BiH treba dogovor o globalnom fiskalnom okviru, jer niko ne zna šta će se desiti početkom naredne godine ako dogovora ne bude, upozorio je Renco Davidi, zamjenik šefa Delegacije EU u BiH.
"Ali šta će se desiti? Pa, pretpostavljam da idemo u privremeno finansiranje, ali pitanje je na osnovu kojeg budžeta, jer budžet za 2011. godinu ne postoji... Tako da smo jako zabrinuti zbog toga", rekao je on.
Dodao je da BiH neujednačenom zakonskom regulativom zatvara ekonomski prostor u BiH, umjesto da ga otvara.
Rekao je da evropska pravna stečevina ne podrazumijeva zajedničko ministarstvo poljoprivrede, ali da će BiH trebati zajedničke poljoprivredne politike.
Teško mu je da zamisli scenario po kojem bi Savjet ministara u tehničkom mandatu mogao da nastavi raditi neko duže vrijeme.
NN: Izvještaj o napretku BiH je, očigledno, veoma loš. Koju biste nam ocjenu Vi dali? Jedinicu, dva minus...
DAVIDI: Vrlo teško pitanje, jer zavisi kako ocjenjujete. U Italiji, recimo, ocjenjujemo od jedan do deset, a vi ovdje od jedan do pet! Ali u svakom slučaju, ocjena bi bila niska.
NN: Koji su ključni problemi, osim formiranja Savjeta ministara BiH?
DAVIDI: U suštini, prošla je godina od prošlog izvještaja, a u tom periodu desilo se veoma malo na pozitivnoj strani.
Ako želimo, možemo na pozitivnu stranu staviti i pokušaj otpočinjanja strukturisanog dijaloga
NN: Igor Radojičić, predsjednik parlamenta RS, rekao je da je samo pitanje viza stvarno uspjeh i da, osim toga, nije bilo gotovo ništa?
DAVIDI: U određenoj mjeri, da, ovo je tačno. Ako želimo, možemo na pozitivnu stranu staviti i pokušaj otpočinjanja strukturisanog dijaloga o pravosuđu. Imamo još i nedavni pokušaj formiranja ustavne komisije, ali to je dio koji nije pokriven ovim izvještajem. A ujedno, sve to je samo početak procesa.
NN: Poljoprivreda će biti izuzetno krupno pitanje, kada i ako BiH dođe u fazu pregovora za članstvo u EU. Treba li BiH ministarstvo poljoprivrede na državnom nivou?
DAVIDI: Kada se radi o poljoprivredi, mislim da ćete morati definisati poljoprivredne politike koje će biti zajedničke za cijelu zemlju. Recimo, kada budemo imali novac iz fondova za ruralni razvoj, moraćemo imati jednu adresu ili ulaznu tačku na nivou BiH. E sad, još je preuranjeno za odgovor na pitanje koju će to konkretnu imati institucionalnu formu.
NN: Ali to nije nešto što je fiksno ili unaprijed određeno od strane EU, zar ne?
DAVIDI: Tako je. U pogledu pravne stečevine EU koju morate usvojiti, to pitanje nije fiksno određeno. Pravna stečevina ima određene bazične principe po tom pitanju, uključujući, na primjer, da čak i u veoma decentralizovanoj državi, kada je u pitanju upravljanje fondovima za ruralni razvoj, trebamo jednu ulaznu tačku.
NN: Jedna stvar koju čitamo u svakom izvještaju o napretku je "jedinstveni ekonomski prostor". Šta tačno pod time podrazumijevate? Zar BiH već nema jedinstven ekonomski prostor?
DAVIDI: Ovaj termin podrazumijeva mnogo stvari. EU je jedinstveni ekonomski prostor. To predstavlja slobodno kretanje robe, onda, recimo, da različiti operateri mogu uspostaviti svoje usluge u bilo kojoj zemlji EU itd. JEP predstavlja veoma integrisan ekonomski prostor. To znači da imate zajednički paket osnovnog zakonodavstva koji poštuju sve zemlje članice EU. Znači, jednake uslove za sve u smislu tržišne utakmice i slično. Onda, tu su zakoni koji omogućavaju i otvaraju prostor za tržišnu utakmicu. Kada se radi o BiH, jedan od problema je da imate primjere gdje se takvo zakonodavstvo razlikuje u entitetima. Recimo, tako je sa osiguravajućim društvima. Tu imamo zajednički okvir, a onda imamo primjenu koja se razlikuje u praksi u entitetima. To znači da vi ovdje ne otvarate, nego ograničavate tržište.
NN: Znači li to da će to zahtijevati reforme kroz koje će se entiteti morati odreći nekih svojih nadležnosti da otvore tržište?
DAVIDI: Ma, nije to pitanje nadležnosti entiteta ili države. Radi se o tome da imamo jedinstveno tržište koje je dovoljno veliko da privuče investitore. Trebate tržište koje počiva na standardima kompatibilnim sa standardima EU, jer kada BiH postane članica EU, struktura i principi moraju biti u potpunosti isti kao i oni koji prevladavaju unutar EU. Tako da ta rasprava uopšte neće biti o moćima ili nadležnostima različitih institucionalnih okvira.
Davidi je istakao zabrinutost zbog neusvajanja globalnog finansijskog okvira, te rekao da se nada da će Fiskalni savjet, koji je zakazao sastanak za 26. oktobar, donijeti neke zaključke
NN: Globalni fiskalni okvir nije usvojen, a kraj godine je blizu. Šta će se desiti 1. januara 2012. ako ni do tada ne bude postignut dogovor?
DAVIDI: I nama je teško da to procijenimo. Nadam se samo da će Fiskalni savjet, koji je zakazao sastanak za 26. oktobar, donijeti neke zaključke.
NN: Ali, u ovom trenutku ne znamo šta će se desiti ako dogovora ne bude, zar ne?
DAVID: Teško je reći. Mislim da ulazimo na teritoriju u kojoj ne postoje jasni principi. Ove godine država je imala privremeno finansiranje na osnovu budžeta iz 2010. godine, zadnjeg budžeta odobrenog u redovnoj proceduri. Ali šta će se desiti? Pa, pretpostavljam da idemo u privremeno finansiranje, ali pitanje je na osnovu kojeg budžeta, jer budžet za 2011. godinu ne postoji... Tako da smo veoma zabrinuti zbog toga. Osim toga, imamo programe za finansijsku pomoć koji zavise od usvajanja globalnog fiskalnog okvira. Država ne može obavljati svoje aktivnosti, a postoji mnogo stvari koje su veoma važne za evropsku budućnost BiH, ali to sve stoji zbog ovog problema.
NN: Hoće li BiH moći podnijeti kredibilnu aplikaciju za članstvo u EU ako ne izabere novi savjet ministara?
DAVIDI: Teško mi je da zamislim scenario po kojem bi Savjet ministara u tehničkom mandatu mogao da nastavi raditi neko duže vrijeme.
Konsenzus svih strana
NN: Mnogo se u izvještaju spominje termin "potreba mehanizama koordinacije". Šta se tačno pod tim podrazumijeva?
DAVIDI: Jasno je da BiH ima specifično uređenje, definisano ustavom. Imamo entitete, a unutar jednog entiteta imamo kantone. Pored toga, postoji i jedan distrikt. Na vrhu toga postoje nadležnosti koje su dodijeljene državi. Kada se radi o evropskim integracijama, jasno je da je naš sagovornik državni nivo. Tako radimo sa svim zemljama koje žele biti članice EU. Istovremeno, ta specifična ustavna struktura BiH mora da se reflektuje na njenu strukturu. Sve specifičnosti BiH moraju da budu odražene kroz nju. Mi u EU moramo biti sigurni da stavovi BiH koje dobijamo predstavljaju konsenzus svih strana. U tom smislu mehanizam koordinacije je alat koji će omogućiti da različite komponente BiH izraze zajednički stav na pitanjima u vezi sa EU.