Rasim Ljajić, potpredsjednik Vlade Srbije i ministar vanjske i unutrašnje trgovine i telekomunikacija, zadovoljan je prvim sastankom Zajedničke komisije za ekonomsku saradnju Srbije i BiH, održanim u Beogradu.
U intervjuu za "Nezavisne" Ljajić najavljuje niz bilateralnih aktivnosti, ali i zajedničke nastupe pred ključnim međunarodnim institucijama s ciljem početka oporavka ekonomija u Srbiji i BiH i povratka velikih kompanija na strana tržišta.
"Srbija i BiH nalaze se u gotovo identičnoj situaciji, za razliku od Makedonije i Crne Gore, koje su takođe potpisnice CEFTA sporazuma, ali nemaju tu vrstu problema i otvorenih pitanja koja mogu da se pokrenu ulaskom Hrvatske u EU", ističe Ljajić.
NN: Koliki je značaj prve sjednice Zajedničke komisije, naročito u kontekstu duboke recesije koja teško pogađa obje države i njihove ekonomije, a pogotovo zbog normalizacije odnosa između dvije države?
LJAJIĆ:Sigurno da su posledice ekonomske krize ogromne i za jednu i za drugu zemlju. Mi smo suviše pojedinačno mala tržišta, a s druge strane, naše kompanije još ne mogu da budu konkurentne na međunarodnom tržištu. Prostor za poboljšanje saradnje apsolutno postoji i mi smo razgovarali i o tim potencijalima, o aktivnostima koje treba da preduzmemo, o sporazumima koje treba da potpišemo, i svakako o problemima koji postoje, pre svega u smislu vancarinskih barijera koje moramo da uklonimo kako bismo olakšali protok robe između dve države. U tom kontekstu, neki sporazumi su na zasedanju ovog komiteta već potpisani. Činjenica da mi imamo 51 potpisan sporazum sa BiH, a to je najveći broj potpisanih sporazuma koje Srbija ima s nekom zemljom, govori o značaju koji mi pridajemo ovoj saradnji.
NN: Dogovoren je i zajednički nastup na trećim tržištima i saradnja u oblasti telekomunikacija. Možete li pojasniti šta će to konkretno značiti u praksi, odnosno kada će potpisani dokumenti biti provodivi?
LJAJIĆ:Dobili smo Predlog memoranduma o saradnji o nastupu na trećim tržištima, a plan je da ga potpišemo u junu u Sarajevu. Međutim, mi nećemo čekati potpisivanje tog sporazuma, nego smo ministar Mirko Šarović i ja dogovorili da krenemo u posete pojedinim zemljama u kojima mogu biti značajna tržišta za naše firme, pre svega da se vratimo na tržište Iraka i Libije. Takođe ćemo organizovati bilateralne posete i nekim drugim zemljama za koje procenimo da mogu biti interesantne za ekonomsku saradnju sa Srbijom i BiH. I ja verujem da ćemo krenuti sa prvim zajedničkim posetama vrlo brzo, s ciljem da otvaramo prostor i mogućnosti da se naša preduzeća vrate na ta tržišta i da, s druge strane, povećamo naše kapacitete za privlačenje stranih investicija.
NN: Postoji li neki konkretan plan za zajedničke projekte u saobraćaju, poljoprivredi i energetici, što su oblasti navedene kao prioritetne?
LJAJIĆ: U oblasti drumskog saobraćaja dogovoreno je da se počnu pregovori s ciljem usaglašavanja bilateralnog sporazuma za izgradnju mosta preko Drine i graničnih prelaza. Što se tiče železničkog saobraćaja, izražena je potreba za zaključenje sporazuma o graničnoj kontroli. U svakom slučaju, moramo da poboljšamo komunikacije, da izgradimo adekvatnu insfrastrukturu, kako bismo imali što više graničnih prelaza gde je moguć promet robe. Takođe smo dogovorili da započnemo aktivnosti s ciljem istraživanja korištenja hidroenergetskog potencijala srednjeg toka reke Drine, predviđena je i mogućnost izgradnje dalekovoda, a takođe i učešće BiH u realizaciji projekta "Južni tok" i korištenje podzemnog skladišta gasa Banatski dvor.
Ne verujem da će se rekonstrukcija Vlade Srbije odnositi i na Ivicu Dačića
NN: Da li su delegacije dvije države razgovarale o bilo kakvoj zajedničkoj ekonomskoj strategiji ili zajedničkom odgovoru na moguće probleme koji će se sigurno javiti nakon ulaska Hrvatske u EU 1. jula ove godine?
LJAJIĆ: To je jedna od tema kojoj smo posvetili puno pažnje tokom ovog zasedanja, jer se Srbija i BiH nalaze u gotovo identičnoj situaciji, za razliku od Makedonije i Crne Gore, koje su takođe potpisnice CEFTA sporazuma, ali nemaju tu vrstu problema i otvorenih pitanja koja mogu da se pokrenu ulaskom Hrvatske u EU. Poznato je, naime, da Evropska komisija u ime Hrvatske pregovara o reviziji Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, s ciljem da Hrvatska zadrži status koji je imala u okviru CEFTA sporazuma, kada se radi o trgovini. Mi vodimo te pregovore sa EK, odnosno Evropskom unijom, i zasad nemamo naznaka da imamo neki progres. A s obzirom na identične pozicije Srbije i BiH, dogovorili smo da usaglašavamo stavove, da se dogovaramo i da pred Evropskom komisijom i EU možda i zajednički nastupamo kada se govori o traženju rešenja za ovaj mogući problem. U svakom slučaju, opredeljeni smo da tražimo kompromisno rešenje koje će biti u svrhu razvoja ekonomija u svim ovim zemljama.
NN: Posljednjih dana mnogo se govori o rekonstrukciji Vlade Srbije, da li je ona izvjesna?
LJAJIĆ:Mi moramo da je završimo što pre. Ako je ta priča već otvorena, onda ona mora da se zatvori na način ili da kažemo da idemo u brzu rekonstrukciju, ili da jednostavno kažemo da nema rekonstrukcije. Najgora stvar koja može da se dogodi jeste da se ona odloži u nedogled, da imamo stalno licitiranje ko će biti rekonstruisan, ko će ući, ko će izaći iz Vlade, a to naprosto otežava normalno funkcionisanje institucija, pre svega ministarstava. Najbolja varijanta je da se ta priča što pre završi, da imamo promene koje su neophodne, a sigurno da će taj proces voditi SNS i Socijalistička partija, dvije vodeće stranke koje imaju ključnu ulogu. Od njih upravo zavisi dinamika tog procesa.
NN: Hoće li, u tom slučaju, otići i premijer Ivica Dačić i da li bi to značilo kraj koalicije SNS - socijalisti?
LJAJIĆ:Do sada nije bilo zvaničnih razgovora o tome. A ako mene pitate za scenario, ne verujem u tu mogućnost. Pre svega ne verujem da SNS kao najveća stranka, stranka koja je u usponu, ima interes da bez izbora pravi tu vrstu rotacije na mestu premijera. Ja ne očekujem rekonstrukciju u tom smislu.
Nastavljamo borbu protiv korupcije
NN: Region s velikom pažnjom prati obračun nove srbijanske vlade sa kriminalom i korupcijom. Da li će nova vlast istrajati, naročito zbog ozbiljnih prijetnji po sigurnost nekim zvaničnicima?
LJAJIĆ:U Srbiji je vrlo jasno proglašena nulta tolerancija za kriminal i korupciju, a to se pokazalo hapšenjem niza ljudi koji su učestvovali u privrednim mahinacijama u procesima privatizacije. Sigurno je da mi radimo, pre svega, na jačanju institucija države, a Vlada treba da pokaže potpunu političku volju i da institucije oslobodi bilo kakvog pritiska kada se radi o borbi protiv kriminala i korupcije. Nema nikakve dileme da će se ta borba, koju vodi potpredsednik Vlade Aleksandar Vučić, nastaviti.