Intervju

Rajnertsen za "Nezavisne": Energetski miks u BiH neodrživ, rješenje obnovljivi izvori

Rajnertsen za "Nezavisne": Energetski miks u BiH neodrživ, rješenje obnovljivi izvori
Foto: Velibor Tripić | Rajnertsen za "Nezavisne": Energetski miks u BiH neodrživ, rješenje obnovljivi izvori

Trenutni energetski miks u BiH je neodrživ i zemlja mora više ulagati u obnovljive izvore energije, rekao je u intervjuu za "Nezavisne novine" Olav Rajnertsen, ambasador Norveške u Bosni i Hercegovini.

"Kada bi u BiH bio uspostavljen regulatorni okvir za obnovljive izvore, tvrdim da bi to bio trostruki dobitak. Prvo, došle bi velike investicije", kaže on. 

NN: U Beogradu se naredne sedmice održava konferencija u organizaciji Norveške, a biće prisutni predsjednici i premijeri iz regiona uključujući predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH Zorana Tegeltiju. Šta je cilj događaja?

RAJNERTSEN: Ova konferencija se fokusira na ekonomsku saradnju, a ispostavilo se da će to biti možda i najveća regionalna konferencija o obnovljivim izvorima energije ikad. Zajedno s našim kolegama i partnerima u Ambasadi u Beogradu preduzeli smo ovu inicijativu i prisustvovaće političari, regulatorne vlasti, ministri, premijeri i poslovna zajednica iz cijelog regiona. Ono što je najvažnije, svi najvažniji predstavnici sektora obnovljive energije će biti tu, zato što je sve veći interes za ovu oblast u cijelom regionu. 

NN: Zašto, po Vašem mišljenju, raste interes za obnovljivom energijom? 

RAJNERTSEN: Najvažniji razlog, po mom mišljenju, jeste taj što se zemlje u regionu sve više interesuju  za energiju sunca i vjetra. Jasno je da ovdje postoji mnogo novih prilika. I to nije samo ovdje, cijeli svijet se sve više interesuje za ove izvore, zato što je jasno da će fosilna energija postepeno biti potpuno istisnuta i zato nam treba što više čiste energije. Zbog globalne klimatske situacije, ta tranzicija nam je neophodna. Trenutno se o tome razgovara u Šarm El Šejku u sklopu COP 27. Vidimo da globalne temperature i dalje rastu, a to se mora zaustaviti. Rješenje je u čistoj energiji.

NN: Norveška ima mnogo fosilnih rezervi, ali ipak je jedan od predvodnika tranzicije ka čistoj energiji. Gdje je tu vaša računica?

RAJNERTSEN: To je odlično pitanje jer smo mi donijeli političku odluku da postepeno izađemo iz sektora nafte i gasa i da iskoristimo znanja i tehnologije koje imamo da te izvore zamijenimo obnovljivom energijom. Ali nakon početka rata u Ukrajini pojavila se masovna potreba za našim fosilnim gorivima na evropskom kontinentu. Zato što moramo ostati pouzdan partner našoj evropskoj braći i sestrama, mi moramo pojačati izvoz gasa i dijelom nafte. To je naša politička obaveza, ali je jasno da dugoročnije, nakon završetka rata u Ukrajini, tranzicija mora da bude nastavljena. Potražnja za čistom energijom na globalnom nivou toliko je velika da svi trenutni obnovljivi izvori nisu dovoljni da je zadovolje. S obzirom na to da je Rusija prestala biti pouzdan evropski partner, mi smo morali zamijeniti Rusiju kao najvećeg izvoznika gasa za evropski kontinent. Ali ponavljam, to je privremeno, jer svi zajedno sada moramo raditi da riješimo ovu energetsku krizu. 

NN: BiH je takođe zemlja koja ima mnogo fosilnih goriva poput uglja i mnogi smatraju da se toga ne treba odreći. Kako motivisati siromašne zemlje bogate fosilnim gorivima da ipak uđu u tranziciju?

