisano nekim zakonima. Ako postoje neriješeni odnosi unutar pojedinačnog javnog servisa, onda imamo problem. UO i generalni direktor su dvije karike koje moraju da su vezane i da sarađuju, ali ako imamo probleme i čak tužbe među njima onda se to indirektno prenosi na cijeli sistem. Imamo takvih problema na BHRT-u. Generalni direktor je taj koji izvršava odluke UO, a kod njih je takvo stanje da su stalno u međusobnim tužbama. Jedno vrijeme nismo ni znali kome šaljemo dopise i obraćamo se jer se nije znalo ko je smijenjen ko vrši dužnost, ko može da potpiše dokumente. To su stvari koje ne bi trebalo da se tiču RTV FBiH i RT RS, ali smo mi svi dio sistema.
NN: Član UO BHRT-a Ahmed Žilić tvrdi da su UO FTV i RT RS opstruisali sjednice Odbora i formiranje Korporacije?
ČOKORILO: Mogu i ja da tvrdim da sam najljepša žena u BiH, ali za sve što se tvrdi treba imati argumente. Uvaženi kolega Žilić je advokat i to je njegova struka, ali koliko znam svako je nevin dok se ne dokaže, a ja nisam vidjela dokaze za to što on tvrdi. Voljela bih da podastre dokaze za to. Ja bih, možda, međunarodnu zajednicu i političare koji su se u sve umiješali optužila za opstrukcije kod uspostave Korporacije. Postoje četiri zakona o javnim servisima i sistemu, a ti zakoni su u ključnim tačkama neusaglašeni. I mi i RTV FBiH dužni smo da poštujemo entitetske zakone a onda Zakon o RTV sistemu, a tu je problem neusaglašenosti raspolaganjem marketingom, imovinom i neriješen odnos broja zaposlenih unutar Korporacije. Tražili smo tumačenje od parlamenata da se izađe iz ovog problema i apelujem da to urade.
RT RS nema veze sa "HA Mediom"
NN: Da li je Odbor RTV sistema dobio informaciju o pregovorima sa "HA mediom" u procesu digitalizacije i eventualnim uvođenjem saudijskog kapitala u telekomunikacijski sektor?
ČOKORILO: Imali smo na 4. sjednici neku poluinformaciju. UO RT RS dao je nalog rukovodstvu da se provjeri ko su ljudi koji su pregovarali sa predstavnicima "HA media" Zagreb o digitalizaciji u BiH i po čijem nalogu. Ono što smo nas 12 članova Odbora dobili da je iz "HA Media", odgovoreno kako je u ime BiH pregovaralo pet ljudi. Ne znam svima imena i bilo bi nepošteno da nabrojim sada nekoga, a druge izostavljam. Nevjerovatno je da član UO BHRT-a Ahmed Žilić, koji je jedini iz upravnih odbora pregovarao sa tom firmom, izjavljuje da je direktor RT RS Dragan Davidović ušao u pravno-poslovni odnos sa "HA mediom". Davidović je dobio nalog ovog upravnog odbora da provjeri ko dogovara digitalizaciju u Zagrebu i s kim i to je razlog što je kontaktirao tu firmu, a nikakvi pravno-poslovni odnosi. UO RT RS je o svemu obaviješten i direktor je postupao po našem nalogu, a cijela komunikacija svela se na jednu ili dvije e-mail poruke.