Savez sindikata RS blokira svaki pokušaj razgovora o donošenju novog zakona o radu iako poslodavci ne traže smanjenja prava radnika, već samo da se preciznije reguliše ono što je postojećim zakonom ostavljeno na slobodno tumačenje, tvrdi Ranko Milić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS.
Poslodavci, prema njegovim riječima, žele da se zakonska rješenja u sferi rada u RS maksimalno prilagode legislativi zemalja Zapada, kao i ekonomskom ambijentu u kojem posluju.
NN: RS je prošle godine ponovo, nakon 2009, zabilježila pad bruto domaćeg proizvoda na šta su evidentno u velikoj mjeri uticali i spoljni faktori ekonomske krize. Da li se recesija, ipak, mogla izbjeći sprovođenjem određenih unutrašnjih mjera?
MILIĆ: Mislim da ne možemo konstantno tražiti izgovore u svjetskoj ekonomskoj krizi i kako se ona odražava i na mnogo jače ekonomije, pa, eto, mora i na RS. To je nesporno, ali je opštepoznata činjenica i da su u RS činjeni neki potezi koji nisu išli u prilog tome da se stanje popravi. Naprotiv, ti potezi su privredi otežavali poslovanje, što je na kraju dovelo do postojećih rezultata, odnosno do ekonomskog pada i recesije.
NN: Na koje negativne mjere domaćih vlasti prvenstveno mislite?
MILIĆ: To su svojevremeni državni nameti kroz povećanje stopa poreza na dohodak i doprinosa, te uvođenje raznih taksi i naknada, propisivanje novih procedura, što je sve u paketu pogoršalo situaciju za privredu. Vlada RS se u cijelom proteklom periodu ekonomske krize deklarativno izjašnjavala da je spremna podržati privredu i da će se staviti u funkciju podrške proizvodnje i realnog sektora. Mi to, međutim, nismo osjetili, a da je to upravo tako pokazuju i aktuelna ekonomska kretanja.
NN: Imate li informacija kada će biti utvrđen novi zakon o radu koji je najavljivan još prije dvije godine?
MILIĆ: Izrada novog zakona o radu se konstantno predviđala ekonomskim politikama RS od 2009. do 2012. godine. Poslodavci imaju veliki problem u činjenici da za jednog od socijalnih partnera imamo Savez sindikata RS, koji ima ultimativni stav da se donošenje novog zakona o radu neće otvarati, odnosno da se sva dostignuta prava radnika i sindikata ne smiju dirati. Stoga moram još jednom istaći da naši zahtjevi ne idu u pravcu smanjenja prava radnika, već da se zakon prečisti i preciznije reguliše ono što je postojećim zakonom ostavljeno na slobodno tumačenje. Želimo da se zakonska rješenja u sferi rada u maksimalnoj mogućoj mjeri prilagode zakonskim rješenjima zemalja Zapada, kao i ekonomskom ambijentu u kojem poslujemo. Naime, sadašnji Zakon o radu, htio to neko priznati ili ne, vuče u sebi veoma mnogo recidiva socijalističkog samoupravnog sistema koji je u to vrijeme bio dobar, ali sada imamo potpuno drugačije prilike u kojima se ondašnja pravila ne mogu poštovati ili, ako se poštuju, onda imamo ovakve rezultate.
NN: Kakve bi, prema mišljenju poslodavaca, rezultate polučio novi zakon o radu?
MILIĆ: Zakon bi na terenu stvorio klimu pravne sigurnosti poslodavaca i budućih investitora. U Bijeloj knjizi Savjeta stranih investitora se nedvosmisleno navodi da je postojeći Zakon o radu jedan od ključnih razloga zbog kojih strani investitori nisu spremni na ulaganje, jer ga smatraju neadekvatnim. Ako je on osnovna prepreka za dolazak stranih investitora, onda se time definitivno moramo pozabaviti. Unija udruženja poslodavaca RS traži da se otvori priča o novom zakonu o radu ne prejudicirajući rješenja, jer ćemo do njih doći u dijalogu sa socijalnim partnerima. Savez sindikata RS, međutim, svjestan činjenice da će se morati mijenjati neka od postojećih zakonskih rješenja, a ne želeći da to dopusti, blokira svaki pokušaj izmjena.
NN: Da li u konkretnom slučaju smatrate da Vlada RS previše udovoljava stavovima Saveza sindikata?
MILIĆ: Na kraju krajeva, posljedice svega navedenog će u najvećoj mjeri snositi Vlada RS, odnosno vladajuća garnitura, koja očigledno povlađuje Sindikatu, a ne preuzima na sebe odgovornost da su oni ti koji moraju povući posljednji potez i reći da li će se novi zakon napraviti ili neće. Ako odluče da naprave zakon, imaće jedne efekte, a ako ne, imaće druge i snosiće posljedice.
NN: Ekonomskom politikom RS za 2013. projektuje se blagi rast BDP-a od 0,8 odsto pri čemu se u Vladi RS najviše uzdaju u investicije u energetski sektor i putnu infrastrukturu. Kakva su Vaša predviđanja?
MILIĆ: Priča o energetici i infrastrukturi je priča na dugom štapu, jer ćemo efekte tih investicija osjetiti tek kasnije, poslije 2013. godine. Ono što su goruća pitanje naše ekonomije i društva je šta je danas i šta ćemo sutra. Procijenjene stope rasta BDP-a u 2013. nisu realne, barem prema trendovima iz protekle godine i najavama iz mnogo jačih ekonomija okruženja da očekuju recesiju u još većoj mjeri. Mislim da je to samo još jedna od lijepih želja za koju unaprijed znamo da se neće ispuniti.