RAJNERTSEN: Kada bi u BiH bio uspostavljen regulatorni okvir za obnovljive izvore, tvrdim da bi to bio trostruki dobitak. Prvo, došle bi velike investicije. Samo Norveška je investirala u dvije solarne elektrane, jednu u RS i drugu u FBiH. Drugo, otvorila bi se brojna održiva radna mjesta. To bi bila dobro plaćena radna mjesta ne samo za izgradnju, nego i za upravljanje i održavanje tih postrojenja. Treće, BiH može popraviti svoj energetski miks koji je trenutno neodrživ. Oko 70 odsto potrošnje energije u BiH dolazi iz mrkog uglja, dok je 25 odsto iz vode, i nešto malo iz solarnih elektrana i vjetroparkova. To je neodrživo! Prvo, loše je za građane zbog zagađenja koje je ogroman problem u svim većim gradovima u BiH. A onda, tranzicija je jedan od zahtjeva EU. 

NN: Mnogo ljudi ovdje će Vam reći da se i Evropa sad vraća na ugalj, zašto bismo se mi odricali tog energenta kada ga oni vraćaju

RAJNERTSEN: Te zemlje se moraju prilagoditi trenutnoj geopolitičkoj situaciji zbog onog što radi Rusija. Vraćanje nuklearne i termalne energije mora biti isključivo privremeno. Fosilna goriva nisu održivo rješenje! Nastavak korištenja tih goriva prekršio bi sve međunarodne sporazume. Međutim, u ovoj situaciji dužnost svih vlada je da se pobrinu za energetske potrebe svojih građana. Ali, ponavljam, nakon toga se moramo svi posvetiti obnovljivim izvorima, kako se sad o tome raspravlja i u Egiptu. Budućnost je zelena, budućnost mora biti zelena. Podsjećam da će za samo nekoliko godina njemački proizvođači automobila prestati proizvoditi motore s unutrašnjim sagorijevanjem. Svi prelaze na struju. 

NN: Da li Norveška prihvata izborne rezultate u BiH, imajući u vidu da ih neki i dalje osporavaju?

RAJNERTSEN: Norveška nikada neće politizirati kad je u pitanju ova zemlja i cijeli region. Norveška će uvijek održavati balansiranu i neutralnu poziciju. Nastavićemo pričati sa svim strankama, bez obzira na porijeklo i iz kojeg su entiteta. Čim se formiraju svi organi vlasti i kada to bude zvanično potvrđeno, mi ćemo naravno nastaviti naš dijalog.

NN: Znači, prihvatićete bilo koju vlast koja se formira kao rezultat izbora?

RAJNERTSEN: Apsolutno, na nama kao međunarodnoj zajednici je da poštujemo volju građana BiH. 

Norveška preuzima NATO kontaktnu tačku u BiH

NN: Koje su trenutne aktivnosti i projekti Norveške u BiH?

RAJNERTSEN: Trenutno je naš glavni fokus da doprinesemo razvoju ekonomije u BiH. Mi shvatamo da imamo ekonomsku i političku krizu u zemlji, a imamo i jasnu demografsku krizu. Naš odgovor na to će biti fokus na privredne odnose između Norveške i BiH. Kao što znate, uspostavili smo NBBA, poslovnu asocijaciju Norveška - BiH, početkom decembra slavimo drugu godišnjicu. Ostvarili smo veliki uspjeh, imamo značajan interes norveških privrednika. Sarađujemo ne samo u oblasti zelene energije, nego i u IT sektoru, metalnoj i drvnoj industriji... Ako želimo da se BiH razvija u pravom smjeru, ključ je u jačanju ekonomske saradnje. Pored toga, od 1. januara Norveška postaje Kontakt ambasada za NATO u BiH i to će biti jedan od naših prioriteta u naredne dvije godine.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije