Radovan Rodić, generalni direktor Ekonomskog instituta Banjaluka, kaže da ukoliko država želi da olakša život domaćoj privredi, mora održavati javni dug u prihvatljivim granicama, obezbijediti stabilnost cijena i nisku stopu inflacije, restrukturirati javnu potrošnju u pravcu racionalizacije troškova administracije i povećanja investicija, te smanjiti obim sive ekonomije i podsticati preduzetništvo.
NN: Ekonomski institut Banjaluka i beogradski Ekonomski institut nedavno su potpisali Sporazum o saradnji. Šta potpisivanje sporazuma donosi u praktičnom smislu?
RODIĆ: Potpisivanje tog sporazuma rezultat je spoznaje Ekonomskog instituta iz Banjaluke i Ekonomskog instituta iz Beograda da će se kroz čvršće povezivanje i saradnju povećavati i razvijati naučnoistraživački kapaciteti i potencijali. Tradicija, znanje i iskustvo naša dva instituta garancija su uspješne realizacije sporazuma, o čemu će, nadamo se, najbolje da svjedoče rezultati zajedničkih istraživanja.
Konkretno za sada smo prepoznali tri područja naše saradnje: pokretanje časopisa Makroekonomske analize i trendovi za RS, restrukturiranje privreda Srbije i RS na osnovama komplementarnosti i energetski sektor u najširem značenju te riječi (proizvodnja, prenos, distribucija, tržišno restrukturiranje, zaštita životne sredine, energetska efikasnost i slično).
Prepoznajući potrebu regionalnog povezivanja, Ekonomski institut Banjaluka je, osim ovog, potpisao i Memorandum o naučno-tehničkoj saradnji s Institutom ekonomskih nauka iz Beograda, kao i Povelju o uspostavljanju asocijacije ekonomskih instituta jugoistočne Evrope, u kojoj su se, osim našeg instituta, našli Institut za ekonomiku Ljubljana, Ekonomski institut Zagreb, Institut ekonomskih nauka Beograd i Ekonomski institut Skoplje.
NN: Da li stručna zajednica ekonomista prema vlastima i privrednoj zajednici upućuje prijedloge kako na lakši način izaći iz recesivnih vremena?
RODIĆ: Trenutna ekonomska situacija u RS pokazuje određene znake posustajanja, što i nije neko veliko iznenađenje, kako zbog dosta nesređene situacije u BiH u svakom pogledu, tako i zbog neminovnog uticaja svjetske ekonomske krize i otežanih uslova plasmana naših proizvoda i usluga na evropskom i svjetskom tržištu. Najnoviji zvanični statistički podaci o privrednim kretanjima u proteklom polugodištu nisu nimalo ohrabrujući.
Među njima je posebno zabrinjavajući pad proizvodnje u oblasti prerađivačke industrije, budući da je upravo to segment privređivanja koji bi trebalo da stvara veće šanse za zapošljavanje i tehnološki razvoj. Ekonomski institut je, osim niza projekata u kojima smo analizirali određena područja ekonomskog i socijalnog razvoja RS i BiH i predlagali konkretna rješenja za prevazilaženje uočenih problema, uradio strategiju razvoja RS do 2016. godine, koja na sveobuhvatan način nudi konceptualna rješenja za prevazilaženje mnogih uočenih problema u razvoju, naročito onih koji su vezani za efikasnost države, konkurentnost, korištenje prirodnih resursa, socijalnu koheziju i demografski razvoj.
NN: Kakve aktivnosti bi vlasti trebalo da preduzmu kako bi olakšale "disanje" privredi i podstakle otvaranje novih preduzeća?
RODIĆ: Neophodno je kontinuirano održavati javni dug u prihvatljivim granicama, obezbijediti stabilnost cijena i nisku stopu inflacije, restrukturirati javnu potrošnju u pravcu racionalizacije troškova administracije i povećanja investicija, smanjiti obim sive ekonomije, podsticati preduzetništvo i ulaganja u prerađivačke kapacitete, štititi domaću privredu od nelojalne konkurencije na lokalnom tržištu, rasteretiti privredu, što prije uskladiti domaću regulativu sa standardima EU, unaprijediti korporativno upravljanje i upravljanje ljudskim resursima, razlike u primanjima u privredi i administraciji učiniti tolerantnijim i slično. Jednom riječju, privreda mora da postane stalna, svakodnevna briga državne administracije, budući da joj zdrava ekonomija bitno olakšava vođenje politike socijalne kohezije.
NN: BiH posljednjih godina bilježi konstantan pad stranih investicija. Koji su to potencijali kojima bismo mogli privući njihov dolazak?
RODIĆ: Mnogo je pretpostavki koje treba ispuniti za privlačenje investicija, a na prvom mjestu, po mom mišljenju, su politička stabilnost BiH i uređenost sistema. Druge pretpostavke, kao što su kvalifikovana radna snaga, razvijena infrastruktura, zadovoljavajući nivo razvijenosti i primjene informaciono-komunikacionih tehnologija, razvijen obrazovni sistem i slično, takođe mogu, u konkretnim situacijama, opredjeljivati investitore za ulaganja, ali su pomenuta politička stabilnost i uređenost sistema ipak prioritetni faktori.
Na nama je da ponudimo uslove za investiranje i promovišemo raspoložive potencijale, a investitori su dovoljno vješti da sami sagledaju efekte svojih eventualnih ulaganja i donesu konačne investicione odluke. Ipak, strane direktne investicije same po sebi neće riješiti naše razvojne probleme, čak naprotiv, ukoliko dođu u nesređene uslove privređivanja, bez čvrstog i jasnog regulatornog okvira, mogu postati i kontraproduktivne, odnosno mogu, u pogledu ekonomskog i socijalnog razvoja, donijeti više štete nego koristi. Nama su potrebni društveno odgovorni investitori, koji zapošljavaju i redovno isplaćuju plate radnicima, uredno plaćaju poreze i druge obaveze prema državi, vode računa o zaštiti životne sredine, racionalno koriste prirodne resurse, vode računa o svojim kupcima, daju doprinos razvoju lokalne zajednice u kojoj posluju.