Zdravstveni sistem će u ovoj godini nastojati ublažiti negativne efekte smanjenja sredstava u zdravstvu aktiviranjem unutarnjih rezervi, racionalizacijom troškova u zdravstvu, kao i osiguranjem povoljnih kreditnih aranžmana za kapitalna ulaganja u zdravstvu, kaže u intervjuu za "Nezavisne" Safet Omerović, federalni ministar zdravstva.
Naglašava da je naručeno 30.000 doza vakcina protiv novog gripa i da početak isporuke očekuju tokom ovog mjeseca.
"Vjerujemo i nadamo se da ćemo imati dovoljno dobar odziv na vakcinaciju protiv novog gripa i da ćemo zaštititi najrizičnije skupine, a s druge strane se, pak, nismo doveli u situaciju da otkazujemo narudžbe", kaže Omerović.
NN: Kada se mogu očekivati vakcine protiv virusa gripe A H1N1 i koliko doza?
OMEROVIĆ: Federalno ministarstvo zdravstva naručilo je 30.000 doza vakcina i početak isporuke očekujemo u ovom mjesecu. Mi smo, za razliku od većine zemalja koje su vršile velike narudžbe, prvo naručili manju interventnu količinu za visokorizične skupine s mogućnošću nabavke dodatnih količina. Kao što je poznato, odziv na vakcinaciju u svijetu nije u onom broju u kojem su pojedini vršili narudžbe, te se sada dešava da neke zemlje otkazuju narudžbe. Međutim, ne treba zaboraviti da se u svim zemljama, uključujući i one koje sada imaju problema s viškom vakcina, određeni procenat stanovništva vakcinisao. S tim u vezi, vjerujemo i nadamo se da ćemo imati dovoljno dobar odziv na vakcinaciju i da ćemo zaštititi najrizičnije skupine, a s druge strane se, pak, nismo doveli u situaciju da otkazujemo narudžbe.
NN: Da li ste zadovoljni dosadašnjim odgovorom svih medicinskih ustanova na pojavu novog gripa?
OMEROVIĆ: Stopa obolijevanja i umiranja od gripe A H1N1 u Federaciji BiH je slična kao i u drugim evropskim zemljama za koje se smatra da imaju bolje uređene zdravstvene sisteme. Nijedna karika u lancu zdravstvene zaštite ni u jednom trenutku nije pukla, iako je u jednom periodu pritisak pacijenata na cjelokupan sistem bio zaista velik. Institut za mikrobiologiju Kliničkog centra Univerziteta Sarajevo je u roku od nekoliko sati postavljao definitivnu dijagnozu, a terapija i dijagnostika je svim pacijentima bila dostupna. Naravno, bilo je i određenih problema i propusta, klinički centri i pojedine ustanove su ponijele veći teret, ali sve to ne može umanjiti ono što sam rekao na početku i s tim u vezi smatram da moramo biti zadovoljni dosadašnjom reakcijom zdravstvenog sistema u Federaciji BiH.
NN: Koliko je u budžetu Federacije BiH u ovoj godini predviđeno za Ministarstvo zdravstva?
OMEROVIĆ: Predviđeno je 29,8 miliona KM, od čega transfer za Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH, to jest Fond solidarnosti, iznosi 26 miliona KM. Tim sredstvima se finansira najsofisticiraniji oblik zdravstvene zaštite za građane cijele FBiH, poput kemoterapije i radioterapije, kardiohirurgije i kardiologije, hemodijalize i tako dalje.
NN: Da li je to dovoljno?
OMEROVIĆ: S obzirom na generalnu situaciju u BiH, odnosno u FBiH, možemo biti zadovoljni da u odnosu na prošlu godinu u budžetu nije smanjen transfer prema zdravstvu. Ali, smatramo da to ne može zadovoljiti objektivne potrebe stanovništva FBiH, pogotovo kada se radi o najsloženijim oblicima zdravstvene zaštite zbog kojih i dalje postoji potreba za liječenjem van granica BiH. Da bismo riješili taj problem više puta smo ukazivali na neophodnost dodatnih izvora finansiranja zdravstva.
NN: Koji su to dodatni izvori finansiranja?
OMEROVIĆ: Oni bi se ogledali u preusmjeravanju, odnosno povratu sredstava prikupljenih po osnovu PDV-a u zdravstvo: izdvajanjem određenih sredstava prikupljenih od akciza na cigarete i alkohol, te uvođenjem drugih vidova osiguranja, kao što su dodatno i dobrovoljno osiguranje.
NN: Pojedini stručnjaci upozoravaju da se tek u ovoj godini očekuju posljedice krize. Koliko će se to odraziti na zdravstvo?
OMEROVIĆ: Sama činjenica da je prisutan trend smanjenja zaposlenosti za posljedicu će imati i manja sredstva u zdravstvenim fondovima. Zdravstveni sistem će u ovoj godini nastojati ublažiti negativne efekte smanjenja sredstava u zdravstvu aktiviranjem unutarnjih rezervi, racionalizacijom troškova, kao i osiguranjem povoljnih kreditnih aranžmana za kapitalna ulaganja u zdravstvu.
NN: Mnogo je djece i odraslih, koji obolijevaju od malignoma, ali im država pomaže jako malo ili nikako, već se za njih skuplja novac putem raznih akcija. Kada će to prestati i neophodni novac za liječenje dobiti oni kojima je potreban?
OMEROVIĆ: Ne mogu se složiti s tom konstatacijom. Liječenje malignih oboljenja, odnosno operativni zahvati, kemoterapija i zračenje dostupni su svim pacijentima u Federaciji BiH na teret zdravstvenog osiguranja, odnosno besplatno. Kemoterapija, te zračenje koje se odnedavno osim u Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu radi i u Univerzitetskom kliničkom centru Tuzla provode se po najsavremenijim protokolima i potrebnu terapiju pacijenti mogu dobiti u FBiH. Također, ako je kod djece u tretmanu maligne bolesti neophodna transplantacija koštane srži u inostranstvu, Fond solidarnosti FBiH pokriva i te troškove. S tim u vezi, Fond ima potpisan ugovor s bolnicom u Beču gdje se tretiraju takvi najmlađi pacijenti.
NN: S kakvim se problemima u vezi s tim susrećete?
OMEROVIĆ: Kada govorimo o malignim oboljenjima problema imamo kod finansiranja pojedinih najskupljih lijekova zbog čega imamo i liste čekanja na neke lijekove. Naime, iako se oko trećine sredstava Fonda solidarnosti FBiH troši na liječenje malignoma, odnosno oko 30 miliona KM godišnje, to nije dovoljno i mi radimo sve što možemo da obezbijedimo dodatna sredstva i ukinemo te liste.
NN: Šta je sa oboljenjima koja se ne mogu liječiti u BiH?
OMEROVIĆ: Istina je da imamo pojedina teška i rijetka oboljenja koja se ne mogu liječiti u BiH. Nažalost, Fond solidarnosti FBiH ne raspolaže sredstvima da može finansirati sve takve slučajeve, ali u okviru svojih mogućnosti izlazi ljudima u susret i pokušava pomoći. Taj fond pokriva troškove i kardiohirurgije, kardiologije, hemodijalize i druge oblike najsofisticiranije i najskuplje zdravstvene zaštite za građane cijele FBiH.
NN: S koliko procenata sredstava Fond solidarnosti FBiH raspolaže od sredstava prikupljenih po osnovu obaveznog zdravstvenog osiguranja ?
OMEROVIĆ: Kada govorimo o finansiranju, Fond raspolaže s devet odsto svih sredstava prikupljenih po osnovu obaveznog zdravstvenog osiguranja, dok sa 91 odsto sredstava raspolažu kantonalni zavodi zdravstvenog osiguranja. Manjim dijelom Fond se finansira i iz budžeta FBiH, iako je zakonska obaveza da se iz budžeta FBiH u taj fond uplaćuje onoliko sredstava koliko on prikupi po osnovu doprinosa za zdravstveno osiguranje. Da bismo riješili i druge opravdane zahtjeve za skupim lijekovima i intervencijama u oblasti onkologije, neophodno je povećati izdvajanje sredstava iz budžeta FBiH, te preusmjeriti dio sredstva prikupljenih po osnovu PDV-a i akciza u Fond solidarnosti FBiH.
NN: Kako komentarišete situaciju da jedan period niko nije kontrolisao veleprodaju lijekova?
OMEROVIĆ: Jedan vakuum u toj kontroli nastao je nakon stupanja na snagu Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima koji podrazumijeva formiranje Agencije za lijekove BiH u čijoj je nadležnosti i inspekcijski nadzor nad proizvodnjom i veleprometom lijekova. Ovo ministarstvo i Vlada FBiH su insistirali na što bržem uspostavljanju tog sistema inspekcijske kontrole. Isti je i profunkcionisao u decembru 2009. godine, te se sada kontroliše veleprodaja lijekova.
NN: Hoće li se u ovoj godini iz Ministarstva izdvajati novčana sredstva za opremanje bolnica?
OMEROVIĆ: U budžetu FBiH za 2010. godinu nisu odobrena sredstva za zdravstvene ustanove. Međutim, opremanje bolnica će se u ovoj godini vršiti iz povoljnih kreditnih aranžmana koje smo sklopili u 2009. godini. Tu, prije svega, mislim na aranžmane sa Saudijskim fondom za ekonomski razvoj od 25 miliona dolara, Republikom Korejom, također, u iznosu od 25 miliona dolara, te Republikom Austrijom u iznosu od 16 miliona eura. Također, u okviru Projekta jačanja zdravstvenog sektora (HSEP) trenutno se izvode radovi na renoviranju 97 ambulanti porodične medicine. Tako će, uključujući do sada obnovljene ambulante, ukupno u okviru tog projekta biti renovirano 338 ambulanti na području FBiH.