Federalno ministarstvo zdravstva, u saradnji sa nadležnim službama, sprovodi sve potrebne mjere u cilju zaštite pacijenata od infekcije bakterijom MRSA, kojom su početkom protekle sedmice zaraženi zaposleni na Ginekološko-akušerskoj klinici Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu.
"KCU Sarajevo u saradnji sa Kantonalnim zavodom za javno zdravstvo poduzima sve aktivnosti kako bi ovaj problem bio sveden na najmanju moguću mjeru i, prema izvještajima koje mi imamo, trenutna situacija na GAK-u je zadovoljavajuća i nema razloga za zabrinutost", poručuje Safet Omerović, ministar zdravstva FBiH.
Govoreći o prevenciji infekcije, Omerović naglašava da je od izuzetne važnosti konstantno sprovođenje adekvatne dezinfekcije i održavanje visokog nivoa higijene unutar zdravstvene ustanove, što uključuje ličnu higijenu, koje treba da se pridržavaju, ne samo zdravstveni radnici nego i pacijenti.
NN: Kakve mjere će Ministarstvo zdravstva preduzeti u vezi sa slučajem na Ginekološko-akušerskoj klinici, gdje su kod zaposlenih konstatovane infekcije opasnom bakterijom?
OMEROVIĆ: Federalno ministarstvo zdravstva je u stalnom kontaktu sa nadležnim službama sa kojima provodimo sve potrebne mjere u cilju zaštite pacijenata. KCU Sarajevo, u saradnji sa Kantonalnim zavodom za javno zdravstvo, poduzima sve aktivnosti kako bi ovaj problem bio sveden na najmanju moguću mjeru i prema izvještajima koje mi imamo, trenutna situacija na GAK-u je zadovoljavajuća i nema razloga za zabrinutost.
NN: S obzirom na to da je bakterija MRSA otporna na antibiotike, na koji način je moguće suprotstaviti se ovom problemu?
OMEROVIĆ: Prvenstveno treba razmišljati o prevenciji infekcije. MRSA je sveprisutna i pojavljuje se u svim bolnicama svijeta, pa i u onim najmodernijim. Stoga je vrlo bitno konstantno provoditi adekvatnu dezinfekciju i održavati visok nivo higijene unutar zdravstvene ustanove, što uključuje ličnu higijenu, koje treba da se pridržavaju, ne samo zdravstveni radnici nego i pacijenti. Pranjem ruku značajno bi bio smanjen problem, jer se infekcija prenosi dodirom, a uz adekvatno čišćenje, prisustvo intrahospitalnih infekcija koje se, ponavljam, pojavljuju u svim bolnicama, može se uspješno držati pod kontrolom.
NN: Da li je poznato šta je prouzrokovalo pojavu ove bakterije?
OMEROVIĆ: Uzročnik je bakterija staphylococcus aureus, otporna na najveći broj antibiotika, koja je čest stanovnik u ždrijelima mnogih ljudi u potpuno asimptomatskom obliku. Međutim, ti ljudi, iako nemaju simptome, su kliconoše i tu bolest prenose na druge. Ove bakterije postaju manifestne kada prodiru dublje u organizam, a posebno u cirkulatorni sistem te izazivaju različite simptome, od kožnih gnojnih plikova do vrlo teških infektivnih stanja. Higijena ljudi i prostora je najbolja zaštita od širenje infekcije, a dodatne mjere zaštite određuje komisija za intrahospitalne infekcije i epidemiološke službe.
NN: Nedavno je na istoj klinici zbog gnojne infekcije kože liječeno više od 20 rođenih. Tada ste istakli da je, osim dezinfekcije, potrebno rekonstruisati objekat klinike. Da li je pristupljeno rekonstrukciji?
OMEROVIĆ: Bolesničke sobe moraju biti građevinski korektno urađene i pogodne za mehaničko i hemijsko čišćenje. Ukoliko to nije slučaj, jasno je da treba tim manjim građevinskim korekcijama dovesti prostor na potrebni nivo sigurnosti. U svakom slučaju, prema informacijama koje imamo od kantonalnog ministarstva zdravstva, GAK bi vrlo brzo trebalo da pređe na lokalitet Jezero, gdje će imati mnogo bolje uslove za rad. Međutim, bakteriju prenose ljudi i zato se ova infekcija javlja i u najmodernijim i najnovijim bolnicama. Želim reći da nije jedini problem u prostoru, to jest zgradi, ali je sigurno da će novi lokalitet pružiti mnogo bolje uslove za rad.
