Činjenica je da to što u BiH postoji vanjski autoritet koji može donositi odluke predstavlja problem na putu BiH ka EU, rekao je Renco Davidi, v.d. šefa Delegacije EU u BiH.
On je objasnio da EU od zemlje koja želi članstvo traži da ima kapacitet da formuliše politike i da ih samostalno implementira, ali da u ovom trenutku ne može reći kada će pitanje OHR-a doći na dnevni red.
Istakao je da je referendum u RS s pitanjem kako je postavljeno za EU neprihvatljiv, ali da ona nudi dijalog kojim bi se riješio taj problem.
"Evropska komisija će i te kako imati ulogu u tome. Ona može dovesti i različite eksperte, koji mogu pomoći da pronađemo rješenje", rekao je on.
NN: Zna li se već ko će biti novi šef Delegacije EU u Sarajevu?
DAVIDI: Proces je u poodmakloj fazi i novi šef bi trebalo da bude poznat bukvalno u narednih nekoliko dana.
NN: Šta je po Vašem mišljenju najveći, najvažniji i najurgentniji problem u BiH?
DAVIDI: Ako bih tako govorio, onda je to politička situacija, pitanje formiranja vlasti koje još nemamo ni nakon sedam mjeseci. To je nešto što ima negativne posljedice, posebno kada se radi o evropskom putu zemlje. Naravno, to je i pitanje referenduma, koji izaziva tenzije i probleme unutar BiH i probleme u odnosu s međunarodnom zajednicom. Tu je i problem političke situacije u FBiH, gdje i dalje postoje tenzije.
NN: Ne mislite li da je najveći problem velika frustracija dva konstitutivna naroda, Srba i Hrvata, odnosima u BiH?
DAVIDI: Ja se ne bih složio s vama. Razumijem da postoje frustracije nekih građana u pogledu političkih procesa u BiH, ali mislim da ne bi bilo korektno to posmatrati isključivo kroz prizmu međuetničkih odnosa.
Novi šef
Ime novog šefa Delegacije će biti poznato u narednih nekoliko dana
NN: Ali činjenica je da su Srbi i Hrvati frustrirani kao konstitutivni narodi u BiH. Vidite li Vi to kao problem?
DAVIDI: Dobro, možemo govoriti o frustracijama ljudi zbog nezaposlenosti, nedostatka ekonomskog napretka, i zapitati se ima li to etničku konotaciju ili je to nešto što je prisutno kod svih, bez obzira na to odakle ljudi dolaze? Kako ja vidim, sve etničke grupe se slažu da su te frustracije generalne.
NN: Hrvati kažu da nisu zadovoljni svojim ustavnim položajem. Vidite li tu frustraciju kao problem?
DAVIDI: Naravno da vidim problem u tome što ne postoji zajednička vizija o budućnosti ove zemlje između tri etničke komponente. U tom svjetlu, ja se slažem da problem postoji.
NN: Jeste li upoznati s frustracijama iz RS u vezi s bh. pravosuđem koje su dovele do ove priče o referendumu?
DAVIDI: Poznata mi je argumentacija, ali nevažno je šta mislim o tome. Važno je da postoje načini i forumi kako se može voditi debata. Mislim da se o tome previše govori s političke tačke gledišta, a nama je potrebna stručna i tehnička rasprava. Na kraju možemo doći do zaključka da bi neke stvari u pravosudnom sistemu zaista trebalo reformisati.
NN: Šta može EU ponuditi liderstvu RS kao zadovoljavajuće rješenje, a da ujedno uklonimo i zabrinutosti koje postoje u EU i SAD?
DAVIDI: Ponuda je već na stolu i o njoj razgovaramo proteklih dana. O tome moramo razgovarati na za to primjerenim mjestima. Ali referendum s ovim pitanjem kako je postavljeno za EU nije prihvatljiv.
NN: Šta konkretno nudite? Kakav dijalog? Hoće li EU biti uključena?
DAVIDI: Želimo započeti sa dijalogom u koji će biti uključene različite strane u BiH. Evropska komisija će i te kako imati ulogu u tome. Ona može dovesti i različite eksperte, koji mogu pomoći da pronađemo rješenje.
Dijalog
Davidi je kazao da je referendum u RS s pitanjem kako je postavljeno za EU neprihvatljiv, ali da ona nudi dijalog kojim bi se riješio taj problem
NN: Da li je OHR prepreka na putu BiH ka EU?
DAVIDI: Jasno je da zemlja koja želi biti članica EU mora imati kapacitet da formuliše politike i da ih samostalno implementira. Odgovornost za reforme mora biti u rukama lokalnih vlasti. Činjenica da imamo vanjski autoritet koji može donositi odluke svakako predstavlja problem, ali u kojoj fazi pristupa će ovaj problem biti postavljen u ovom trenutku je teško reći.
NN: Možete li zamisliti kako će izgledati RS kada BiH jednog dana bude članica EU? Hoće li postojati kao takva?
DAVIDI: Sve zemlje koje su postale članice EU su morale donekle promijeniti svoje institucije, ustave i slično. Nijedna zemlja na kraju pregovaračkog procesa nije izgledala isto kao na početku. Zbog toga je sad teško zamisliti kako će RS izgledati kada BiH uđe u EU. Znate, i pravna stečevina EU se mijenja. Ali u principu u EU postoji toliko različitih regionalnih organizacija da ne vidim nijedan razlog zašto RS ne bi mogla postojati kao RS u EU. Pravna stečevina veoma podržava regionalne, podregionalne ili mikroregionalne autonomije, koje, recimo, postoje u sjevernoj Italiji. Kako da organizujete autonomije unutar BiH je nešto u čemu će vam pomoći i EU, ali trenutni problem je kako BiH dovesti do članstva.
Koordinacija na državnom nivou
NN: Da li je za EU principijelno prihvatljivo ono što govori Milorad Dodik, predsjednik RS, da umjesto zajedničkih institucija imamo koordinaciju između entitetskih agencija i institucija?
DAVIDI: Ovo pitanje mi je često postavljano na sastancima proteklih sedmica u RS. Postoji potreba za određenom koordinacijom na nivou države, koja bi imala određenu institucionalnu prirodu. Postoje i jasni primjeri gdje moraju postojati institucije na državnom nivou jer to zahtijeva pravna stečevina EU. Evo nekoliko primjera. Zakon o državnoj pomoći BiH je nešto što u svakom slučaju zahtijeva mehanizme za implementaciju na državnom nivou. Drugi primjer su javne nabavke. Pravna stečevina EU je veoma jasna u vezi s tim, a sigurno je da EU to neće mijenjati samo zbog BiH. Ali postoje i oblasti u kojima pravna stečevina nije toliko striktna i gdje nije potrebno imati institucionalni okvir na državnom nivou i u tim slučajevima je moguća koordinacija. Ali o tome ćemo prosuđivati od slučaja do slučaja.