Ramiz Jelovac, predsjednik Skupštine Hercegovačko-neretvanske županije (HNŽ), nije siguran da će skupštinski zastupnici na današnjoj sjednici usvojiti predloženi rebalans županijskog proračuna.
Ističe kako je osnovni razlog za to činjenica da Vlada HNŽ nije u rebalans ugradila niti jedan amandman koji su predložili zastupnici. Tvrdi kako je Vlada neosjetljiva na potrebe građana te da gotovo ništa ne radi na razvoju županije.
"Cijeli proračun je predviđen na davanje plaća administraciji i ostalim korisnicima proračuna, a niti jedan razvojni projekat u njega nije uvršten. Također, Vlada nije pokazala ni truna osjetljivosti prema građanima" , kaže Jelovac.
Predsjednik Skupštine HNŽ smatra kako će u slučaju neusvajanja rebalansa županijskoga proračuna Vlada HNŽ biti najveći krivac.
NN: Vjerujete li da će Skupština HNŽ na sjednici usvojiti rebalans proračuna županije kako bi bila dobijena sredstva od kredita Međunarodnog monetarnog fonda (MMF)?
JELOVAC: Zaista je teško reći. Ne znam. Naime, Vlada je pokazala iznimnu neosjetljivost prema društvu. To je tolika neosjetljivost da je očito da je to prvenstveno problem mentalnoga sklopa ljudi koji rade u Vladi, te njihove apsolutne odgovornosti prema biračima. Cijeli proračun je predviđen na davanje plaća administraciji i ostalim korisnicima proračuna, a niti jedan razvojni projekat u njega nije uvršten. Također, Vlada nije pokazala ni truna osjetljivosti prema građanima. Najbanalniji je primjer da nisu ispoštovali ni isplatu 10.000 maraka Nogometnom klubu Velež. Zastupnici, sa druge strane, su potpuno svjesni postojeće situacije i kroz amandmane su Vladi poručivali kako mora imati neke stvari ugrađene u proračun. Kako niti jedan od amandmana nije ispoštovan, nisam siguran što će se dogoditi na sjednici Skupštine na kojoj će se raspravljati o usvajanju rebalansa proračuna. Također, ukoliko Skupština HNŽ ne potvrdi rebalans, zbog čega bi županija ostala bez pet milijuna maraka kreditnih sredstava od MMF-a, isključivi bi krivac bila Vlada HNŽ i to zbog činjenice da nije uvažila proračunske amandmane zastupnika u Skupštini.
NN: Međutim, iz Vlade HNŽ upozoravaju kako u proračunu jednostavno nema dovoljno novca. Hoćete li to uzeti u obzir pri glasovanju?
JELOVAC: Naravno da nema novca kada se neprestano gomila administracija. Osobno sam 1997. godine bio ministar financija u Vladi HNŽ. Od tada se broj uposlenih u županijskoj administraciji višestruko uvećao. Međutim, uvećanje broja uposlenih nije pratilo i uvećanje poreznih prihoda. Trenutno imamo situaciju u kojoj Vlada svaki mjesec troši novac od sljedećega mjeseca. Preciznije rečeno, troši više novaca nego što se slijeva u proračun. Međutim, činjenica je da novaca ima dovoljno, jer kada se zbroje proračuni općina i gradova u HNŽ sa proračunom županije, dođemo do brojke od preko 400 milijuna maraka. Dakle, nije problem u nedostatku novca, nego u racionalizaciji troškova. Svaki ministar ima brojne beskorisne savjetnike i pomoćnike, a o beskorisnim službama da i ne govorimo. Pojedina ministarstva u cijeloj godini nisu ponudila niti jedno novo zakonsko rješenje. Sve to treba srezati.
NN: Iz Vlade ističu kako je kredit MMF-a nužan kako bi bio izbjegnut proračunski kolaps. Kako se uopće došlo do toga da proračunu prijeti krah?
JELOVAC: Upravo iz razloga koje sam ranije nabrojao. Gomila se administracija, a ne povećavaju se prihodi. MMF daje novac uz postavljene uvjete kako bi nas naučio da njime racionalno raspolažemo i da u krajnjoj liniji od tog novca i profitiramo. Međutim, HNŽ će dobiti oko pet milijuna maraka kredita koji će pokriti proračunski manjak. Dakle, ništa se neće biti zarađeno, nego će taj novac ponovno otići na plaće administraciji. Kazao sam koliko novaca ima u HNŽ. Kredit od pet milijuna bi bio nepotreban da je rađeno sve kako treba.
NN: Zbog aranžmana s MMF-om Vlada HNŽ je smanjila plaće svim korisnicima proračuna pa tako i prosvjetnim djelatnicima, nakon čega su oni najavili štrajk. Vidite li Vi izlaz iz te situacije?
JELOVAC: Moram kazati kako ljudi koji vode sindikate koriste prosvjetne djelatnike za svoju osobnu političku promociju. U posljednjih deset godina svaka školska godina je počinjala s prijetnjama štrajkom. To jednostavno nije fer. Ipak, za takvo su stanje krive i političke stranke koje pred izbore potpisuju sporazume podrške sa sindikatima, posebice prosvjete, koje onda kasnije ne mogu ispoštovati. Tako da su štrajkovi logični.