Ranka Mišić, predsjednik Saveza sindikata RS, kaže da posljednji nemili događaji, kada su za nekoliko dana na radnom mjestu život izgubila tri radnika, a nekoliko njih teško povrijeđeno, samo potvrđuju da u oblasti zaštite na radu postoje veliki problemi i da je potpuno neuređena.
"Svi naši apeli upućeni Ministarstvu rada i boračko-invalidske zaštite RS, kontrolnim organima i poslodavcima u RS nisu shvaćeni ozbiljno i evo vidite šta se za samo nekoliko dana desilo. Ljudske živote niko ne može nadoknaditi. U sve slučajeve nesreće hitno treba da se uključe istražni organi, kako bi utvrdili ko je odgovoran i da dobije zasluženu kaznu", smatra Mišićeva.
NN: Šta nadležne institucije mogu uraditi da spriječe ovakve tragedije na radu?
MIŠIĆ: Resorno ministarstvo mora obezbijediti dosljednu primjenu Zakona o zaštiti na radu, kako bi bili sačuvani ljudski životi, koje niko ne može nadoknaditi. Ministarstvo je formiralo Odbor za zaštitu zdravlja na radnom mjestu, ali taj odbor ne radi i upravo to utiče na ovakvo stanje. Ovaj odbor treba aktivirati pod hitno i to baš u ovim trenucima, a njegov rad bi u velikoj mjeri poboljšao veću kontrolu izrade i primjene Akta o procjeni rizika na radnom mjestu.
NN: Koliko je Akt o procjeni rizika poboljšao bezbjednost radnika?
MIŠIĆ: Akt o procjeni rizika je trebalo da bude akt koji procjenjuje bezbjednost radnika na svakom radnom mjestu, u svakoj instituciji, firmi i ustanovi. Međutim, to je krenulo u sasvim suprotnom smjeru.
Pojavila su se agencije koje su dobile sertifikate da izrađuju ovaj dokument i sada bukvalno "štancaju" taj akt, jer je bitno da ga poslodavci imaju ako inspektori dođu u kontrolu, a što taj akt nije prilagođen radnom mjestu, nikoga ne brine. Ovaj dokument bi mogao stvarno da predvidi i spriječi situacije koje bi izazvale povrede radnika na radu, ali pod uslovom da je urađen po svim propisima.
NN: Da li radnici u RS imaju adekvatnu zaštitnu opremu?
MIŠIĆ: Veoma važan faktor u zaštiti zdravlja radnika na radu jeste zaštitna oprema. Dovoljno je prošetati po gradilištima i odmah možete vidjeti koliko radnici zaista imaju i nose ovu opremu. Tu se javljaju dva problema, jedan je nedostatak opreme i njen loš kvalitet, a drugi to što neki radnici neće da je nose. Na osnovu žalbi radnika, pa čak i radnika u javnom sektoru, koje smo imali dosad, može se reći da je oprema vrlo lošeg kvaliteta i da se uglavnom nabavlja u kineskim radnjama ili joj je istekao rok trajanja. To najbolje govori kakav je njen kvalitet i zašto se raspadne nakon nekoliko dana nošenja. Isto tako veliko pitanje u vezi s kojim mora nešto biti preduzeto jeste pravilno postavljanje skela u građevinarstvu i pod hitno treba kontrolisati opremu, bar za one koji ih imaju.
NN: Da li ste zadovoljni dosadašnjim radom kontrolnih organa i nadležnih institucija u ovoj oblasti?
MIŠIĆ: Moram da kažem da nisam zadovoljna i da uprkos izmjenama Zakona o inspekcijama, za koje smo se zalagali, još nemamo odgovore na pitanja koja su aktuelna i koja su od suštinske važnosti za zdravlje radnika.
NN: Zbog čega je to tako?
MIŠIĆ: Osnovni razlog je nedostatak inspektora i pitanje organizacione strukture. Sigurni smo da ovakav način organizovanja Inspektorata nije dobar. Potrebno je pod hitno uraditi reorganizaciju jer ova institucija nikome ne odgovara i sama diktira tempo svog rada, a rezultati tog rada nisu nešto čime se mogu pohvaliti.
Ima inspektora koji čestito rade svoj posao i koji se trude, ali ima i onih koji ne rade ništa. Osnovni problem u RS je taj što nemamo ministarstvo rada već Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite RS i resorni ministar mora da stigne i na parastose, na sastanke s penzionerima i borcima, a najmanje se gleda na resor rada.
NN: Treći put ste izabrani na čelo Saveza sindikata RS. Šta će biti Vaši prioriteti u predstojećoj sindikalnoj borbi?
MIŠIĆ: Moram da kažem da nisam srećna što sam izabrana na ovu funkciju iako mi je drago da mi je treći put ukazano povjerenje granskih sindikata. Međutim, u ovom trenutku više sam zabrinuta zbog vremena u kojem živimo i prioritetima koji su stavljeni ispred Saveza sindikata.
Predstoji nam grčevita borba da na sadašnjem nivou očuvamo stečena radnička prava. Jedan od prioriteta će biti i primjena Strategije zapošljavanja, odnosno nastojanja koja svakodnevno imamo u komunikaciji s Vladom RS, da dobijemo produktivno zapošljavanje.
Ovo je sigurno najteže vrijeme od postanka RS, vrijeme recesije, sve je manje para, a sve više problema, a oni koji bi trebalo da nude rješenja ili ne znaju ili to ne žele.
NN: Ko konkretno treba da odgovara za posljednje slučajeve stradanja radnika?
MIŠIĆ: Ukoliko nisu ispoštovane odredbe Zakona o zaštiti na radu i ne postoji Akt o procjeni rizika, odgovoran je poslodavac, a ako je to sve urađeno i desila se nesreća, onda istražni organi treba da utvrde ko je kriv.
Teret i odgovornost za primjenu ovih propisa je na poslodavcu, a ko je odgovoran za posljednje slučajeve pogibije radnika, utvrdiće istražni organi.
NN: Plate budžetskih korisnika vraćene su za pet odsto. Da li ste zadovoljni?
MIŠIĆ: Jedan od naših prioriteta će biti i vraćanje plata na nivo od 2012. godine. Iako je Vlada RS prošle godine smanjila plate budžetskim korisnicima za deset odsto, uz opravdanje da će se na taj način uštediti novac kako bi se pomoglo realnom sektoru, sad su uvidjeli da je to bila jedna loša odluka koja nikome nije pomogla. Prije nekoliko dana plate su vraćene za pet odsto i u narednom periodu biće vršeni intenzivni pregovori da se vrati i preostalih pet odsto.