Intervju

Roderik Mur: Žalosno je što je OHR još tu

Roderik Mur: Žalosno je što je OHR još tu
Roderik Mur: Žalosno je što je OHR još tu
Dejan ŠAJINOVIĆ

Visoki predstavnik je razmišljao da nametne odluku o budžetu, rekao je u intervjuu za "Nezavisne" Roderik Mur, prvi zamjenik visokog predstavnika. Pojasnio je da je Incko ipak odustao, iako, kako tvrdi, nije ispoštovana ustavna procedura, i to zbog krhkosti institucija.

"Ali, mislim da će razgovarati s različitim institucijama kako bi im iskazao razočaranje što nije ispoštovana ustavna procedura", rekao je Mur.

Dodao je da kreatori Dejtonskog sporazuma nisu ni sanjali da će OHR postojati i u 2012. godini.

"Mislim da su se oni nadali da će mirovni sporazum zaživjeti u toj mjeri da BiH bude na istom putu prema EU i NATO kao i ostale zemlje u regionu. Činjenica da smo mi još tu jeste neprirodna, a ujedno i žalosna", rekao je Mur.

NN: Je li RS u Brčkom podijeljena na dva dijela?

MUR: Daću vam pravno objašnjenje, a vi zaključite sami! Konačnom arbitražnom odlukom iz 1999. u Brčkom je uspostavljen kondominij, s tim da oba entiteta imaju prava na toj teritoriji. A 2006. godine odlukom supervizora formalno je prestala da pravno postoji međuentitetska granica unutar Brčkog. Postoji teritorijalni kontinuitet oba dijela teritorije RS kroz distrikt jer teritorija Brčkog pripada i jednom i drugom entitetu. To je vrlo kompleksno...

NN: Baš zato što je kompleksno želimo da to malo pojasnimo. Možete li nam dati primjere šta to znači u praksi?

MUR: Ako pročitate Konačnu odluku, vidjećete...

NN: Pokušao sam čitati, ali moram Vam priznati da je tekst jako dosadan!

MUR: E, to neću da komentarišem! U stvari, s obzirom na to da je distrikt politički subjekt koji ima svoju upravu i pod suverenitetom je države BiH, entiteti su delegirali svu svoju vlast i odgovornosti ovom političkom subjektu. Tako u praksi na teritoriji distrikta nijedan entitet nema autoritet i ovlaštenja. Ali, ljudi koji žive u Brčkom mogu da izaberu entitetsko državljanstvo. Recimo, oni koji su državljani RS imaju prava u RS po zakonima RS, uključujući i pravo da učestvuju na izborima.

NN: Primjedba koja se često čuje je da se stalno postavljaju novi uslovi kako bi se prolongirala odluka o zatvaranju supervizije.

MUR: Ja sam ovdje samo 16 mjeseci i koliko znam nema novih uslova, mada je "uslovljavanje" na neki način prilično teška riječ. Sada se radi o tome da se međunarodna zajednica uvjeri da će strane potpisnice Aneksa II d ispoštuju obaveze iz Konačne odluke. Nisu to, dakle, novi uslovi. Samo pojašnjavanje.

NN: Pređimo na OHR, omiljenu temu u RS! Da li je OHR tutor BiH?

MUR: Odlično pitanje. Mislim da tvorci Dejtonskog sporazuma, tada, prije skoro 17 godina, kada su smislili ovaj koncept OHR-a, nisu ni sanjali da će OHR postojati u 2012. godini. Mislim da su se oni nadali da će mirovni sporazum zaživjeti u toj mjeri da BiH bude na istom putu prema EU i NATO kao i ostale zemlje u regionu. Činjenica da smo mi još tu jeste neprirodna, a ujedno i žalosna. To ne znači da je OHR uradio loš posao. Mislim da je OHR uradio dobar posao.

NN: Znači da mi ne radimo dobar posao?

MUR: Reći ću to malo drugačije. Međunarodna zajednica još nije uvjerena da se zemlja definitivno nalazi na putu ka EU. Imamo još tu i 5+2 uslova i cilja, koji su na neki način indikator da li se zemlja nalazi na tom putu. Slažem se s vašom premisom da nije srećna činjenica da je situacija takva, ali nadajmo se da će se u bliskoj budućnosti zemlja ubrzano kretati ka EU, u kojem slučaju sam siguran da OHR više neće biti potreban.

NN: Da li je OHR izgubio kredibilitet smjenjivanjem ljudi s funkcija, a da nikad nije dao validan dokaz da su ti ljudi krivi i u čemu je njihova krivica?

MUR: OHR je to radio na temelju bonskih ovlaštenja koja eksplicitno daju takvu mogućnost. Znam da je to i tada bila kontroverzna tema. Ja naravno tada nisam bio tu, a za ovo vrijeme otkad sam tu upotrebe bonskih ovlaštenja nije ni bilo, a ni smjena.

NN: ...ljudi kojima nije dokazana nikakva krivica...

MUR: Dozvolite da prvo završim ovo, pa ćemo se vratiti na to! Recimo, nedavno je visoki predstavnik uklonio 50 i nešto ljudi s te liste na kojoj su se nalazili zbog zabrinutosti u vezi s pitanjima koja se odnose na saradnju s Haškim tribunalom. Većina, ako ne i svi slučajevi, bili su u vezi s mogućim učešćem tih ljudi u pružanju podrške haškim bjeguncima, uključujući Karadžića i Mladića. Sada se situacija promijenila, oni su sad u Hagu. Visoki predstavnik je zaključio da više nema razloga da ti ljudi budu na listi. Jedan od njih je novi ministar!

NN: Jesu li te smjene onda bile neka preventivna mjera na principu "možda su krivi, možda ne, ali smijenimo ih za svaki slučaj"?

MUR: Nisam tada bio ovdje, ali koliko razumijem, te odluke nisu donosene na prečac nego u konsultacijama sa značajnim i domaćim i međunarodnim organizacijama i institucijama. Isto je i s odlukama o uklanjanju tih ljudi s ovih lista. Sve te odluke donosene su kako bismo osigurali implementaciju mirovnog sporazuma.

NN: Ne bih da me pogrešno shvatite, ne branim te ljude. Ali meni je problematično da su ti oni izgubili posao, normalan život. Ostao im je goli život, ništa više. Da li je u OHR-u iko vodio računa i o tim stvarima?

MUR: Nadam se da jeste. To su ozbiljne odluke s ozbiljnim posljedicama. Mogu pretpostaviti da su tada moje kolege donosile ove odluke s ozbiljnim uvjerenjem da su radili pravu stvar. U svim odlukama koje sam vidio postoji eksplicitna odredba da OHR nema nikakvu odgovornost za posljedice koje mogu nastati. Ali se nadam da ti ljudi sada mogu normalno nastaviti sa svojim životima.

NN: Nisu li upravo nametanja od strane visokog predstavnika najbolji dokaz za činjenicu da BiH ne može samostalno preživjeti?

MUR: Međunarodna zajednica svjesno promoviše preuzimanje odgovornosti od strane domaćih aktera. Kao supervizor u Brčkom nikad nisam donio obavezujuću odluku. Ako pogledate OHR, vidite da je takvih odluka sve manje, i to radimo svjesno jer želimo da dođemo u fazu da se povučemo iz te pozicije tutora, kako ste vi rekli, mada bih ja koristio drugačiji izraz.

NN: Znači, BiH će biti demokratska kada OHR više ne bude potreban?

MUR: Ne! BiH je već sada demokratska zemlja...

NN: ...s nedemokratskim mehanizmom OHR-a...

MUR: Pogledajte sve odluke koje su donesene na svim nivoima u BiH. Odluke visokog predstavnika učestvuju možda sa jedan odsto.

NN: Ali OHR je dio sistema. Na primjer, u EU je zabranjena smrtna kazna. Ne možete imati smrtnu kaznu i reći da ste demokratski jer se ona ne primjenjuje. Ako imate smrtnu kaznu, u Evropi ste nedemokratska zemlja...

MUR: Ma jeste OHR dio sistema, ali nemojmo potcjenjivati bh. institucije i zvati ih nedemokratskim zato što je OHR dio ukupnog okruženja. Odluke u ovoj zemlji donose demokratske institucije bez da na njih utiče bilo koja međunarodna organizacija, a kamoli visoki predstavnik. Tačno je da još institucije ne funkcionišu baš onako kako bi trebalo. Šesnaest mjeseci je bilo potrebno za formiranje Savjeta ministara, ali mi se nismo miješali. Kompromis je postignut na lokalnom nivou i to tako i treba da bude.

NN: Za sve što je dobro, zaslužan je OHR. Za sve što je loše, krivi su lokalni političari!

MUR: Ma ne! Hajde da uzmemo ovaj primjer kad je nedavno objavljen budžet za 2011. u "Službenom glasniku". Budžet koji je trebalo objaviti 2010! A pored svega, to je urađeno na neustavan način! Ustav propisuje vrlo jasnu proceduru - pripremu u Ministarstvu finansija, preporuku Savjeta ministara Predsjedništvu, a ono upućuje prijedlog parlamentu, pa onda ide na objavu u "Službenom glasniku". Taj proces nije ispoštovan. I puno smo razmišljali da li da intervenišemo. Visoki predstavnik je na kraju odlučio da ne nameće odluke zbog krhkosti institucija. Ali, mislim da će razgovarati s različitim institucijama kako bi im iskazao razočaranje što nije ispoštovana ustavna procedura...

NN: Oprostite, ali kad imamo institucije koje su nametnute i djeluju, a ne postoje u Ustavu, pa nije li onda prirodna posljedica da će neko reći - zašto je sad ustavna procedura toliko važna? Nije li upravo taj vanustavni haos koji imamo proizveo situaciju o kojoj govorite?

MUR: Do određene mjere bih se s time složio. To govori o krhkosti institucija i ustavnih procedura. A to govori i o tome da je Dejtonski sporazum napisan u neko drugo vrijeme, u ratno vrijeme. Imali smo i neuspješne pokušaje donošenja ustavnih amandmana, tako da moramo da radimo u pravnom sistemu u kojem jesmo. Uvjeren sam da čak i u ovom sistemu koji je daleko od savršenog to može uspjeti i uspijeva.

Počinioci ratnog zločina u Dobrovoljačkoj treba da odgovaraju

NN: Evo zašto mislim da je odluka o suspenziji istrage protiv 14 osumnjičenih za zločin u Dobrovoljačkoj politička: zar nije logično da prvo budu procesuirani izvršioci i da oni sami kažu je li im neko naredio da pucaju ili nije? Ovako, potencijalni naredbodavci su oslobođeni. Zar to nije očigledan uticaj politike na pravosuđe, da se zaštite ti ljudi?

MUR: Svjestan sam da je ovo delikatno pitanje, posebno u RS. Ljudi osjećaju da je počinjen ratni zločin, a niko nije odgovarao. Ali, svi moramo biti pažljivi i poštovati rad pravosuđa. Tužilac i njegov tim su proveli mjesece i mjesece na ovom slučaju. Intervjuisali su više od stotinu ljudi. Razmotrili sve činjenice. Odluka koju su donijeli je da ratni zločin jeste počinjen, ali da nema dokaza da su ti osumnjičeni odgovorni za to. Do istog zaključka došli su sud u Londonu i sud u Austriji. Vjerujem da tužilac i njegov tim pokušavaju prevrnuti svaki kamen da bi došli do imena odgovornih. Ne mogu vjerovati da se radi o zataškavanju u sudovima u BiH, Londonu, Austriji ili Hagu.

NN: ...i da kažu da li im je neko od političkog ili vojnog rukovodstva naredio da pucaju?

MUR: Naravno! To bi bilo logično i pretpostavljam da će to tužilac to i istražiti.

NS RS mora raspravljati o brisanju granice u Brčkom

NN: Narodna skupština RS će održati posebnu sjednicu po pitanju Brčkog i brisanja granica. Vaš komentar?

MUR: Mislim da je ta sjednica prilika za RS da svima pokaže da poštuje svoje obaveze, posebno zato što 31 poslanik koji je zatražio sjednicu smatra da je odluka Vlade RS o objavi mape u suprotnosti s rezolucijom NS RS iz 1999. godine. Čini se da postoji ta pravna nedoumica i zato je ovo velika prilika da se pokaže da RS zaista namjerava da ispoštuje obaveze proistekle iz Konačne arbitražne odluke. Brine me mogućnost da NS RS propusti tu priliku, jer postoje spekulacije da će debata na tu temu biti izbjegnuta. Nadam se da se to neće desiti i da će to pitanje za sva vremena biti razjašnjeno.

Najčitanije