Rajko Kuzmanović, predsjednik RS, izjavio je da su delegati Kluba Bošnjaka u Vijeću naroda RS stupili u svojevrstan "politički štrajk", ocijenivši da je to ucjena i ''da niko nema pravo da, na neustavan i nezakonit način, blokira rad institucija zakonodavne i izvršne vlasti''.
Govoreći o ustavnim promjenama u BiH, Kuzmanović je istakao da su za RS neprihvatljivi bilo kakvi razgovori koji bi podrazumijevali temeljne promjene Ustava BiH i njenog državnog uređenja, koje bi odstupale od dejtonskog modela uređenja BiH i koje bi se odvijale pod patronatom međunarodne zajednice, a pogotovo NATO-a.
NN: Kako gledate na blokadu rada Vijeća naroda RS i parlamenta RS?
KUZMANOVIĆ: Nema nikakve sumnje da za ovakvu odluku Klub Bošnjaka nema uporište u Ustavu RS i Poslovniku o radu Vijeća naroda. Na tu činjenicu već sam upozorio i pozvao delegate u Klubu Bošnjaka da odustanu od ove, ne samo neustavne, već i krajnje neodgovorne odluke sa stanovišta interesa građana RS i BiH. Očigledno, radi se o svjesnom ili nesvjesnom pokušaju udara na najviše ustavne institucije RS. Ovo je svojevrstan "politički štrajk", na koji delegati nemaju pravo. Zamrzavanje predstavničke funkcije je sa stanovišta prava apsolutno neprihvatljivo i takav institut nepoznat je u savremenim ustavnim sistemima. Zbog toga niko nema pravo da, na neustavan i nezakonit način, blokira rad institucija zakonodavne i izvršne vlasti, a naročito ne delegati jednog od klubova u Vijeću naroda RS, kao dijelu ustavotvorne i zakonodavne vlasti Republike. Suština uvođenja vitalnog nacionalnog interesa je sprečavanje donošenja zakona koji ugrožavaju interese konstitutivnih naroda. Međutim, bošnjački delegati svojim postupcima pretvorili su ga u svoju suprotnost i time zloupotrijebili i potencijalno ugrozili funkcionisanje institucija. Njihovi zahtjevi za usklađivanje Poslovnika o radu Ustavnog suda s Ustavom RS nisu ništa drugo do pokušaj da se glasovima dvojice sudija Ustavnog suda RS odlučuje ne samo o pitanjima prihvatljivosti zahtjeva o zaštiti vitalnog nacionalnog interesa, već i o meritumu, što bi moglo dovesti do blokade u donošenju svih zakona koji se nađu u postupku ocjene od strane Ustavnog suda. Očigledno je da se ovdje radi o selektivnom pristupu u pogledu prihvatanja odluka Ustavnog suda RS i zbog toga ovakav postupak ne mogu drugačije da shvatim nego kao političku ucjenu.
NN: Tokom posjete generalnog sekretara NATO-a Sarajevu i sastanka s političkim liderima pomenuta je i potreba ustavne reforme za članstvo BiH u NATO-u. Da li je to opravdano?
KUZMANOVIĆ: Ustavne promjene nisu i ne mogu biti uslov za članstvo BiH u NATO-u. Očigledno je da se ovo pitanje bez ikakve stvarne potrebe dovodi u vezu sa članstvom u NATO-u i time zbunjuje javnost i dovodi u pitanje uspjeh koji smo ostvarili u oblasti reforme odbrane, što je i rezultiralo napretkom na putu ka evroatlantskim strukturama bezbjednosti. Dakle, reforme Ustava apsolutno se ne mogu posmatrati u ovom kontekstu. Ovo je providan pokušaj da se razgovor o ustavnim promjenama zloupotrijebi i iskoristi u dnevnopolitičke svrhe. To je već viđeni scenario u BiH, koji je osuđen na neuspjeh. Još jednom ponavljam - ustavne promjene nisu uslov ni za ulazak BiH u NATO niti u EU. Naš stav o promjenama Ustava definisan je u Deklaraciji o osnovama za razgovore o eventualnim promjenama Ustava BiH i zaštiti interesa RS koju je, u martu ove godine, usvojila Narodna skupština. Za nas su neprihvatljivi bilo kakvi razgovori koji bi podrazumijevali temeljne promjene Ustava BiH i njenog državnog uređenja, koje bi odstupale od dejtonskog modela uređenja BiH i koje bi se odvijale pod patronatom međunarodne zajednice, a pogotovo NATO-a.
NN: Kako komentarišete nedavni sastanak lidera iz RS i FBiH kod visokog predstavnika i da li očekujete napredak u rješavanju problema liberalizacije viznog režima?
KUZMANOVIĆ: Ohrabruje činjenica da su sastanku, osim predstavnika tzv. prudske trojke, prisustvovali lideri i predstavnici još nekih partija. To je naznaka da bi proces ispunjavanja preostalih zahtjeva iz "mape puta" za liberalizaciju viznog režima i konačnu transformaciju OHR-a mogao i trebao da dobije širu podršku. Međutim, pitanje je koliko iskreno predstavnici pojedinih stranaka pristupaju ovim razgovorima. Mi u RS smo bez dileme opredijeljeni da se, u za to nadležnim institucijama, usvoje zakoni neophodni za liberalizaciju viznog režima. Odluka Evropske komisije da od naredne godine ukine vize za građane Srbije, Crne Gore i Makedonije je pozitivan znak za region, ali i velika obaveza za vlasti BiH, a prije svega za političke partije koje imaju predstavnike u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti da učine sve da iduće godine i građani BiH mogu bez viza da putuju u zemlje Evropske unije. U tom smislu ohrabruju vijesti da je na pomenutom sastanku postignut konsenzus o pitanjima koja se odnose na liberalizaciju viznog režima.
NN: Da li je transformacija OHR-a pitanje kojim pojedini bh. političari manipulišu?
KUZMANOVIĆ: Kada je u pitanju transformacija OHR-a mislim da svi učesnici ne prilaze iskreno rješavanju ovog problema. Verbalno su za okončanje mandata OHR-a, a stvarno ga podržavaju raznoraznim razlozima, izmišljenim strahom od retorike, najavama izmišljenih sukoba i slično, što tobože zahtijeva ostanak OHR-a i neprihvatljivih bonskih ovlaštenja. Pojedinim predstavnicima međunarodne zajednice očigledno odgovara status quo, kada je riječ o transformaciji OHR-a. Zbog toga njihovi apeli za ubrzanje reformi i ispunjavanja uslova za transformaciju OHR-a djeluju providno. Ako želimo napredak treba nam iskren dijalog i dogovor domaćih predstavnika, bez nepotrebnog uplitanja stranog faktora. Jedino takav dogovor može donijeti dugoročno održiva rješenja.