Sa 101 milion evra, koliko će BiH dobiti sa donatorske konferencije za rješavanje pitanja izbjeglica u regionu, zbrinućemo 14.000 ljudi, rekao je Safet Halilović, ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH, nakon ministarske konferencije koja je održana u Beogradu o ovom pitanju.
"U BiH govorimo o 14.000 osoba, a prema strukturi to je 3.000 izbjeglih i 2.400 raseljenih porodica. Iznos potrebnih sredstava je 101 milion eura. U BiH je konkretno planirano 3.850 stambenih rješenja za povratak izbjeglih državljana BiH iz Hrvatske i Srbije i povratak raseljenih osoba unutar BiH", rekao je Halilović.
NN: Koliko ste zadovoljni rezultatima ministarske konferencije u Beogradu, gdje je i potpisana zajednička deklaracija?
HALILOVIĆ: Rezultati same konferencije su više nego uspješni. Sva četiri ministra dala su nesumnjivu potporu procesu, bezrezervno su potvrdila da ono što je sadržano u zajedničkoj deklaraciji jeste politički okvir i da se konačno region mora "obračunati" s ovom produženom izbjegličkom situacijom. Ono što daje posebne garancije za uspjeh ovog programa jeste i činjenica da su svojim prisustvom na ministarskoj konferenciji ozbiljnost i odlučnost za potporu programu dali i visoki komesar UN-a za izbjeglice Antonio Guteres i visoki komesar EU za proširenje Štefan File, kao i brojni predstavnici međunarodnih organizacija. Za provedbu zajedničkog projekta ukupno je potrebno osigurati iznos od oko 583,7 miliona eura. Iako je riječ o ministarskoj, a ne donatorskoj konferenciji, na samom početku neki od sudionika su s puno optimizma nagovijestili osiguranje potrebnih sredstava i najavili vrlo konkretne financijske kontribucije.
Oko pola milijarde eura treba da osigura velika grupa donatora
NN: Koliko je realno očekivati da će EU u ovako teškoj situaciji u kojoj se nalazi moći izdvojiti gotovo 300 miliona evra, koliko je obećala?
HALILOVIĆ: Nije samo Europska komisija ta od koje se očekuju financijske kontribucije, nego ukupan iznos od oko pola milijarde eura treba da osigura velika grupa međunarodnih donatora. Neovisno od toga, europski komesar za proširenje, gospodin Štefan File, je i zvanično izjavio da će EU biti glavni donator s iznosom od oko 300 miliona eura.
NN: Imate li informacije hoće li SAD i druge zemlje finansijski pomoći?
HALILOVIĆ: Možemo vrlo konkretno potvrditi da je Vlada SAD najavila pomoć ovom programu. Vršilac dužnosti pomoćnika državnog sekretara Biroa za populaciju, izbjeglice i migraciju je napomenuo da je u strategiju Vlade SAD za 2010. godinu za predmetne namjene regionalni projekat već uključen. Što se tiče drugih donatora, Vijeće Europe je također informiralo da je u njihovim preporukama za naredni period pitanje raseljenih osoba prioritet i da će dati podršku ovom pitanju. Podsjećamo da je na ministarskoj konferenciji bilo prisutno preko 40 ambasadora zemalja, od koji će se većina potencijalno pojaviti kao donatori na donatorskoj konferenciji, koja će biti održana početkom sljedeće godine u Sarajevu.
NN: Koje kategorije izbjeglica u BiH mogu očekivati pomoć?
HALILOVIĆ: Projektom je obuhvaćeno gotovo 27.000 domaćinstava, odnosno ukupno oko 73.000 korisnika. Predviđeno je oko 7.000 stambenih rješenja u mjestu porijekla i odnose se na povratak oko 20.000 osoba, 20.000 stambenih rješenja u mjestu raseljenja, odnosno lokalnu integraciju oko 53.000 osoba, te stambena rješenja koja se odnose na obezbjeđenje smještaja u ustanovama socijalne zaštite za oko 500 osoba. U BiH govorimo o 14.000 osoba, a prema strukturi to je 3.000 izbjeglih i 2.400 raseljenih porodica. Iznos potrebnih sredstava je 101 milion eura. U BiH je konkretno za povratak planirano 3.850 stambenih rješenja za povratak izbjeglih državljana BiH iz Hrvatske i Srbije i povratak raseljenih osoba unutar BiH. Druga skupina korisnika u BiH su izbjegle osobe iz Hrvatske u BiH. Planirano je stambeno potpomoći lokalno integriranje oko 600 obitelji Srba iz Hrvatske, koje su već duže od 15 godina na prostoru RS. Kako bi se u BiH ostvario potrebni balans, međunarodna zajednica napravila je izuzetak i dopustila da u program koji se odnosi na regionalno raseljene između zemalja regiona budu uključene i interno raseljene osobe u BiH, tako da će se u okviru programa omogućiti i lokalno integriranje oko 600 obitelji najranjivijih raseljenih osoba.
U BiH je konkretno za povratak planirano 3.850 stambenih rješenja, kazao Halilović
NN: Da li je ovaj skup u sklopu revidirane strategije povratka BiH i da li ovo znači da ćemo do 2015. godine skućiti sve preostale izbjeglice?
HALILOVIĆ: Skup nije u sklopu revidirane strategije za provedbu Aneksa 7 DMS, jer je taj strateški dokument vezan za rješavanje problema u BiH, ali je usko vezan za to pitanje, jer se jednim dijelom revidirana strategija odnosi na povratak bh. građana iz inozemstva u BiH, od kojih je najveći broj uvijek bio i danas je u zemljama regiona. Predstavnici BiH u ovom regionalnom programu su svojom upornošću i uvjerljivošću ubijedili kolege iz zemalja regiona i međunarodne zajednice da je za BiH izuzetno važno i prioritetno pitanje upravo dovršetak Aneksa 7 DMS i to je bio razlog što su se svi učesnici usuglasili da prioriteti identificirani kroz revidiranu strategiju budu sastavni dio regionalnog procesa.
Pravo na dom isto za sve
NN: Srpske izbjeglice iz Hrvatske su ostale bez stanarskih prava, a hrvatske izbjeglice iz BiH i RS su sva stanarska prava vratile. Da li je to pošten pristup i da li ste ukazivali na ovakve nedosljednosti?
HALILOVIĆ: Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH je zastupalo stajalište da pitanje stanarskih prava treba rješavati na isti ili sličan način u čitavom regionu, stavljajući to u kontekst prava na dom, što je jedno od temeljnih ljudskih prava. Nije BiH u prilici da u konačnici odlučuje i utječe na rješenja koja su etablirana u Hrvatskoj. Ova pitanja su u direktnoj nadležnosti, prije svega, Vlade Republike Hrvatske i institucija međunarodne zajednice. Te su institucije skupa s Hrvatskom tragale za adekvatnim rješenjima za ova pitanja i konačan rezultat jeste da je onima koji se žele vratiti u Hrvatsku omogućeno da kao raniji nositelji stanarskog prava svoje stanarsko pravo ostvare kroz poseban program stambenog zbrinjavanja u Hrvatskoj, a oni koji za to nisu zainteresirani rješavat će se kroz lokalno integriranje u zemljama regiona.