Sprovođenjem odluke Evropskog suda za ljudska prava u predmetu "Sejdić i Finci", BiH je dobila zadatak da riješi problem koji je napravila međunarodna zajednica, rekao je Igor Radojičić, predsjednik Narodne skupštine RS.
On je podsjetio da je međunarodna zajednica donosila rješenja koja su bila u međusobnoj koliziji, a kao primjer naveo je odluku Ustavnog suda BiH o konstitutivnosti naroda.
"Po Ustavu RS postojali su i predsjednik i potpredsjednik RS, bez etničke oznake! Po presudi "Sejdić i Finci", to je idealna varijanta. A Ustavni sud BiH rekao je da su to diskriminirajuće odredbe koje sistematski krše prava nesrpskog stanovništva i zahtijevao uvođenje kvota. Kvote su uvedene - Srbi, Hrvati i Bošnjaci - a sad iz ugla Evropskog suda za ljudska prava - svi se pitamo hoće li Ustavni sud BiH sam sebi uskočiti u usta", rekao je Radojičić.
Radojičić upozorava da je BiH u opasnosti da postane "pala država" i da ovakvo stanje može dugo potrajati.
"Ova patnja, jedno potpuno neuređeno područje bez unutrašnjeg dogovora, može da potraje. A to je onda jedno propadanje", rekao je Radojičić.
NN: Ima li ikakve šanse da se u BiH postigne dogovor o bilo čemu? Jer zadnjih nekoliko mjeseci pokazalo je da nikakvog dogovora nema.
RADOJIČIĆ:Teško. Sve je više zakovanih i nedogovorljivih stvari, po raznim pitanjima - od ustava, preko federalnih pitanja pa do pojedinačnih zakona. Izgleda da suština nije pronaći rješenje nego insistiranje na tvrdim stavovima, pri čemu se sve svodi na platforme ili potpune unitarizacije ili entiteta i separacije. A tu onda nema kompromisa. Mogućnosti za to su minimalne, jer se kompromis ni ne traži.
NN: Ima li šanse da do kompromisa dođe bar u pitanju "Sejdić i Finci"?
RADOJIČIĆ:Ovo je Bosna. Sve je moguće i ništa nije moguće. Mislim da je tačna Lagumdžijina izjava, iako molim vas da ne ispadne da ja njega nešto hvalim, da bez ponovnih medijacija EU u domaćoj režiji neće biti dogovora. Jer naše četvorke, šestorke i sedmorke teško mogu dogovoriti i sastanak. I što se više približavamo izborima, mogućnost za dogovor je sve manja. Mislim da do juna postoji neki prostor u kome bi se nešto moglo pokušati dogovoriti.
NN: Koliko je realno da EU ne prizna rezultate izbora bez implementacije odluke "Sejdić i Finci"?
RADOJIČIĆ:Mislim da je oko toga bilo dosta netačnih medijskih interpretacija koje ne hvataju suštinu i nijanse. Ja nijednom uživo nisam čuo nijednu izjavu evropskih zvaničnika da neće biti priznati izbori. Oni su iznijeli formulacije da će legitimitet izbora biti doveden u pitanje, jer bi oni bili sprovedeni u suprotnosti s Evropskom poveljom o ljudskim pravima. Ne vjerujem da bi EU i Savjet Evrope mogli donijeti neku odluku da ne priznaju izbore. Moguće su druge varijante. Jedna je da se ne desi ništa - da budu sprovedeni izbori i da izabrani rade normalno i legitimno. Moguće je i da dođe do neke vrste suspenzije u Savjetu Evrope. I mislim da je realna varijanta da dođe do neke vrste "meke" izolacije BiH dok se ne razriješi pitanje "Sejdić i Finci".
Bez ponovnih medijacija EU u domaćoj režiji neće biti dogovora, jer naše četvorke, šestorke i sedmorke teško mogu dogovoriti i sastanak
NN: Kompletan sadašnji sistem, od Dejtona pa nadalje, neka je vrsta nametanja izvana. Kako to da smo za sve krivi mi, a oni koji su sadašnji sistem uspostavili nisu krivi nizašta?
RADOJIČIĆ:To je tačno. I Dejtonski sporazum je međunarodni sporazum u kojem je odredba koju je Evropski sud oglasio nevažećom. Slično je i sa odlukom Ustavnog suda BiH o konstitutivnosti naroda na cijeloj teritoriji. A u Ustavnom sudu sjedila su tri stranca, pa opet možemo govoriti o međunarodnoj zajednici. To je "preturilo" oba entitetska ustava. A Željko Komšić je tužio oba entitetska ustava zbog načina izbora predsjednika i potpredsjednika RS i FBiH po analogiji na predmet "Sejdić i Finci". Iz ugla presude "Sejdić i Finci", stvar je čista. Međutim, iz ugla presude Ustavnog suda BiH, ove odredbe su i nastale zbog nje. Prije ove odluke, po Ustavu RS, postojali su i predsjednik i potpredsjednik RS, bez etničke oznake! Po presudi "Sejdić i Finci", to je idealna varijanta. A Ustavni sud BiH rekao je da su to diskriminirajuće odredbe koje sistematski krše prava nesrpskog stanovništva i zahtijevao uvođenje kvota. Kvote su uvedene - Srbi, Hrvati i Bošnjaci - a sad iz ugla Evropskog suda za ljudska prava - svi se pitamo hoće li Ustavni sud BiH sam sebi uskočiti u usta. Ako presudi po Komšiću, sam će poništiti svoje odredbe od prije deset godina. Ako presudi protiv, "sudara" se sa presudom "Sejdić i Finci". Mislim da se kod predmeta "Sejdić i Fincija" međunarodna zajednica prevarila, jer je pogrešno procijenila. Očekivalo se da je to presuda za krupnije ustavne promjene. Pošto nije prošao aprilski paket, butmirski paket, hajde sad da uđemo kroz prozor. Pa ćemo na jednoj tački ući u krupnije ustavne promjene. I sad smo zaglavili. Mi smo praktično dobili zadatak da riješimo problem koji je međunarodna zajednica napravila. Slično je bilo i sa reformom policije. Izmislili su neke uslove koji nisu evropski standard. I kad smo potpuno zaglavili, onda se iz toga izlazilo samo da se iznese živa glava.
NN: I predmet "Sejdić i Finci" je pokazao da su hrvatske stranke preko toga pokušale da riješe svoj problem, pitanje konstitutivnog naroda.
RADOJIČIĆ:Slučaj "Sejdić i Finci" je sad potpuno apsurdan, jer je u smislu presude Evropskog suda vezan za diskriminaciju ostalih. Ako pratite sve što se desilo, cijela priča je sad fokusirana na hrvatsko pitanje i nikakve veze nema sa nacionalnim manjinama. Presuda "Sejdić i Finci" je danas zakovana na rješavanju hrvatskog pitanja.
NN: RS je ponudila konkretno rješenje, a može li RS imati neku štetu zato što u FBiH nema prijedloga za rješenje?
RADOJIČIĆ:Mi zbog haosa u FBiH već imamo i političku i ekonomsku štetu. Jer ovo je ipak jedna država. RS ima štetu jer stoji i čeka dogovore u FBiH. Recimo, ako nema dogovora u FBiH o demobilisanim borcima, nema dogovora sa MMF-om. Ako u FBiH nema dogovora o presudi "Sejdić i Finci", nema napretka ka EU. Znači, nema SSP-a, nema IPA sredstava i tako dalje. Ključ nesporazuma i rasprava je u FBiH, na relaciji hrvatskih i bošnjačkih stranaka i među bošnjačkim strankama. Fokus nije na RS, ali lopta se uvijek može vratiti u naše dvorište. Eto, prije neki dan je u jednim novinama iz FBiH bio pokušaj spinovanja kroz oživljavanje starog prijedloga iz aprilskog paketa da se članovi Predsjedništva biraju u parlamentu BiH. To je pokušaj prebacivanja loptice u RS, jer je RS ovo neprihvatljivo, jer je u pitanju prenošenje nadležnosti - da iz ruka građana RS nadležnost prenesete u ruke svih poslanika u parlamentu.
NN: Po mom mišljenju, suština je da je međunarodna zajednica Dejtonom stvorila etnički sistem i onda su naknadnim promjenama činili sve da neutrališu taj etnčki sistem kroz građanski princip.
RADOJIČIĆ:Kao prvo, u kreiranju Dejtonskog sporazuma nije do kraja izveden nacionalni princip, jer je BiH konstituisana kao država tri konstitutivna naroda i dva entiteta. Već tu je kolizija. Ne govorim u korist trećeg entiteta, nego o onome što jeste sada problem u FBiH. Kad pogledate ustavnu konstituciju BiH, tu je napravljen jedam "miks" federalnog, konfederalnog i nacionalnog. Da je izveden federalni ili konfederalni princip do kraja, onda bi entiteti ili federalne jedinice pravili neko vijeće federalnih jedinica kojih nema. Gore imate vijeće naroda u kojem je pet Srba iz RS, znači, podrazumijeva da je RS srpski entitet, a iz FBiH imate pet Bošnjaka i pet Hrvata. I to je jedan aspekt, jer nijedan koncept nije doveden do kraja. Nije ni nacionalni, jer da jeste, bila bi tri entiteta. Sve ono što se poslije dešavalo uglavnom je u funkciji razvlašćivanja nižnih nivoa i stvaranja još veće konfuzije, nečeg što nije ni nacionalno ni federalno. Kako je ko od visokih predstavnika dolazio, tako je donosio nešto svoje. I vi danas ovdje imate i američkog, i anglosaksonskog i kontinentalnog prava, pri čemu nijedan sistem nije vođen do kraja. Nedavno smo ovdje imali kolege iz flamanskog parlamenta. Zamislite da njima neko u Belgiji predloži da se u Flandriji i Valoniji uvedu multietničke regije ili da prave "miksanje" poput ovog u BiH. To je van pameti. A, eto, u BiH kako ko naiđe, tako eksperimentiše. Možemo se mi slagati ili ne slagati sa nacionalnim konceptom, ali naprosto, on je posljedica rata, ali ne samo njega.
NN: Vodi li to samouništenju BiH?
RADOJIČIĆ:Ne bih želio da budem neka ptica zloslutnica, međutim, u svijetu postoji puno država koje se smatraju takozvanim palim državama, koje traju prilično dugo s velikim unutrašnjim problemima. Somalija je jedna od takvih, u kojoj formalno postoji država, a u stvari ne postoji sistem već dvije decenije. Jeste da je ovo Evropa, ali s jednim neuređenim sistemom i ogromnim unutrašnjim problemima, jedna država može prilično dugo da se pati.
Imali smo narcisoidne i egoistične načelnike
NN: Da li je to naš usud?
RADOJIČIĆ:Ja se bojim da je to najgora varijanta koja je moguća, da ova patnja, jedno potpuno neuređeno područje bez unutrašnjeg dogovora može da potraje. A to je onda jedno propadanje.
NN: Kako se ekonomska kriza odražava na BiH?
RADOJIČIĆ:Globalna ekonomska kriza koja je zavladala je, da tako kažem, izazvala pomor svih vlada. Generalni trend u kriznim vremenima je sve veća količina apstinenata i neartikulisano nezadovoljstvo, gdje se pojavljuju protesti i sve veći broj neopredijeljenih. U BiH postoji isto to nezadovoljstvo. Ankete koje su sprovođene u BiH pokazuju rast neopredijeljenih i prelijevanje glasova, pri čemu najveću štetu trpe vladajuće partije, jer se njima "knjiži" ekonomska kriza.
NN: Da li ste zadovoljni Vladom pod vođstvom Željke Cvijanović?
RADOJIČIĆ:Ono što se može primijetiti je jedna veća vidljivost Vlade i neka energija u rješavanju konkretnih problema. Za ovih mjesec i po moglo bi se nabrojati nekoliko koraka koji su direktno preduzeti. Recimo, rješavanje "Birča", čiji problemi traju već deset godina i s tim u vezi i Balkan investment banke, jer su to povezane priče. Imate pojeftinjenje oko 400 lijekova, koje je rezultat ulaska u zdravstvo i to treba da rezultira donošenjem novih zakona iz oblasti zdravstvene zaštite i analizom zdravstvene mreže i racionalnosti organizacije. Imate rješenje 28 miliona duga poljoprivrednicima iz prošle godine. Dešavaju se promjene i Vlada traži novu energiju ili, kako smo mi govorili, nove impulse da riješi "Šume", "Željeznice" i druga preduzeća. Može se vidjeti veći angažman, veća prisutnost u javnosti i ideje da se neki problemi riješe. Iako ekonomska kriza i dalje traje i manevarski prostor i za ovu vladu je neupitan.
NN: Za opoziciju su ove dosadašnje mjere premalo.
RADOJIČIĆ:Za opoziciju je uvijek malo. Mislim, pratiti opozicione izjave je zaista povremeno šaljivo. Prvo pitaju zašto nešto nije urađeno, a kad se to uradi, kažu zašto ste to uradili. Ako analizirate niz opozicionih izjava u posljednjih godinu dana, naći ćete tu potpunu kontradikciju. Na primjer, "Birač". Unazad tri mjeseca opozicija pita zašto se ništa ne radi oko "Birča". Kad je Vlada ušla u "Birač", pitaju zašto to Vlada sad radi. Ove kontradikcije pokazuju jednu bezidejnost opozicije. Čim vlada krene s nekim inicijativama, opozicija upada u kontradikciju, jer nema plana. Jedini plan je kritikovati pa čak i kad upadaju u kontradikciju. Bilo je dosta kadrovskih promjena. U Vladi je promijenjeno pet-šest ministara. U javnim preduzećima dolazi do promjena. Uporedite imena ili kadrove koji su prije dvije godine bili na funkcijama i sada, vidjećete da je došlo do priličnih promjena na jako mnogo mjesta. To je sve na tragu traženja rješenja iako imate i spoljnih okolnosti na koje ne možete uticati. Ja ne znam šta se još hoće. Jedino ako neko hoće da se promijeni i predsjednik Republike i da onda bude zadovoljan. Ako biste pitali opoziciju, njih samo to interesuje.
NN: Kriza u zadnjih nekoliko godina je pokazala da su javna preduzeća sve ove godine korištena kao socijalne ustanove. Ima li snage da se od tih preduzeća naprave profitabilne kompanije?
RADOJIČIĆ:To je pitanje opštih ekonomskih politika. Vi i od javnog preduzeća možete napraviti profitabilnu firmu ako vam je to cilj. Ali istovremeno ćete povećati nezaposlenost, jer u javnom sektoru nesumnjivo ima viška zaposlenih. U ovom trenutku ne postoji privatni sektor koji može da apsorbuje tu radnu snagu. Možete vi reći "Željeznice" će biti profitabilne ako se prepolovi broj radnika ili "Šume" će biti profitabilne ako se broj radnika smanji ne znam za koliko. Sva radna snaga koja dobije otkaz u tim preduzećima odlazi na biro. Znači, dobićete socijalni problem samo sa druge strane, jer i tu kategoriju država mora "izdržavati". Morate obezbijediti i zdravstveno osiguranje, neku socijalnu zaštitu i tako dalje.
NN: Ali sad imamo masu ljudi koji prividno rade, a ne rade ništa.
RADOJIČIĆ:Nije samo da ne rade ništa. Ja govorim o tome da, ako biste išli u rezanje javnog sektora, dobijate 10.000 nezaposlenih. Šta to znači za zdravstveni fond i tako dalje, i šta to na kraju krajeva znači za porodice tih ljudi? Kako država da osigura socijalnu sigurnost sa nedovoljnom privrednom aktivnošću?
NN: Da li je u bilo kojoj zemlji moguće sprovesti dubinske reforme bez saradnje vlasti i opozicije? Jer ako toga nema, svaki rez vlasti opozicija koristi kao predizborni adut.
RADOJIČIĆ:Opoziciji nikad neće valjati nijedna varijanta. Opozicija kritikuje prevelik broj zaposlenih u javnim preduzećima. A sa druge strane, kad vam se broj nezaposlenih poveća za 1.000, opozicija kritikuje što je povećan broj nezaposlenih. A opet ponavljam, krizno je vrijeme i sada nema ko apsorbovati toliki broj nezaposlenosti.
NN: Da li ste zadovoljni unutarstranačkim promjenama u SNSD-u?
RADOJIČIĆ:Mi smo se nakon dosta rasprava u stranci odlučili da uđemo u sve ove promjene u Vladi, preduzećima, pa i unutar stranke na lokalnom nivou. SNSD je prije dvije godine imao sabor i nema namjeru promjena na tom nivou. Ali se u većini odbora održavaju unutarstranački izbori i taj proces traje i potrajaće do ljeta. To ide kako gdje. Ima dosta izbora novih ljudi, dosta prestrojavanja lokalnih odbora, ali i mjesta u kojima su ljudi odlučili da obnove istu kadrovsku strukturu, bez obzira na rezultate izbora. Vi ne možete iz centrale, niti to trebate, kontrolisati taj izbor i nametati rješenja. E sad, cijena toga je visoka. Ako su pogriješili i izabrali nekoga ko ne valja, onda je cijena globalna, jer će se pokazati na narednim izborima. I to je cijena koja se ispostavlja SNSD-u. Tu cijenu smo platili i na prošlim izborima. Tamo gdje su u lokalu pojedinci mislili da su najbolji, najljepši i najpametniji i da im niko nije trebao, pojedini načelnici su pogubili izbore. Opozicija se udruživala u razne šarolike koalicije, a SNSD-ovi načelnici su bili narcisoidni. I zato smo izgubili petnaestak načelnika. Nije svuda ista situacija, ali obrazac pokazuje da je bilo mnogo egoističnih likova koji su očistili sve oko sebe, a na kraju kad su izašli na izbore, ostali su sami. Nisu imali na kraju ni stranku iza sebe, jer su lomili sve i unutar stranke. Na takvim izborima nemate šta očekivati. Tamo gdje se sad u opštinskim odborima uspiju rekonstruisati takvi likovi, dobro, njihov je izbor. Ali šteta će biti globalna. Zasad, većina ljudi je nova, ali treba taj proces ispratiti do kraja. Ipak je to jedna velika organizacija. U julu ćemo podvući crtu i završiti taj unutarstranački proces.
Nije jasno želi li SDP sprovođenje sporazuma
NN: Kakva je sudbina sporazuma SNSD - SDP u svjetlu nedavnog vrlo čvrstog dogovora SNSD-a i SDS-a o zajedničkom djelovanju?
RADOJIČIĆ:To nisu suprotstavljene stvari. Dogovor SNSD i SDP ticao se nekih desetak oblasti iz nadležnosti na nivou BiH. Ja i danas imam upitnik iznad glave da li je to bio modus vivendi za Zlatka Lagumdžiju da prihvati sve što je u tom trenutku trebalo da bi ostao u Savjetu ministara ili se radilo o iskrenom dogovoru. Trenutno, samo jedan zakon iz tog paketa je prošao, a svi ostali su u nekim procedurama. Tačno je da mora postojati širi dogovor, jer ove dvije stranke ne mogu to same iznijeti i tačno je da se mogu davati primjedbe, dorađivati zakoni itd. Međutim, to ide prilično sporo. Mislim da se neke stvari ne mogu objasniti, pogotovo za resore koji se vežu za ministre iz SNSD-a ili SDP-a. U ovom momentu ja bih još ostavio taj upitnik da li postoji stvarna spremnost SDP-a da se to sprovede. To će se vidjeti u narednih nekoliko mjeseci da li će proći Savjet ministara i da li će proći u parlamentu.
I Hrvatsku i BiH plaši ulazak Hrvatske u EU
NN: Hrvatska ulazi u EU. Kakvu korist mi možemo očekivati od toga?
RADOJIČIĆ:Pa još niko nema pravu računicu. U političkom smislu, BiH dobija ogromnu granicu sa EU. Hrvatska u svim svojim zvaničnim izjavama i razgovorima ističe da će biti prijatelj i da neće pokušati da iskoristi svoj položaj iz EU kada druge zemlje budu kucale na vrata. I to čujemo svaki dan. Sa druge strane, Hrvatska nije riješila nijedno sporno pitanje sa BiH svih ovih godina, fokusirajući se potpuno na svoj put ka Briselu. Znači, nije riješeno pitanje izbjeglica iz Hrvatske, imovinski odnosi, granica na Uni, Neum i Ploče. Ništa nije riješeno. Sva ta pitanja čekaju da se riješe iz pozicije Hrvatske kao članice EU i pozicije BiH koja kuca na vrata. To je ipak jedan nesrazmjeran odnos. Ekonomski, RS je protekle dvije godine imala suficit u trgovinskoj razmjeni sa Hrvatskom. Nedavno sam bio u "Mlijekoproduktu", koji je naš najveći proizvođač mlijeka i za nas jedno strateško preduzeće. Njihov problem nije u standardima u kući ili mogućnosti prilagođavanja. Njihov problem je što u BiH ne postoji sistem veterinarskih inspekcija, dozvola, licenci i tako dalje. U ovom momentu mislim da i jedna i druga strana imaju strah od 1. jula.
Zbog ekonomske krize padaju vlade
NN: HDZ je pobijedio na izborima u Hrvatskoj za Evropski parlament.
RADOJIČIĆ:Ekonomska kriza je u principu pogubna za sve vlade, jer sve one imaju vrlo mali manevarski prostor da se bore s ekonomskom krizom. Ali, fokus nezadovoljstva je okrenut ka vladi. I to je u čitavoj Evropi tako. Svuda u Evropi gdje su bili izbori, padale su vlade. Mislim da su samo crnogorska i makedonska vlada "preživjele". Sve ostale su pale, uključujući Sloveniju, Hrvatsku i Srbiju. U tom kontekstu vidim i te rezultate. I izlaznost je bila mala, mislim da je bila oko 21 odsto. Inače su evropski izbori marginalni, ali ovdje ipak 80 odsto ljudi nije izašlo na izbore.
Sa SDS-om moguća postizborna saradnja
NN: Da li je moguća koalicija sa SDS-om na narednim izborima?
RADOJIČIĆ:Poslije izbora, zavisi od rezultata izbora. U mnogo zemalja usljed ekonomskih ili političkih turbulencija imate velike koalicije. Koalicija u smislu dogovora o parlamentarnim listama nije realna. Svaka stranka će ići sa svojom listom. Trenutno realno izgleda da budu barem dva bloka. SNSD sa svojim partnerima da bude jedan blok, a SDS sa svojim drugi. Ili čak da budu dva bloka sa druge strane ako SDS bude tako odlučio. I to nije ništa novo. To smo manje-više gledali u prethodna dva izborna ciklusa. Ono što je SDS na svim dosadašnjim sastancima sa nama govorio jeste spremnost da se i nakon 2014. zadrži zajednički blok u zajedničkim institucijama. Jedino pitanje koje ostaje otvoreno je entitetski nivo, gdje je vjerovatno da će ove dvije partije međusobno da se sudaraju kao lideri neka dva bloka i da će onaj ko pobijedi formirati vladu, a ja i dalje vjerujem da to ostaje SNSD. Ali tu ima još jedna stvar. Na pretprošlim lokalnim izborima SNSD i SDS nigdje nisu imali koaliciju. Pred prošle, koaliciju su imali u Kotor Varošu i Kozarskoj Dubici. Danas imaju neku vrstu koalicije u desetak opština. Prema tome, ono što je unazad samo dva izborna ciklusa bilo nemoguće, u međuvremenu se na terenu desilo.