Intervju

Salinas za "Nezavisne": Polako vidimo svjetlo na kraju tunela

Salinas za "Nezavisne": Polako vidimo svjetlo na kraju tunela
Foto: N.N. | Salinas za "Nezavisne": Polako vidimo svjetlo na kraju tunela
Dejan Šajinović

Svjetska banka je zajedno s lokalnim partnerima u protekle četiri godine ostvarila dobre rezultate, rekao je u oproštajnom intervjuu za "Nezavisne novine" Emanuel Salinas, odlazeći šef Kancelarije Svjetske banke u BiH.

"Ima mnogo ljudi u institucijama BiH koji su spremni i željni da sarađuju i mislim da smo imali jako dobre partnere. Mislim da se svi možemo osvrnuti iza sebe i biti zadovoljni onim što smo uradili", rekao je Salinas.

NN: Kako biste ocijenili Vaše četiri godine na čelu Kancelarije?

SALINAS: Kada sam došao u BiH, svi su mi rekli da je toliko teško ovdje, da je situacija izuzetno kompleksna i da bi trebalo da smanjim očekivanja. Nekako sam odbio da to odmah na početku prihvatim i odlučio sam da pokušam da zajedno sa svojim timom i najboljim namjerama nešto učinim. Odlučili smo da svi skupa ignorišemo tu "konvencionalnu mudrost" i da se fokusiramo na naš posao. Sada, nakon oproštajnih sastanaka sa svojim partnerima proteklih dana, mogao sam s njima da podijelim rezultate koje smo postigli proteklih godina. A mislim da su oni izvanredni. Mislim da smo pokazali da postoje jake mogućnosti da se stvari rješavaju. Ima mnogo ljudi u institucijama BiH koji su spremni i željni da sarađuju i mislim da smo imali jako dobre partnere. Mislim da se svi možemo osvrnuti iza sebe i biti zadovoljni onim što smo uradili. Naravno, nisam naivan i svjestan sam brojnih izazova koji stoje pred zemljom. Vidim i mnoge ljude koji odlaze iz zemlje jer traže bolji život. Ali odlazim s uvjerenjem da je te izazove moguće riješiti.

NN: Kako biste reflektirali na Vaša iskustva prije kovida i onda nakon što je kovid kriza zahvatila zemlju?

SALINAS: Prije kovida smo bili fokusirani na više stvari. Jedna od njih je rad na efikasnijoj javnoj administraciji. Fokusirali smo se i na fizičke investicije, poput obnavljanja škola i bolnica itd. Ali već tada smo započeli tranziciju iz ovih fizičkih investicija u pomaganje sistemskih promjena. Primjer je da smo već tada počeli sistemsku reformu zdravstvenog sistema i preduzeća u većinskom državnom vlasništvu. Fokusirali smo se na efikasno korištenje resursa i kako uspostaviti dobro upravljanje. Mislim da smo kroz protekle četiri godine izvršili analizu i zajedno s vlastima definisali prioritete i krenuli od dijagnoze ka konkretnim mjerama. Još je ostalo mnogo posla, ali se može reći da polako vidimo svjetlo na kraju tunela. Osjećam da smo dobro komunicirali i sarađivali s vlastima na način da smo od nekog ko pruža finansijska sredstva postali neko ko zajedno utiče na promjene.

NN: U kojoj mjeri su te sistemske mjere koje spominjete prije kovida pomogle u rješavanju krize koju je kovid izazvao?

SALINAS: Tokom kovida smo sastavili mjere za hitne operacije, za čije finaliziranje nam je od početka do kraja bilo potrebno manje od četiri sedmice. To je bio primjer mobiliziranja pomoći u tako kratkom vremenu. Dali smo podršku nabavljanju materijala i opreme za bolnice, a takođe smo i pružili socijalnu pomoć za 48.000 ljudi koji su bili direktno pogođeni kovidom, bilo da su ostali bez posla ili na drugi način. Kriza je na neki način izložila neke probleme u zdravstvenom sektoru, koji je i prije krize u nekim dijelovima bio na limitu izdržljivosti. Zato je kriza ujedno bila i prilika da se ukaže na ove izazove i produbi saradnja s vlastima, što nam pomaže da se fokusiramo na dugoročnije reforme.

NN: Da li su neke vaše reforme pomogle u prevladavanju kovid krize?

SALINAS: Jedan od glavnih nedostataka u zdravstvenom sektoru je upravljanje sistemom. Vi znate da ovdje investirate visoki udio BDP-a u zdravstveni sistem, ali vidimo da postoji određen nesrazmjer između onog što je uloženo i kvaliteta pružene usluge. I zato smo se s vlastima fokusirali na upravljanje sistemom. Za dobru uslugu nije samo važno da postoji dovoljno resursa, već i da se oni koriste pametno u samim zdravstvenim ustanovama. Na primjer, da li se ograničena sredstva koriste da se dovedu doktori i medicinsko osoblje, ili se umjesto njih zapošljava administracija. Primjer iz RS je nastojanje da se zdravstvene ustanove uključe u trezorski sistem jer to znači da bolnice više neće same raspisivati javne nabavke, već će se to činiti na centralizovan način, gdje je veća kontrola.

NN: Cijeli svijet govori o tranziciji u digitalizaciji, ekologiji, tehnologiji itd. EU ima Zelenu agendu i druge programe. Kako se vi uklapate u taj trend?

SALINAS: Sve što mi već radimo u BiH je povezano s ovim trendovima i tranzicijom. Svjesni smo da BiH mora biti "zelena", i održiva, i mora pružiti inkluzivni razvoj. BiH se ne može osloniti na razvoj kroz tehnologije koje će imati negativan uticaj. Zato mi naše programe usklađujemo s tim trendovima. Ako govorimo o energetici, na primjer, mi već kontaktiramo s vlastima da im pomognemo u ovoj tranziciji. Ali svaka tranzicija kratkoročno donosi negativne efekte, poput gubitka radnih mjesta, ali dugoročno je moguće tu tranziciju okrenuti na opštu korist, tako da se ona sprovede na obazriv način. Na primjer, ako je neki sektor ekološki izuzetno štetan, a donosi puno radnih mjesta, tranzicija se mora obaviti na način da indentifikujemo ljude koji su žrtve ove tranzicije i da oni budu pošteno kompenzirani, i da im se pomogne da mogu da nađu poslove u drugim oblastima.

NN: Nakon BiH, gdje nastavljate karijeru i možete li nam reći kakva iskustva nosite iz BiH?

SALINAS: Čast mi je da sam imenovan za menadžera Svjetske banke u Albaniji. Ovo je želja koja mi je ispunjena jer sam izrazio snažnu želju da ostanem na zapadnom Balkanu. Ja ovaj region sad zovem mojim domom. U BiH se osjećam kao kod kuće i bilo bi mi teško da odem negdje daleko od BiH. Ovako ću na regionalnoj osnovi imati priliku da radim s partnerima u BiH i da ostanem povezan s ovom zemljom. Ono što sam naučio u BiH je, prije svega, da cijenim toplotu i otvorenost ljudi koji ovdje žive, s kojima sam se sretao. Uvijek sam osjećao da sam dobrodošao i osjećao sam otvorenost da zajedno rješavamo probleme. Impresioniran sam preduzetničkim duhom ljudi u ovoj zemlji i talentom koji mladi pokazuju dok razvijaju svoje ideje. Osjećam da postoji ogroman ljudski kapital u ovoj zemlji i želja mi je da taj ljudski kapital bude iskorišten do kraja. Ako otvorimo put mladim ljudima da razviju svoje talente, stvarno mislim da nema granice onog šta BiH može postići. Tužan sam što idem. U četvrtak mi je bio zadnji dan u kancelariji i ne ide mi se kući. Vječno sam zahvalan svom timu ovdje i moja jaka želja je da sam učinio onoliko za ovu zemlju koliko je ona učinila za mene lično. Nadam se da ću se uskoro vratiti.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije