Intervju

Rapa: Vladi još jedna šansa, a onda izlazimo na ulicu

Rapa: Vladi još jedna šansa, a onda izlazimo na ulicu
Foto: Nedžad Uglješa | Rapa: Vladi još jedna šansa, a onda izlazimo na ulicu

SARAJEVO - Penzioneri iz FBiH neće odustati od najavljenih protesta u septembru, samo ih možemo prolongirati ukoliko Vlada prihvati novi prijedlog koji ćemo joj naredne sedmice uputiti, kazao je u intervjuu za "Nezavisne" Mehmedalija Rapa, predsjednik Saveza udruženja penzionera FBiH.

"Mi tražimo da se poboljša život penzionera", kategoričan je Rapa.

NN: Šta je sa najavljenim protestima, hoće li se oni desiti ili ne?

RAPA: Zaključak sa naše sjednice u aprilu je da će 410.132 penzionera, koliko ih je registrovano u FBiH, 14. septembra izaći na proteste. Već sam govorio o našem zahtjevu za povećanje penzija koji je Vlada odbila. Nećemo odustati, to je sigurno, ali ćemo dati novu ponudu Vladi FBiH.

NN: Pominjete neku novu ponudu, o čemu se radi?

RAPA: Naredne sedmice planiramo održati sastanak. Dogovorićemo se da idemo s novim prijedlogom, jer i mi smo shvatili da nije u redu da se i onima koji imaju 1.000 KM penzije i onima koji imaju najnižu penziju od 326 KM isto poveća penzija, jer će onda onaj penzioner koji ima 1.000 maraka penzije dobiti oko 100 KM, a ovi sa 326, samo 32 KM, što nije pravično. Naš novi prijedlog Vladi biće da se penzionerima koji su penzionisani do 1998. godine povećaju penzije za 10 posto, jer su njima najmanje rasle, a onima koji su penzionisani od 1998. do 2008. za pet posto. Mi ćemo nakon te sjednice dati taj revidirani prijedlog Vladi. Tražićemo to povećanje i nećemo odustati od protesta.

NN: Zbog čega izdvajate ove dvije kategorije?

RAPA: U to vrijeme penzije su umanjene 39,2 posto i onda bi to bilo neko obeštećenje svima onima koji su penzionisani prije donošenja ovog zakona koji je na snazi, a koji je donesen 31. jula 1998.

NN: Šta bi konkretno novi zakon o PIO poboljšao u životu penzionera?

RAPA: Mi tražimo da se poboljša život penzionera, a posebno onoj kategoriji koja se penzionisala do 1998. i drugoj grupi koja je penzionisana do 2008. U ove dvije grupe penzionera penzije su u ovom periodu veoma malo rasle.

Učestvovali smo od samog početka u izradi ovog zakona. Davali smo svoje primjedbe, neke su uvažene, neke nisu, ali ono što je osnovno, mi u Savezu se zalažemo za što skorije donošenje ovog zakona, s obzirom na to da on utvrđuje tačan iznos penzija i donošenjem i primjenom ovog zakona ne bi se moglo desiti da neko dobije veću penziju nego što ima plaću, kao što je to sada ovim postojećim zakonom utvrđeno.

Ako bi se nastavilo po ovom starom zakonu, moglo bi se desiti da se poveća likvidnost Fonda PIO/MIO, jer nije mali broj penzionera koji svake godine dobivaju veću penziju nego što imaju penzijski osnov.

NN: Da li znači da će novim zakonom penzionerima koji imaju najveće penzije one biti umanjene, a onima sa najnižim povećane?

RAPA: Ne, to ne znači to. Ovaj zakon će utvrditi način izračuna penzija, na način da će onaj ko ima prosječnu platu u FBiH malo više od 680 KM imati i prosječnu penziju oko 540 KM. Oni penzioneri koji su bili na minimalcu, njima se garantuje najniža penzija od 326 KM. Naravno, rast penzija bi se utvrđivao sa rastom rastom BDP-a i rastom troškova života.

NN: Zijad Krnjić, direktor Fonda PIO/MIO FBiH izjavio je kako će penzije u narednim mjesecima biti povećane za 10 posto. Vjerujete li toj izjavi Krnjića i da li je to u ovim okolnostima moguće?

RAPA: Čitao sam taj tekst, ali to povećanje od 10 posto stoji samo u naslovu. Nije on to tako rekao. On je rekao da će doći do povećanja penzija nekim kategorijama, ali nije precizirao na koji način će doći do tog povećanja. Mi ćemo ići sa ovim prijedlogom o kojem sam govorio.

NN: Imate li pritužbi penzionera koji primaju najnižu penziju u FBiH, odnosno kako oni žive?

RAPA: Dovoljno je reći da više od 66 posto penzionera prima najnižu penziju u FBiH. Kad odbijete sve komunalije koje penzioneri plate, jer oni su redovne platiše, njima ostane tri do četiri KM dnevno za hranu i lijekove. Veliki broj njih hrani više članova porodice. Najgora je ona kategorija u kojoj ni djeca ne rade. Težak je život penzionera u FBiH, loša je i zdravstvena zaštita. Penzioneri jedva preživljavaju, posebno oni koji nemaju djece i pomoći. Koliko je penzionerima u FBiH teško, govori i činjenica da je povećana stopa smrtnosti penzionera u zadnjih četiri-pet godina za 80 posto. Znači, ako je godišnje umiralo devet penzionera, sad umire 16. To je katastrofalno. Najgore je da niko o tome ne govori i šta učiniti da se poboljša život penzionera.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije