Podatak da danas samo u Banjaluci i njenoj okolini oko 4.000 mladih ljudi uči francuski jezik i da taj broj raste govori da je taj jezik u BiH sve zastupljeniji. Francuski je danas jedan od važnih jezika u cijelom svijetu, a činjenica da se uči omogućava mladom čovjeku da bude dio evropskih krugova i učestvuje u razmjenama, kazao je Rolan Žil, francuski ambasador u BiH.
Žil je u intervjuu za "Nezavisne" istakao da je BiH, pristupajući Međunarodnoj organizaciji "Frankofonija" u svojstvu posmatrača, dobila priliku da se i njen glas bolje čuje.
"Učešće u aktivnostima 'Frankofonije' i otvaranje novih prostora kulturne saradnje, BiH omogućava afirmaciju sopstvenih kulturnih identiteta, multietničkog društva i harmonije različitosti", kazao je Žil.
Dodao je da će i ove godine "Dani Frankofonije" u BiH biti obilježeni različitim programom.
NN: Tokom marta "Dani Frankofonije" se tradicionalno obilježava širom svijeta. Kako će biti obilježeni u BiH?
ŽIL: "Dani Frankofonije" u BiH, koji će trajati od od 9. do 27. marta, biće obogaćeni sa dosta događaja. U okviru te manifestacije, koja će biti organizovana u dosta bh. gradova, planirani su susreti univerzitetskih profesora, takmičenja učenika i studenata u znanju francuskog jezika, izložbe, koncerti, te filmske projekcije. Nagrade će biti stipendije i nagradna putovanja u Francusku. U okviru "Dana Frankofonije" takođe radimo i na ekonomskom planu, odnosno imamo u planu da napravimo jednu mrežu šefova nekih preduzeća i nastojaćemo da ovdje u BiH dovedemo ekonomske aktere.
NN: Šta podrazumijeva definicija "Frankofonije"?
ŽIL: "Frankofonija" je međunarodna organizacija koja danas okuplja 70 država i vlada na svim kontinentima. Ona predstavlja skup država, zemalja i regija u kojima se govori ili na bilo koji način koristi francuski jezik. Taj jezik ujedinjuje 500 miliona ljudi na cijelom svijetu. To je puno više od jezika. Jezik je samo sredstvo za ostvarivanje svih vrijednosti koje promovišu zemlje koje su se okupile oko francuskog jezika. Tu su zastupljene mnoge druge vrijednosti računajući i političke, demokratske, ljudska prava, naravno i kultura i poruka koju ona nosi.
NN: Koji je najvažniji razlog okupljanja, odnosno šta je misija ove organizacije?
ŽIL: Misije ove organizacije su zbližavanje ljudi, jačanje njihove kulturne saradnje, promovisanje obrazovanja, poticanje francuskog jezika, poticanje kulturne raznolikosti, mira, demokratije i prava čovjeka. To je "Frankofonija". "Frankononija" je 500 miliona ljudi u cijelom svijetu koji govore francuski jezik i svi oni dijele zajedničke vrijednosti.
NN: BiH je prije dvije godine primljena u Međunarodnu organizaciju "Frankofonija" u svojstvu posmatrača. Šta to znači za BiH?
ŽIL: BiH je 23. oktobra 2010. godine na Samitu Međunarodne organizacije primljena u Međunarodnu organizaciju "Frankofonija" u svojstvu posmatrača. Status posmatrača za BiH znači pridruživanje porodici država koje dijele jednake vrijednosti i sarađuju u domenu politike i ekonomije, istovremeno šireći kulturnu i lingvističku raznovrsnost u svijetu. Učešće u aktivnostima "Frankofonije" i otvaranje novih prostora kulturne saradnje, BiH omogućava afirmaciju sopstvenih kulturnih identiteta, multietničkog društva i harmonije različitosti. To znači da ima sjedište koje je otvoreno za svijet "Frankofonije", a isto tako može biti izabrana da vodi aktivnosti u okviru "Frankofonije" i da učestvuje u svim razmjenama frankofonih vrijednosti. Pristupajući ovakovoj međunarodnoj organizaciji, koja je jedna od najsnažnijih i najpoznatijih u svijetu, BiH upravo čini da se i njen glas bolje čuje.
NN: Da li je "Frankofonija" politička organizacija ?
ŽIL: Tačno je. To je politička organizacija. Zato sam i rekao da to nije udruženje samo jezika, nego upravo dijeljenja zajedničke vrijednosti, pa između ostalog i politike. Zemlje koje su uključene u svijet "Frankofonije" su veoma raznolike i veoma je bitna njihova razmjena vrijednosti, na primjer, u oblasti ljudskih prava. Radi se o političkoj vokaciji, ali u njenom plemenitom smislu.
NN: Da li danas Međunarodna organizacija "Frankofonija" predstavlja na neki način odbranu francuskog jezika pred invazijom engleskog?
ŽIL: "Frankofonija" nije nešto što je napravljeno da se nešto odbrani. Ona ima pozitivnu dinamiku, tu nema nikakvih pitanja vezanih za francuski jezik. Engleski jezik je veoma bitan kao sredstvo dijaloga među ljudima i on povezuje najveći broj ljudi. O tome se ne može raspravljati. "Frankofonija" je smještena u jednu drugu logiku, kako sam i rekao, zajedničkih centara interesa, zajedničkih vrijednosti okupljenih oko kulture, oko ideja koju daju sami ljudi.
NN: Ali, ipak se radi o nekoj vrsti promocije francuskog jezika i francuske kulture?
ŽIL: Naravno. Francuski jezik sam po sebi nalazi se unutar različitih međunarodnih krugova, zbog čega smatramo da je potrebno da se razvija.
NN: Koje aktivnosti Ambasada Francuske u BiH sprovodi kako bi francuski jezik što više zaživio u ovoj zemlji?
ŽIL: Veliki broj gradova u BiH traži podršku od nas kako bi promovisali francuski jezik. Mnoge školske i kulturne ustanove traže sredstva i podršku kako bi napravile susrete oko francuskog jezika. Francuska ambasada u BiH uglavnom nastoji da odgovori na takvu potražnju. Međutim, mi u francuskoj ambasadi smo na neki način ograničeni sredstvima, zbog čega ne možemo uvijek udovoljiti svim zahtjevima. Mi radimo na području cijele BiH, naročito kroz rad francuskih kulturnih centara koji postoje u Sarajevu, Banjaluci, Tuzli i Mostaru.
Prijem za profesore i kulturne radnike
Rolan Žil, francuski ambasador u BiH, upriličio je u utorak naveče u hotelu "Bosna" u Banjaluci prijem za profesore i kulturne radnike iz tog grada.
"Pored političkih susreta, za mene je još bitnije da se susretnem s predstavnicima civilnog društva, između ostalog s kulturnim radnicima i profesorima, kako bismo razgovarali o uspostavljanju saradnje i rješavanju problema u ovim oblastima. Upravo uloga ambasadora je da upozna i civilno društvo i sa njim razmijeni iskustva", rekao je Žil.
Ovaj prijem Ambasada Francuske u BiH organizuje već nekoliko godina kako bi se ambasador upoznao s ljudima i stanjem u oblasti kulture i prosvjete.