NN: Kolike su u ovoj godini bile potrebe za liječenje pacijenata van granica BiH i da li je Ministarstvo spremno odgovoriti na sve potrebe pacijenata koji zbog složenih oblika zdravstvene zaštite moraju da se liječe u inostranstvu?
OMEROVIĆ: Dugi niz godina FBiH kontinuirano radi na unapređenju vlastitih resursa kako bismo potrebe za izmještanjem pacijenata u inostranstvo sveli na minimum. Što se tiče liječenja u inozemstvu, na teret sredstava Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH u inostranstvo se izmještaju djeca sa teškim srčanim oboljenjima, te djeca kojoj je u terapiji malignih oboljenja neophodna transplantacija koštane srži. Po ova dva osnova, prosječno godišnje izmjestimo više od 60 djece na liječenje u inostranstvo, a u 2009. godini smo, primjera radi, u inostranstvo na teret sredstava Zavoda uputili 62 djece. Također, činjenica je da i dalje postoje pojedina teška i rijetka oboljenja koja se ne mogu liječiti u BiH. Nažalost, Federalni zavod ima ograničene mogućnosti i ne raspolaže sredstvima da može u potpunosti isfinansirati sve takve slučajeve, ali u okviru svojih mogućnosti pomaže i participira u liječenju. Ministarstvo već duže insistira na izmjenama zakona o PDV-u i o akcizama, jer smatramo da dio sredstava prikupljenih po ovom osnovu treba vratiti u zdravstvo. Zdravstveni sektor u FBiH, koji inače nema pravo na povrat PDV-a, je do sada na isti izdvojio oko 250 miliona KM, a da nijedna marka nije vraćena u zdravstvo.
NN: Kakve su mogućnosti da se uskoro uspostavi nezavisna institucija koja će pratiti sprovođenje Zakona o pravima pacijenata?
OMEROVIĆ: Zakon postavlja principe i načela na osnovu kojih treba unaprijediti prava pacijenata, definira koja tijela treba da formiraju zdravstvene ustanove u cilju unapređenja prava pacijenata, ali i definira nivoe nadležnosti u provođenju zakona. U suštini, Zakon obavezuje svaku zdravstvenu ustanovu da formira komisiju za prigovore pacijenata, ali osigurava i dvostepenost u rješavanju, jer pacijent koji je nezadovoljan odgovorom te komisije na njegovu pritužbu može se obratiti resornom ministarstvu. Međutim, zakon je predvidio i formiranje zdravstvenih savjeta pri općinama, koji će se sastojati od predstavnika pacijenata, udruženja za zaštitu prava pacijenata, lokalne samouprave, predstavnika liječničkih komora... Ti savjeti će se baviti i stanjem u oblasti prava pacijenata.
NN: Kako ocjenjujete angažovanost kantonalnih ministarstava i kantonalnih fondova zdravstvenog osiguranja u cilju unapređenja rada porodične medicine, na koji se pacijenti i dalje žale?
OMEROVIĆ: Vrlo je bitno da sve karike u lancu, od samog tima porodične medicine, preko doma zdravlja, kantonalnih ministarstava zdravstva i kantonalnih fondova, koji finansiraju rad porodične medicine, pa do ovog ministarstva, rade jednako u istom pravcu, odnosno prema istom cilju. Mnogo smo uradili u proteklom periodu kroz Projekt jačanja zdravstvenog sektora (HSEP), prvenstveno na dostupnosti porodičnoj medicini, s obzirom na to da smo renovirali i opremili više od 330 ambulanti porodične medicine, te edukaciji kadra iz porodične medicine kroz koju je do sada prošlo više od 900 ljekara i 1.200 medicinskih sestara. Smatramo da ćemo uvođenjem novog modela finansiranja primarne zdravstvene zaštite, odnosno porodične medicine, koji će biti znatno stimulativniji, napraviti značajan iskorak. U tom pravcu smo već obavili više sastanaka sa predstavnicima kantonalnih zavoda zdravstvenog osiguranja i kantonalnim ministrima zdravstva upravo s ciljem dogovora o uspostavljanju jedinstvenog modela ugovaranja u porodičnoj medicini i jedinstvene metode finansiranja po sistemu kapitacije.
NN: S obzirom na najave stručnjaka da opasnost od novog gripa (H1N1) ponovo prijeti na jesen, da li su zdravstvene ustanove u FBiH spremne da se suoče s tim problemom u slučaju novog talasa oboljelih?
OMEROVIĆ: Mislim da su naše zdravstvene ustanove prošle godine dokazale da su spremne i sposobne odgovoriti na takve izazove, kao što je bila pojava gripe A(H1N1).