Mito i korupcija u zdravstvu RS ne mogu biti iskorijenjeni edukacijom i apelom na medicinsko osoblje, već je to potrebno regulisati zakonski, upozorio je Ranko Škrbić, ministar zdravlja i socijalne zaštite RS.
Resorni ministar je istakao da je nedopustivo da pacijenti prije operacije hirurzima ili drugim stručnjacima "nose koverte", te da ti ljekari moraju snositi određene posljedice.
NN: Često smo svjedoci mita i korupcije u zdravstvu, koverte su nezaobilazne prije operacija. Kako to komentarišete?
ŠKRBIĆ: Apsolutno je za osudu ucjena, ukoliko takva postoji. Nedopustivo je da pacijent bude ucijenjen da mora donijeti kovertu prije operacije. Odgovornost mita i korupcije nije samo od onoga ko ucjenjuje već i onog ko ulazi u takvu igru. To je lako reći, ali teško regulisati. To je problematika koja se javljala i u drugim društvima. Sve dok imamo neke stvari koje nisu regulisane, dok se ne poštuju protokoli, ne usvajamo nove standarde i nemamo kolektivnu odgovornost, ovakve stvari će se dešavati. Garantujem da je to u značajno manjoj mjeri nego što je bilo ranije. U to sam siguran. Sada su timski radovi. Sada nastojimo da pacijenta pogleda tim ljekara. Bez namjere da dam neku vrstu opravdanja, ali u našem i drugim društvima uvijek je bila neka vrsta želje pacijenta da počasti doktora. Ranije je to bila, na primjer, jabuka.
NN: Zar ne mislite da je to u zadnje vrijeme uzelo maha?
SKRBIĆ: Ja te informacije, sem "rekla kazala", nemam. Moraćemo učiniti dodatni napor da se suočimo s tom vrstom problematike. Nećemo sve moći da uradimo edukacijom i apelima. Neke stvari će morati da budu rješavane zakonski, represivnim mjerama. Kao ministar, ne bježim od takvih stvari, ali moraju takve stvari biti rijšene i mora odgovarati onaj ko ucjenjuje pacijenta. Napravili smo veliki iskorak u odnosu na ono gdje smo bili ranije. Sve to je ranije izgledalo drugačije, sada postoje red i disciplina, sve činimo da povećamo dostojanstvo ljekra, ali i pacijenta, i na tome treba zajedno da radimo.
NN: Šta je trenutno prioritet u Vašom radu?
ŠKRBIĆ: Prioritet nam je završetak Centra za radioterapiju u Banjaluci. Broj bolesnika koji boluje od malignih oboljenja svakodnedno je u porastu, a bolnice u Srbiji imaju mnogo i svojih pacijenata. Rekonstrukcija bolnica je u toku. Ovih dana ćemo dogovoriti najpovoljniju ponudu za rekonstrukciju bolnice u Gradišci, ali i bolnice u Kasindolu. Završili smo tendersku proceduru i došli do potpisivanja ugovora s austrijskim izvođačem koji će graditi bolnicu u Bijeljini. Cilj nam je da izvršimo rekonstrukciju centara za hemodijalizu u Gradišci, Foči i Trebinju i time bi kompletna hemodijaliza u RS bila identično opremljena. Time bismo bili prvi u regionu koji su na taj način opremili centre za hemodijalizu po principu javno - privatno. Nema razlike da li se hemodijaliza obavlja u Minhenu ili kod nas. Modernizacija domova zdravlja je u toku. Na svim lokacijam i mjestima želimo napraviti značajan iskorak. Izazov nam je da napravimo efikasnije i funkcionalnije javno zdravstvo.
NN: Da li ste zadovoljni porodičnom medicinom u RS?
SKRBIĆ: Od trenutka kada smo rekli da ćemo uvesti sistem porodične medicine, tada su počele razne glasine, jedni su govorili da je to dobro, a drugi da nije. Posebno ističem da je sve više onih koji su zadovoljni porodinčom medicinom.
NN: Ipak, u posljednje vrijeme je mnogo pritužbi na funkcionisanje sistema porodične medicine u RS, na velike gužve. Jeste li upoznati s tim?
ŠKRBIĆ: Neke stvari moraju biti poboljšane. Ima nekih tehničkih stvari koje ćemo morati riješiti. Nikada nećemo biti skroz zadovoljni u smislu da se ne može više i bolje. Kada dođemo do određenog nivoa, uvijek možemo na sljedeći. Kada se sjetimo gdje smo bili prije tri godine, onda je ovo sada nemjerljivo drugačije. U nekim sredinama porodična medicina dobro funkcioniše i ljudi su zadovoljni. Pripremamo se da uradimo jednu anketu u domovima zdravlja. Zakazivanje na pregled ima nekog smisla i to je za hronične pacijente koji dolaze da ne moraju čekati od jutra do mraka. Neke stvari su namjerno iskrivljene da bi dobile ružnu sliku. Ako sve saberemo i oduzmemo, ja sam vrlo zadovoljan. Sve činimo da porodičnu medicinu približimo građanima. Porodična medicina je da doktor brine o porodici i da postoji uzajamna saradnja. Mi sve radimo da bi ovaj sistem funkcionisao. Porodična medicina treba da radi i promociju zdravlja, a ne samo da reagujemo kada zdravlje bude narušeno.
NN: U ratnom periodu u zdravstvo je primljen veliki broj nemedicinskog kadra. Da li će u budućnosti biti rađena racionalizacija?
ŠKRBIĆ: Već smo analizirali situaciju u bolnicama i domovima zdravlja u RS i dali smo direktorima obrasce kako bi to trebalo da izgleda. Zdravstvene ustanove bile su suočene s ovim problemom. Oni su napravili planove racionalizacije i približavanja kadrovskih potreba za novo vrijeme i pravilno su riješili taj disbalans između nemedicinskih i medicinskih radnika. Neki domovi zdravlja napravili su plan ušteda, ljudskih resursa i plan rješavanja viška radnika. Plan rješavanja viška radnika urađen je na primjeren način, dakle, nismo rekli otpustićemo toliko radnika. Želimo naći odgovarajuće aranžmane, neki od njih odlaze u penziju, otkupili smo im dio radnog staža, a neki su prekvalifikovani. Dakle, s jedne strane imali smo višak, a sa druge manjak radnika. Nije tajna da smo povećali značajan broj medicinskog kadra, posebno tamo gdje je bio manjak.
Cilj nam je da smanjimo odlazak naših pacijenata na liječenje u inostranstvo i da im omogućimo komfor.
Spremnost RS za grip H1N1
NN: Da li možemo reći da je RS spremna za borbu protiv gripa H1N1 i da li očekujete pandemiju?
ŠKRBIĆ: Činimo sve da budemo što je moguće više spremni i svaki naš korak ide u tom pravcu. Želimo da imamo sistem koji će odgovoriti na pravi način. Da li će to biti dovoljno sutra za neku jaku pandemiju i za pandemiju širokih razmjera sa visokom smrtnošću, odgovor na to pitanje ne može dati niko. Na nama je da se pripremamo na adekvatan način, da imamo adekvatnu saradnju sa zemljama u regionu, da razmjenjujemo iskustva i informacije i da jedni drugima pomažemo. Šta će se desiti, ne znamo, ali mislim da stvar nije prenaduvana. Ova pandemija će uvijek biti prijetnja, a mi moramo reagovati kao odgovorna članica.